Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u hrvatskim pravnim osobama za lipanj iznosila je 5.810 kuna, što je nominalno za 2,3, a realno za 2,6 posto više u odnosu na svibanj, potvrdili su konačni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
U odnosu na isti lanjski mjesec, prosječna neto plaća za lipanj nominalno je i realno porasla za 4,5 posto ili 252 kune, što je najveći nominalni godišnji rast prosječne neto plaće od travnja 2009. godine, navode analitičari RBA u osvrtu na izvješća DZS-a.
Za razdoblje od siječnja do lipnja prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je 5.685 kuna, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje nominalno više za 3,3, a realno za 3,5 posto.
"Relativno snažan godišnji rast neto plaća dobrim dijelom je podržan izmjenama Zakona o porezu na dohodak, prvenstveno povećanjem osobnog odbitka, što bi u konačnici moglo doprinijeti i nastavku veće potrošnje stanovništva i u idućim mjesecima. Ipak, ona je još uvijek ograničena slabim tržištem rada kojeg i dalje karakterizira izrazita sezonalnosti, visoka stopa nezaposlenosti te niska stopa zaposlenosti i aktivnosti", ocjenjuju analitičari RBA.
Najviša prosječna mjesečna neto plaća za lipanj isplaćena je u vađenju sirove nafte i prirodnog plina, u iznosu od 10.725 kuna.
Slijede zaposleni u zračnom prijevozu s 10.661 kunom te proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda s prosjekom od 10.266 kuna.
Među većim plaćama su i one u farmaceutskoj industriji ( 9.191 kuna), financijskim uslužnim djelatnostima osim osiguranja i mirovinskih fondova ( 8.963 kune), računalnom programiranju, savjetovanju i djelatnostima povezanim s njima ( 8.798 kuna) itd.
Najniža prosječna neto plaća za lipanj isplaćena je u proizvodnja odjeće, u iznosu 3.129 kuna. Nešto bolje prošli su zaštitari, s 3.191 kunom te zaposleni u preradi kože, s 3.276 kuna.
U skupini radnika s nižim plaćama su i zaposleni u drvoprerađivačkoj industriji, s 3.516 kuna, i proizvodnji namještaja, s 3.759 kuna.
Hrvatska ponovo među zemljama EU s najizrazitijim padom stope nezaposlenosti na godišnjoj razini
LUXEMBOURG/ZAGREB - Hrvatska se u srpnju ponovo svrstala među zemlje Europske unije s najizrazitijim padom stope nezaposlenosti na godišnjoj razini, no i dalje je u skupini zemalja s najvišom nezaposlenošću među mladima, pokazalo je u utorak izvješće Eurostata.
U srpnju je sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti, izračunata prema metodologiji Međunarodne organizacije za rad (ILO), kliznula u Hrvatskoj na 15,1 posto, s 15,4 posto koliko je prema revidiranim podacima Eurostata iznosila u lipnju. Time se smanjila peti mjesec zaredom, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.
Bez posla je u Hrvatskoj u srpnju prema raspoloživim, sezonski prilagođenim podacima Eurostata bilo 288 tisuća građana, čime je njihov broj smanjen za pet tisuća prema mjesecu ranije. Na godišnjoj je razini smanjen za 33 tisuće.
Hrvatska se ujedno u srpnju ponovo svrstala u skupinu zemalja EU s najizrazitijim padom stope nezaposlenosti na godišnjoj razini, za 1,8 postotnog boda. Skupinu još čine Bugarska, Španjolska, Grčka, Portugal i Irska. U lipnju je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj smanjena na godišnjoj razini za 1,6 postotnog boda, što je također bio izrazitiji pad među zemljama EU-a.
Grčka je u aktualnom izvješću Eurostata ponovo zauzela poziciju zemlje s najvišom stopom nezaposlenosti, od 25 posto u svibnju. Slijedi Španjolska s 22,2 posto. Najnižu nezaposlenost imale su pak Njemačka, od 4,7 posto, te Češka i Malta, od po 5,1 posto.
Na razini Europske unije stopa nezaposlenosti izračunata ILO-ovom metodologijom u srpnju je iznosila 9,5 posto, što je njezina najniža razina od lipnja 2011. godine. U prethodnom mjesecu iznosila je 9,6 posto a u prošlogodišnjem srpnju 10,2 posto.
Stopa nezaposlenosti u eurozoni također se smanjila u srpnju, na 10,9 posto, najnižu razinu od veljače 2012. godine. U lipnju iznosila je 11,1 posto a u prošlogodišnjem srpnju 11,6 posto.
Bez posla je u 28 zemalja EU-a prema procjenama Eurostata u srpnju bilo 23,067 milijuna građana, od čega njih 17,532 milijuna u eurozoni. Time je njihov broj u odnosu na prethodni mjesec smanjen u EU za 232 tisuće, a u eurozoni za 213 tisuća.
U odnosu na prošlogodišnji srpanj broj nezaposlenih u EU28 manji je za 1,648 milijuna, te za 1,116 milijuna u eurozoni, utvrdio je Eurostat.
Nezaposlenost mladih u Hrvatskoj i dalje među najvišima u EU
Hrvatska se ujedno sa stopom nezaposlenosti među mladima od 43,1 posto u drugom ovogodišnjem tromjesečju zadržala u skupini zemalja EU s najvišim stopama nezaposlenosti u toj dobnoj skupini. Predvodi je Grčka, gdje je ona iznosila 51,8 posto u svibnju 2015., a slijedi Španjolska sa 48,6 posto. Izdvaja se i Italija sa stopom nezaposlenosti mladih od 40,5 posto.
Najniže su stope nezaposlenosti među mladima u srpnju zabilježile Njemačka, sedam posto, Malta, 8,7 posto, te Estonija, 9,5 posto u lipnju.
U EU u cjelini stopa nezaposlenosti među mladima iznosila je u srpnju 20,4 posto, u usporedbi s 20,6 posto u prethodnom mjesecu i 22 posto u istom razdoblju godine ranije. U eurozoni je nezaposlenost mladih također smanjena, na 21,9 posto, s 22,3 posto u lipnju i 23,8 posto u prošlogodišnjem srpnju, pokazalo je Eurostatovo izvješće.
Bez posla je u srpnju u 28-članom EU bilo 4,634 milijuna mladih, od čega 3,093 milijuna u eurozoni. Time je njihov broj smanjen na godišnjoj razini za 465 tisuća u EU, te za 336 tisuća u eurozoni.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....