Slavonska tvrtka Đakovo Hrast, bivša drvna industrija Geli, dovršila je investiciju od čak 16 milijuna eura i zatvorila proces “od trupaca do struje”.
Početkom godine dovršili su izgradnju kogeneracijskog postrojenja snage 3,3 megavata za proizvodnju električne energije i 7,2 MW toplinske energije, nedavno su stekli i status povlaštenog (poticanog) proizvođača električne energije te dobili dozvolu za proizvodnju toplinske energije. Dio toplinske energije planiraju koristiti u vlastitoj proizvodnji, za potrebe grijanja i sušenja drva u sušarama i parionicama, a dio je predviđen za druge potrošače u Đakovu.
- Grad Đakovo u postupku je pribavljanja dokumentacije za gradnju toplovoda kojim bi se grijale javne ustanove u gradu - otkriva nam direktor Mato Ravlić, sin istoimenog vlasnika perjanice drvoprerađivačke industrije Strizivojne Hrast, ujedno i vlasnika prvog domaćeg kogeneracijskog postrojenja za proizvodnju električne i toplinske energije, puštenog u rad prije sedam godina.
Tvornica furnira
Obitelj Ravlić sada već ima četiri kogeneracije i polako postaju grupacija. Strizivojnu Hrast vodi Mato Ravlić i tamo je prva kogeneracija. Jednu kogeneraciju u rad je pustila tvornica furnira i parketa Slavonija DI, koju vodi njegova kći Martina Ravlić Janković. Đakovo Hrast vodi sin Mato Ravlić, a u njihovu je vlasništvu i tvrtka Sava u Novoj Gradiški, gdje je, također, jedna njihova kogeneracija koja je proradila prije godinu dana. Đakovo Hrast je osnovan kako bi se nastavila proizvodnja na lokaciji bivše industrije Gali, koja je završila u stečaju prije pet godina, a koju su Ravlići preuzeli prije dvije godine.
.jpg)
Pogon proizvodnje tvrtke Hrast
Društvo je registrirano krajem 2014. te je s poslovnim aktivnostima započelo u drugoj polovici 2015. Početkom 2016. kupili su prostor bivše drvne industrije Geli, u industrijskoj zoni Đakova, te tako stekli uvjete za početak ozbiljnijeg razvoja poslovanja. Ravlić napominje da su kupljeni prostori i oprema zbog neodržavanja tijekom stečajnog postupka i u doba bivšeg vlasnika bili u prilično lošem stanju, pa su bila su potrebna i visoka ulaganja, ali i vrijeme kako bi se u potpunosti obnovila i pokrenula proizvodnja u punom kapacitetu. U 2016. godini u dugotrajnu su imovinu stoga uložili gotovo 13 milijuna kuna, a lani 3,3 milijuna. To ne uključuje kogeneraciju koju su financirali uz pomoć bankarskog kredita, plus vlastito učešće.
- Za početak su obnovljene pilana, sušionice i parionice drva te je u njima pokrenuta proizvodnja. Kasnije je pokrenuta proizvodnja elemenata, drvenih ploča i parketa te nešto manje opsežna proizvodnja namještaja. Nakon kupnje lokacije donijeli smo odluku o gradnji kogeneracijskog postrojenja jer zatečena kotlovnica nije mogla zadovoljiti naše potrebe za toplinskom energijom potrebnom za sušare i parionice - kaže Ravlić.
Posebno ističe da im je u dosadašnjim godinama u prvom planu bilo obnavljanje proizvodnih linija, obuka radnika i usvajanje novih proizvoda te investicija u kogeneracijsko postrojenje.
Pogon proizvodnje tvrtke Hrast
Pouzdani izvor
- Znamo da će to donijeti i rezultat, što će se vidjeti već u ovoj, a pogotovo u 2019. - ističe direktor tvrtke Đakovo Hrast, kojoj je prihod sa 14,8 milijuna kuna u 2016. porastao na 15,9 milijuna u 2017., a dobit je pala sa 4,6 milijuna kuna u 2016. na 510 tisuća kuna u prošloj godini. U tekućoj godini trebali bi dovršiti sva planirana ulaganja te se nadaju i ugovoru s Hrvatskim šumama, što bi im omogućilo sigurnije planiranje poslovanja.
- Naše društvo dosad nije imalo ugovor s Hrvatskim šumama o isporuci pilanskih trupaca. Ovisili smo tome što se od sirovine moglo nabaviti u tekućoj godini na slobodnom tržištu, a planiranje proizvodnje nije moguće bez sigurnog i pouzdanog izvora - žali se Ravlić.
Dodaje da je do sada zaposleno 59 radnika, no potencijalni ugovor o isporuci trupaca s Hrvatskim šumama otvorio bi mogućnost i dodatnog zapošljavanja.
Mato Ravlić, direktor tvrtke Hrast u Đakovu
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....