Predstojeći ulazak Hrvatske u Europsku Uniju zadat će nove udarce hrvatskom turizmu, gospodarskoj grani od koje godišnje uprihodimo oko sedam milijardi eura i koja osigurava desetke tisuća radnih mjesta na jadranskoj obali, ali i u unutrašnjosti.
Prvi od njih odnosi se na uvođenje viza za ruske, ukrajinske i turske turiste . Prošlotjednom Vladinom Uredbom o viznom sustavu, usklađenom s propisima Unije, Rusi, Ukrajinci i Turci u Hrvatsku više ne mogu ući bez prethodno dobivene vize. Zna li se da su upravo ruski turisti posljednjih godina ušli u rang najznačajnijih hrvatskih gostiju, jasno je da je nemogućnost ljetnog ukidanja viza za njih ozbiljan problem.
Skupina u usponu
Prema podacima državne statistike, Hrvatsku je lani posjetilo malo manje od 200.000 ruskih turista, što je gotovo osam posto više nego godinu prije. Rusi su u Hrvatskoj ostvarili nešto manje od 1,6 milijuna noćenja ili preko pet posto više nego u 2011. Najviše ruskih turista, kažu upućeni, dolazi nam iz Moskve, Sankt Peterburga, Ekaterinburga i Novosibirska. U Hrvatskoj najčešće posjećuju Istru jer im je odmor u Umagu, Poreču, Rovinju ili Puli ujedno dobro polazište za posjet Italiji i ostalim susjednim zemljama.
Koliki je točno financijski efekt boravka ruskih turista u Hrvatskoj, nitko sa sigurnošću ne zna. Ipak, već i podatak da su se po broju ostvarenih noćenja popeli na deseto mjesto na ljestvici najznačajnijih hrvatskih turista dovoljno govori sam za sebe. I podatak da Rusi u Hrvatskoj u prosjeku ostaju osam dana, što je znatno više od 5,5 dana, koliko prosječan strani turist boravi u nas, jasno govori da se radi o važnom nam tržištu.
Novi ‘Britanci’
- Ruski turisti u Hrvatskoj troše više od prosjeka. Oni u Hrvatsku dolaze avionom i odsjedaju gotovo isključivo u hotelima, što im sve podiže potrošnju. Rusa gotovo ni nema u kampovima i privatnom smještaju. Po tome su slični britanskim turistima, koji također pripadaju u velike potrošače - objašnjava Kristian Šustar, predsjednik Udruge hotelijera, zašto ruski gosti u nas u pravilu potroše više od 58 eura po danu, kolika je prosječna potrošnja turista u Hrvatskoj.
- Zbog uvođenja viza za ruske turiste poprilično su zabrinuti u turističkom sektoru, posebno u Istri. To bi moglo izazvati velike potrese, no zasad, srećom, nema naznaka da će se to i dogoditi - ističe Šustar.
Ključ rješenja za zadržavanje ruskih turista drže novi ministar turizma Darko Lorencin i šefica diplomacije Vesna Pusić. U Vladi ističu da su s usklađivanjem hrvatskog viznog režima s onim u Uniji doslovno čekali do posljednjeg trenutka, odnosno da se on s Unijinim propisima usklađuje samo tri mjeseca prije pristupanja Hrvatske EU. Uz to, Lorencin i Pusić najavili su da će procedura izdavanja viza za ruske turiste biti što je moguće jednostavnija. Hrvatska viza Rusima će se izdavati u roku pet dana od primitka zahtjeva i uz pristojbu od 35 eura, a vrijedit će za više ulazaka u Hrvatsku i izlazaka iz nje. Papirologiju bi trebale obavljati turističke agencije.
Ta su rješenja manje-više na tragu onoga što predlaže i Udruga hotelijera: u njoj ističu da i druge članice EU pribjegavaju sličnim mjerama kako bi privukle ruske turiste. Ipak, čini se da ni to neće biti dovoljno da u ovoj godini, barem što se ruskih turista tiče, ponovimo rezultate iz prošle, što znači da će dio ruskih turista, sviđalo se to nama ili ne, otići u Crnu Goru i druge zemlje za posjet kojima se neće mučiti s papirologijom.
Realna očekivanja
- Uvođenje viza za ruske državljane manjim će dijelom utjecati i na turistički promet s tog tržišta jer se pad broja gostiju zbog uvođenja viza dogodio i drugima, pa bi bilo nerealno očekivati da će nas to zaobići. Ipak, vjerujemo da su ruski turisti do sada prepoznali Hrvatsku kao privlačnu destinaciju za odmor te da u konačnici neće zaobilaziti našu zemlju - poručuju iz Ministarstva turizma.
Slično vrijedi i za turiste iz Ukrajine, kojih je lani kod nas boravilo malo više od 70.000, a ostvarili su gotovo pola milijuna noćenja. I Ukrajinci su boravili dulje od turista iz većine drugih zemalja - 6,9 dana, najviše u Istri.
Turske vize za Hrvate
I Turci su za nas postali značajni turisti, posebno na području Dubrovnika. No, možda bi nam više razloga za glavobolju trebala zadavati odluka turskih vlasti da Hrvatima od 1. travnja uvedu vize. Utjeha je u cijeloj toj priči što će se one moći dobivati, osim u veleposlanstvima i konzulatima, i na graničnim prijelazima.
Dobro je što će ulazak u EU ipak olakšati protok turista iz ostalih članica te integracije, iz kojih nam ih ionako dolazi najviše. Naime, kontrole na granici za državljane EU bit će još manje nego sada, a carina će nestati, odnosno preseliti se na granicu s BiH, Crnom Gorom i Srbijom.
Pravi bi udar na naš turizam bile vize za Zapadni Balkan
Uvođenje viza za ruske, ukrajinske i turske turiste za Hrvatsku ipak je razmjerno mali problem u usporedbi s mogućnošću uvođenja viza za državljane zemalja zapadnog Balkana, posebno za BiH i Srbiju. Zemlje regije, doduše, trenutno su na “bijeloj” schengenskoj listi, što znači da njihovim državljanima za ulazak u EU ne trebaju vize, no u Bruxellesu im svako malo zveckaju viznim oružjem.
Ako EU opet uvede vize za državljane BiH i Srbije, to će ovaj put morati učiniti i Hrvatska. To bi onda već bio pravi udarac (i) za hrvatski turizam.
Od 1. srpnja viši PDV za usluge smještaja
Ulaskom u EU mijenjaju se i pravila igre za turističke agencije. One će, naime, na agencijsku proviziju za usluge smještaja PDV plaćati po stopi od 25 posto umjesto dosadašnjih 10 posto, a za aranžmane unutar EU provodit će se poseban postupak oporezivanja, kojim će se marža oporezovati također po stopi od 25 posto.
Razlog tome je što propisi EU, ističe Željko Trezner, direktor Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA), u tim slučajevima ne dopuštaju primjenu sniženih stopa PDV-a. Ističe i kako je UHPA o tome davno obavijestila svoje članice. Te se promjene, inače, predviđaju novim Zakonom o PDV-u, koji je Vlada nedavno uputila u saborsku proceduru. Kako se radi o usklađivanju s EU, jasno je da Hrvatska tu baš i nije imala puno manevarskog prostora za neka druga rješenja.
- U pravilu, u konačnici bi mogli poskupjeti aranžmani na području EU, što uključuje i aranžmane koji se u EU prodaju za Hrvatsku. S druge strane, cijene aranžmana za destinacije izvan EU ne bi se trebale mijenjati - ističe Trezner te dodaje da na konačnu cijenu ipak neće utjecati samo porezi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....