Radi se, kako prenose, o kašnjenju u ispunjenju aktivnosti podizvođača, tvrtke Hidroelektra Niskogradnja.
Radovi na pruzi su počeli u srpnju prošle godine, a ugovor o izvođenju radova HŽ Infrastruktura potpisala je s domaćim konzorcijem ponuditelja koji čine DIV, Dalekovod i Zagreb-Montaža, dok je ugovor o nadzoru sklopljen sa zajednicom ponuditelja u sastavu SGS Adriatica i Investinženjering.
"HŽ Infrastruktura kao naručitelj radova i investitor poduzima sve potrebne korake kako bi se prevladale poteškoće na projektu. Nadamo se kako će konzorcij u što skorijem roku stabilizirati svoje poslovanje te da će se radovi uspješno nastaviti i privesti kraju. Ukoliko se kašnjenja nastave, a konzorcij ne pokaže namjeru da dovrši posao, HŽ Infrastruktura će biti prisiljena aktivirati ugovorom definirane mehanizme", upozoravaju.
Kazne ili raskid ugovora?
Smatraju da konzorcij mora uložiti "dodatne napore i mobilizirati sve raspoložive mehanizme kako bi otklonio interne probleme i značajno intenzivirao svoj angažman na projektu. Svako kašnjenje radova izvođač radova je dužan nadoknaditi o svom trošku. Ukoliko se kašnjenje ne nadoknadi, ugovorom je regulirana i ugovorna kazna odnosno novčana naknada koje je izvođač radova dužan isplatiti investitoru zbog probijanja roka građenja", napominju u HŽ Infrastrukturi. Dodaju da osim ugovorne kazne u slučaju probijanja rokova građenja, investitor ima mogućnost raskida ugovora prije dovršetka radova te se u tom slučaju izvođaču naplaćuje garancija kojom se obvezao da će posao biti dobro izvršen.
Podsjetimo, radovi na dionici duljine 38,2 kilometra uključuju rekonstrukciju šest i gradnju sedam novih mostova, 11 nadvožnjaka i jednog podvožnjaka, kao i 20 kilometara zida za zaštitu od buke. Modernizacijom bi se brzina vlakova trebala podići na 160 kilometara na sat, a vrijeme vožnje između Dugog Sela i Križevaca skratiti za 30 posto, odnosno deset minuta.
Projekt modernizacije pruge Dugo Selo-Križevci, financira se s 85 posto iznosa iz EU fondova, a pruga bi u punom pogonu trebala biti u veljači 2020. godine. No, u HŽ Infrastrukturi kažu da probijanje roka dovršetka građenja ne ugrožava povlačenje sredstava iz EU fondova. "Projekt Dugo Selo - Križevci financira se iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija u kojem je financiranje omogućeno do 2023. godine", navode iz HŽ Infrastrukture.
Kašnjenje se, međutim, odražava na prvu prugu koja je izgrađena u Hrvatskoj nakon 50 godina, dionicu Gradec – Sv. Ivan Žabno, koja se, također, financira iz fondova EU.
Vrijednost izgradnje dionice duge 12,2 kilometra je 203,4 milijuna kuna, a projekt se sa 85 posto sredstava sufinancira iz EU fondova. Ta je pruga pri kraju izgradnje, ali čini se da neće skoro u krajnju funkciju jer nedostaje 100-injak metara tračnica da putnicima skrati vrijeme putovanja od Bjelovara do Zagreba za duplo. Dosad su putnici iz Bjelovara do Zagreba išli preko Križevaca i Dugog Sela, a kako bi se skratilo vrijeme putovanja, novom prugom povezani su Sveti Ivan Žabno i Gradec. Paralelno, gradi se drugi kolosijek na koji bi trebala biti spojena spomenuta pruga, no ti radovi kasne. Ponuđeno je rješenje da se nova pruga produži za 100 metara i spoji na postojeći stari kolosijek. No, iz HŽ Infrastrukture su poručili kako bi privremeno spajanje dionica Gradec – Sv. Ivan Žabno i Dugo Selo – Križevci, a s obzirom na trenutni status radova na projektu Dugo Selo - Križevci, dovelo do velikih poremećaja u prometu na najključnijoj i najfrekventnijoj trasi pruge jer trenutno nisu napravljeni svi radovi i ispunjeni tehnički preduvjeti za nesmetano i sigurno odvijanje željezničkog prometa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....