Dok gotovo 74.000 mladih do 24 godine na burzi čeka bilo kakav posao, 21-godišnji Milan Jagodić iz Samobora ne strahuje za budućnost. Taj student treće godine Visokog učilišta Algebra na studiju programskog inženjerstva radi već mjesec dana. Budući da je i sam htio što prije početi raditi, ponuda za posao u struci u tvrtki Tekstilpromet došla je kao naručena i nije ju želio propustiti iako još nije završio studij.
Upravo je ICT sektor specifičan po tome što poslodavci vrlo često najbolje studente “pokupe” već pri kraju studiranja. Tako se i direktor Tekstilprometa raspitivao u Algebri imaju li kvalitetnih studenata pri kraju studija. Od četvero novozaposlenih u toj tvrtki, čak dvoje su na kraju izvrsni studenti.
Zadovoljan zaposlenik
- Studij završavam ove godine pa sam poslao svoj životopis. Imam još jedan semestar i završni rad te mislim da neću imati previše problema s radom i studijem istodobno. Dan je dug. Radim od 7.30 do 15.30 i imam još sasvim dovoljno vremena za učenje. Naravno da me očekuje rad i učenje po cijele dane, ali mislim da će to ići bez problema - kaže Milan Jagodić, koji u Tekstilprometu radi kao programer na bazama podataka i transakcijskih sustava. Naravno, radi kao početnik uz mentore, ali konačno i na konkretnom radnom mjestu može primijeniti sve ono što je naučio te se dalje razvijati. A uskoro će dobiti i svoju prvu početničku plaću.
- Odmah sam vidio da imam dovoljno znanja i trenutno učim specifične stvari koje su vezane uz trgovinu i proizvodnju - sustave za praćenje robe i transakcijske sustave. Jako sam zadovoljan - zaključuje.
Milanov primjer najbolje dokazuje konkurentnost ICT sektora, koji u značajnijoj mjeri kriza nije ni pogodila. Dok brojni visokoobrazovani ekonomisti, politolozi i agronomi bezuspješno traže posao, visokoobrazovani developeri, sistemaši i ostali kadrovi u ICT-u uglavnom nemaju problema s pronalaskom posla. Potvrdila su to i posljednja istraživanja Visokog učilišta Algebra.
Točno znaju što žele
- Prema našem istraživanju, samo između tri i četiri posto poslodavaca u Hrvatskoj u ICT sektoru najavilo je da će smanjivati broj zaposlenih, a više od 50 posto u isto je vrijeme najavilo da će zaposliti nove. Naravno da su i poslodavci u ICT-u osjetili krizu te su imali manji rast nego prije, ali i dalje mnogi od njih otvaraju nova radna mjesta. Od 80-ak diplomanata koji su prvi u veljači 2012. godine imali promociju na Algebri, čak 94 posto ih je u tom trenutku već imalo posao. I preostalih šest posto vrlo je brzo pronašlo posao - objašnjava Hrvoje Balen, predsjednik Upravnog vijeća Algebre.
U odnosu na ostale obrazovne institucije Algebru izdvaja Centar karijera, koji inicijalno moraju proći svi kandidati prije upisa kako bi se vidjela njihova razina motiviranosti i jesu li uopće za smjer koji upisuju.
- Svake godine radimo i istraživanje među poslodavcima da se vidi trebamo li možda korigirati programe kako bismo zadovoljili njihove potrebe jer nama je cilj obrazovanje uz jak praktični dio, kako bi mladi obrazovani ljudi bili odmah pripremljeni za rad - pojašnjava Balen.
Istraživanje Algebre jasno je pokazalo i da poslodavci vrlo dobro znaju što očekuju od novozaposlenih, pa tako za 43 posto početnih pozicija u IT-u traže prvostupnika stručnog ili sveučilišnog studija, a samo na 14 posto početničkih radnih mjesta magistre stručnog ili sveučilišnog studija. Oni su, pak, traženi za 57 do 68 posto seniorskih pozicija te za radna mjesta voditelja timova ili sektora.
- U ICT-u poslodavci puno bolje znaju točno koje profile trebaju, a tako se i ponašaju u zapošljavanju. Nije logično da više od 35 posto prvostupnika ide na petogodišnji studij ako žele odmah početi raditi jer su početnička radna mjesta takva da većina poslodavaca zapošljava upravo prvostupnike - zaključuje Balen.
Natprosječno plaćeni
Kad jednom uđu u svijet rada u IT i telekom industriji, plaće su im u prosjeku četvrtinu veće od državnog prosjeka. U malim i srednjim tvrtkama, pokazalo je Algebrino istraživanje, specijalisti već mogu računati na oko 40 posto veću plaću od početne, voditelj tima na 52 posto veću plaću, a direktori na dvostruku.
Nezaustavljiv rast ICT sektora najbolje pokazuje primjer Njemačke, u kojoj je trenutno čak 42.000 otvorenih radnih mjesta u IT-u. Usporedbe radi, u Hrvatskoj u cijelom IT sektoru radi oko 28.000 zaposlenih.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....