KRUPNA TRANSAKCIJA

PAO JE I ZADNJI SREDNJE VELIKI OPERATER NA HRVATSKOM TELEKOM TRŽIŠTU Veliko preslagivanje u branši u kojoj se prihodi mjere u milijardama kuna

Ilustracija
 Marko Todorov / CROPIX

Nakon što je 2011. godine kupio B.net, a prošle godine i Amis, Vipnet je preuzeo kontrolni udjel nad Metronetom. Ovom akvizicijom Metronet je konačno riješio svoju budućnost s obzirom na to da već godinama traži ulagača, a Vipnet je dobio 30-ak milijuna eura dodatnog prihoda te vrijednih 4300 poslovnih korisnika podatkovnih, glasovnih i cloud usluga.

No, najnovija transakcija također označava i prijelomni trenutak u kojem je neovisnost izgubio i posljednji domaći srednje veliki telekom koji je usluge nudio širokoj bazi korisnika. Ostale srednje velike tvrtke u sektoru fiksne telefonije vežu se uz HT: Iskon je u njihovu 100-postotnom vlasništvu, u Optima Telekomu drže 19 posto i upravljaju sa Zabinih 40 posto, a Optima planira s 1. siječnja preuzeti H1 Telekom.

O tome kako sada izgleda domaće telekomunikacijsko tržište dovoljno govore podaci o prihodu. Zbroje li se godišnji prihodi HT-a i tri nekadašnja alternativna telekoma iz njihova tabora dolazimo do iznosa od 7,09 milijardi kuna, a njihova zajednička dobit – jer sve su četiri tvrtke poslovale u plusu – iznosila je 916,9 milijuna kuna, pokazuju podaci portala Poslovna Hrvatska. Podsjetimo, HT-ovoj zbirci brendova pripada i Bonbon, njihova “kućna” alternativa T-Mobileu.

Ostao Terrakom

Ukupni prihodi Vipnetove ergele, uključujući i najnoviju akviziciju, u prošloj su godini pak iznosili oko 3,3 milijarde kuna, u usporedbi sa 1,25 milijardi kuna prihoda koliko je lani imao Tele2.

Osim ova tri diva s prihodima koji premašuju milijardu kuna, najveći sljedeći neovisni ponuđač tipičnih telekomunikacijskih usluga je Terrakom, koji je lani imao tek 50,6 milijuna kuna prihoda i još uvijek je po svojim poslovnim pokazateljima spadao u male poduzetnike.

Koliki udjel je Vipnet stekao u Metronetu u trenutku pisanja ovoga teksta još nije bio poznato, a vrijednost transakcije nisu željeli objaviti. Najveća dva dioničara Metroneta su Fita-vrijednosnice sa 23,24 posto, a slijede Questus Private Equity, fond rizičnog kapitala Borislava Škegre, sa 20,9 posto, i King ICT sa 15,24 posto.

Metronet je osnovan 2005., a glavni fokus im je od početka poslovanja bilo tržište usluga za poslovne korisnike. Njihovo poslovanje i danas gotovo u potpunosti ovisi o poslovnim korisnicima, koji su im prošle godine donijeli oko 90 posto od 224 milijuna kuna prihoda. Neto dobit im je lani iznosila 27 milijuna kuna, a krajem prošle godine imali su nešto više od 300 milijuna kratkoročnih i dugoročnih obveza.

Metronetu nisu baš cvjetale ruže: 2012. godine pokrenuli su financijsko restrukturiranje, a dvije godine kasnije bili su prisiljeni pokrenuti i predstečajnu nagodbu. No, kompanija od 2012. neprekidno posluje u plusu.

Vlastiti kabeli

Jedna od ključnih Metronetovih prednosti je vlastita infrastruktura: s Metronetom je Vipnet dobio četiri tisuće kilometara optičke mreže u 67 gradova, čime je pokriveno, kako tvrde, oko 85 posto svih poslovnih korisnika u Hrvatskoj.

Vipnetovo preuzimanje Metroneta ne znači nužno da je domaće telekomunikacijsko tržište sada zacementirano. Već sljedeće godine bi možda moglo biti nekih promjena u HT-ovu taboru. Naime, kako sada stoje stvari, HT ne smije još dugo zadržati Optima telekom, koja je najveći alternativni ponuđač fiksne telefonije s desetak posto udjela na tržištu. HT je upravljanje Optima telekomom preuzeo 2014. godine kao strateški partner u sklopu predstečajne nagodbe, kao drugi najveći vjerovnik nakon Zagrebačke banke.

Međutim, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) zapravo nije bespogovorno dala zeleno svjetlo. HT je, naime, dobio dozvolu za upravljanje samo na četiri godine, do srpnja 2018., a postupak prodaje mora započeti do srpnja sljedeće godine.

Međutim, HT je od AZTN-a zatražio produljenje upravljanja Optimom do 2021. godine, a sama Optima čeka dopuštenje Agencije za preuzimanje splitskog H1 Telekoma, u kojem trenutačno najveći udjel sa 58,17 posto drži Hrvatska poštanska banka. Upitno je hoće li HT dobiti produljenje, s obzirom na to da bi s H1 Telekomom, kako ističu konkurenti, najveći domaći telekom imao kontrolu nad više od 80 posto domaćeg tržišta fiksne telefonije.

HANZA MEDIA

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
15. prosinac 2024 00:30