Otvorena prva banka u Europi po šerijatskom zakonu: Nema kamata i ne posluje s proizvođačima svinjetine

Islamske vrijednosti se baziraju na Kur'anu i Sunetu. Čak se sada i u pojedinim zapadnim zemljama, s obzirom na finansijske i privredne krize u svijetu, sve više razmišlja o tome kako bi mogli da funkcioniraju bankovni sistemi zasnovani na etičkim principima. Također se govori i o tome da bi koncept islamskog bankarstva mogao da postane uzor. U Parizu i u Londonu su već stvoreni okvirni uvjeti za etabliranje islamskog bankarstva. U Njemačkoj, u gradu Manheimu, pionirski posao upravo započinje „Kuvajtsko-turska banka“, piše Deutsche Welle.

Kamate su zabranjene, a špekulacije su tabu teme. Za razliku od konvencionalnog bankarstva, u Njemačkoj s radom počinje prva banka za muslimane i to prema pravilima šerijata. To znači da je zabranjeno uzimati ili plaćati kamate, jer je poslovni rizik tako jednostrano raspoređen.

Ako recimo osoba po imenu Ali uzima konvencionalni kredit za svoju novu radnju u kojoj prodaje prehrambeni proizvod „Döner Kebab“, onda on sam snosi poslovni rizik: dakle, u slučaju da ne bude imao dovoljno mušterija i ako posluje s gubicima, on mora banci – uz otplatu kredita – također plaćati i kamate. Banka tako i pored slabog poslovanja Alijeve radnje ostvaruje dobit, i to u formi uzimanja kamata. No, prema islamu to nije dozvoljeno.

Tu se po pitanju poslovanja novcem zahtijeva pravedna raspodjela rizika. „Kuvajtsko-turska banka“ u Manheimu ne posluje po principu kamata, nego na osnovu sudjelovanja u finansiranju preduzeća. Tu su, međutim, kako kaže direktor banke Ugurlu Soylu - isključene pojedine branše:

„Kao dioničarskoj banci sa takvim specifičnim modelom, nije nam dopušteno da budemo involvirani u poslove sa firmama koje se bave proizvodnjom ili prodajom alkohola, svinjskog mesa, pornografijom ili industrijom oružja. U zabranjene poslove spadaju i svi oni poslovi koji su štetni po opšte dobro.“

Ipak, ponuda u sklopu mogućnosti ulaganja u prvu njemačku islamsku banku je ograničena. Zainteresirani investitori mogu preko „Kuveyt Türk banke“ ulagati novac, koji preko istanbulske centrale dospijeva u turska preduzeća. Time je isključena investicija u Njemačkoj.

Naime, „Kuveyt Türk banka“ još uvijek ima ograničene licence za bankovno poslovanje. Aktuelna finansijska kriza, koja je svijet dovela gotovo do ruba ponora, najkasnije od krize 2008. je dostigla svoju gornju granicu.

Činjenica da odvajanje od realne ekonomije može ugroziti čitav sistem navodi i nemuslimane na razmišljanje: tako se mladi ljudi koji su kritični prema kapitalizmu kao i penzioneri sve više zanimaju za otvaranje računa u „Kuveyt Türk banci“, kaže direktor Urgulu Soylu. On polazi od toga da će ubuduće kao svoje klijente imati i mnoge nemuslimane.