Po padu standarda od 16% hrvatski su obrtnici apsolutni rekorderi u EU

Polovica radnika koji su u ožujku prošle godine dobili plaću zaradila je manje od 4500 kuna , a svaki peti radio je za manje od 3100 kuna. Tek svaki deseti radnik imao je plaću veću od 8000 kuna. Oko 90.000 radnika odradilo je taj mjesec svoj posao, ali nije primilo plaću.

Podaci su to Državnog zavoda za statistiku o strukturi zaposlenih prema visini plaće te broju zaposlenih u ožujku 2012. godine.

Uzrok je nelikvidnost

Analiza strukture plaća odnosila se na 955.933 zaposlenika, koji su u ožujku 2012. odradili puno radno vrijeme (od 160 do 200 radnih sati) i za to primili plaću. Ukupno je plaću tog mjeseca primilo 1,039.596 radnika (pribrojeni su i oni koji su zaposleni na kraće radno vrijeme ili su prebacili maksimum od 200 radnih sati taj mjesec). Prema priopćenju DZS-a o zaposlenima po djelatnostima u ožujku prošle godine, tog je mjeseca u pravnim osobama radilo ukupno 1,128.769 ljudi. Drugim riječima, oko 90.000 radnika nije primilo plaću.

Broj zaposlenih u pravnim osobama do siječnja ove godine smanjio se za oko 30.000, a analitičari predviđaju da je broj onih koji rade, a ne primaju plaću rastao. Glavni je razlog kriza, koja u Hrvatskoj, čini se, ne jenjava.

- Neisplata plaće usko je vezana uz nelikvidnost, koja je rasla sve do početka ove godine. Jesu li nova zakonska rješenja utjecala na broj onih koji rade, a ne primaju plaću, za sada je teško reći - kaže prof. Josip Tica s Katedre za makroekonomiju i gospodarski razvoj zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Porazno šesto mjesto

Standard građana stoga pada iz dana u dan. Posljedni objavljeni podaci o standardu odnose se na 2010. godinu. U odnosu na 2009., pad životnog standarda, prema podacima Eurostata, pretrpjeli su građani čak 15 država članica EU. Standard se najviše srozao u Grčkoj, gdje je zabilježen pad od oko 12 posto, a najviše je porastao na Malti, za 2,6 posto. U analizu su uključeni i Island, Norveška, Švicarska i Hrvatska, koja je na ljestvici te 31 zemlje zauzela poražavajuće šesto mjesto: standard hrvatskih građana pao je za gotovo pet posto! S obzirom na rastuću nezaposlenost i pad plaća, može se očekivati da se od te, 2010. godine standard do danas srozao još više.

Nejednak teret

Standard je, prema podacima, najviše pao samozaposlenima, većinom obrtnicima, i to za čak 16 posto, po čemu je Hrvatska apsolutni rekorder. Pri vrhu je, točnije na trećem mjestu, i po padu standarda zaposlenih građana. Umirovljenici i nezaposleni doživjeli su udar manji od prosjeka.

- To pokazuje kako je raspoređen teret krize. Nije se štedjelo na socijalnim programima, mirovinama i naknadama, nego se teret prebacio na tržište rada. Tada je bio aktualan harač na plaće, što je utjecalo na standard zaposlenih. Samozaposleni, odnosno obrtnici i mali poduzetnici, još su životarili 2009. godine, a baš te 2010. počelo je masovnije gašenje obrta i firmi - kaže prof. Tica.

U Europskoj Uniji u tom si razdoblju oko 10 posto stanovništva nije moglo priuštiti obrok s mesom ili ribom svaki drugi dan. Najviše je takvih bilo u Bugarskoj, čak 50 posto, a u još pet postkomunističkih zemalja postotak se kretao između 20 i 30. Hrvatska im se sa 18 posto takvih građana opasno približila.

Najgore u tekstilu

Prema podacima o plaćama, najteže žive zaposlenici posrnulih industrija. Proizvodnja tekstila, odjeće i kože te prerada drva djelatnosti su u kojima radnici imaju najmanje plaće - njih više od polovice primilo je prošlog ožujka manje od 2800 kuna. Najviše su plaće, pak, isplaćene u farmaceutskoj industriji, gdje je 58 posto zaposlenika primilo više od 8000 kuna plaće, a još 29 posto ih je imalo plaću između pet i osam tisuća kuna. Više od 80 posto zaposlenika imalo je plaće veće od 5000 i u djelatnosti vađenja sirove nafte i prirodnog plina, u opskrbi električnom energijom, zračnom prijevozu, financijskim i uslužnim djelatnostima te znanstvenom istraživanju i razvoju.