RAT ZA MLIJEKO Vlada: 'Svi krediti proizvođačima mlijeka bit će reprogramirani'

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina na današnjem će sastanku proizvođačima mlijeka ponuditi dodatnih 167 milijuna kuna potpora za mliječne krave te 120.000 hektara zemljišta, što će biti moguće nakon stupanja na snagu novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu. I to je sve. To znači da neće ponovno uvesti isplatu zaštitnog dodatka od 0,42 lipe po litri mlijeka, što je mljekarima prioritet među zahtjevima.

Nisu konkurentni

- Problem je, između ostalog, što proizvođači mlijeka nemaju dovoljno svoje zemlje za konkurentu proizvodnju. Zakon o poljoprivrednom zemljištu u završnoj je fazi i trebao bi stupiti na snagu do kraja godine. Proizvođači se moraju strpjeti, ne ide to preko noći - tvrde u Ministarstvu.

Naši proizvođači za litru mlijeka dobiju 50 lipa više nego u EU

Međutim, neslužbeno doznajemo da Vlada pregovara s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj kako bi izašla ususret seljacima i reprogramirala kredite jer, kako nam je rekao jedan izvor blizak Vladi, nije problem otkupna cijena mlijeka, nego “silni krediti koje su mljekari dizali u godinama kad je bilo novca i kada su ga prijašnje Vlade na svaku najavu prosvjeda dijelile šakom i kapom”.

A što u EU?

- Sada kad su krediti došli na naplatu, a država novca više nema, nastali su problemi. Naravno da su prijašnje Vlade poticale veliki projekt gradnji mljekarskih farmi kao strateški cilj, ali u međuvremenu se dogodila kriza, cijene su porasle, kupovna moć pala, na tržištu se stvorio višak mlijeka... I zato sada farme propadaju. Ali, tko ih je tjerao da dižu tolike kredite, a nisu bili sigurni da će ih moći otplatiti? Mislili su da će država uvijek imati novca i uskakati. Osim toga, kada im je Vlada nudila sigurnu otkupnu cijenu od 2,30 kuna po litri do ulaska u EU, na nju nisu htjeli pristati, a sada bi htjeli poslovati s dobitkom. Što će tek biti kad uđemo u Europsku Uniju? Neće biti carina pa će hrana, a tako i mlijeko i mliječni proizvodi još više pojeftiniti! Kako će tada naši seljaci konkurirati cijenom ako ne mogu sada - pita se naš sugovornik.

MLJEKARI TRAŽE 4,05 KUNA PO LITRI Laslo dijelio 900 litara mlijeka sa svoje farme: 'Došli smo do ruba!'

Nitko zadovoljan

Istraživanja potkrijepljena iskustvima svjetski uspješnih proizvođača mlijeka pokazuju da je za jednu muznu kravu potreban jedan hektar zemlje kako bi proizvođač imao vlastitu, isplativu cijenu stočne hrane, a time i jeftiniju i konkurentniju cijenu mlijeka. Za toliku zemlju je potrebna moderna mehanizacija, za što opet trebaju krediti. I tu nastaje problem.

Pokušali smo naći barem jednog mljekara koji je zadovoljan, ali nismo uspjeli. Čak i članovi udruge Mliko, koji imaju vrlo dobru suradnju s Ministarstvom te se do sada nisu bunili zbog otkupne cijene, kažu da su na granici pozitivnog poslovanja.

- Ako burzovni špekulanti dignu cijenu hrane, kukuruza i soje, onda idemo u minus. Za sada još ide. Kad govorimo o članovima naše udruge, sve ovisi o pojedinoj farmi, o tome tko je koliko kreditno opterećen. Međutim, i država i banke trebale bi shvatiti: ako već moramo proizvoditi, a proizvodimo, po standardima EU, neka nam onda omoguće i uvjete poslovanja kao što su u EU. A tamo su prosječne kamate na kredite za poljoprivredu od 2 do 3 posto!

Za kupnju traktora, primjerice, kamata na kredit je 0,99 posto. Kod nas su kamate 8 posto, najniža 6,8 posto, i to na rok vraćanja od samo sedam godina - tvrdi Elvira Sterle, predsjednica udruge, jedna od rijetkih koja je odbila prosvjedovati u veljači ove godine, kada su ceste blokirale stotine traktora.

Ostaje bez farme

Marijan Hartman, koji je prije pet godina bio najbolji proizvođač mlijeka u Hrvatskoj, danas je pred propasti. Sa stadom od oko 200 muznih krava plasirao je oko 800.000 litara mlijeka godišnje, a godišnji mu je dohodak u najboljim godinama bio i do pet milijuna kuna. Danas je očajan. Banka mu prijeti oduzimanjem farme zbog kredita od čak sedam milijuna kuna. Od 150 do 200 krava, na farmi je ostalo samo desetak.

- Jako je puno proizvođača dizalo kredite u poslovnim bankama s kamatom do 8 posto. Može nas spasiti jedino da HBOR otkupi te kredite i naplaćuje ih po nižim kamatama - kaže.