Sabor napao banke: Zna se tko jedini zarađuje na krizi

ZAGREB - Banke su se opet našle na žestokom udaru zastupnika – i vladajućih i oporbe koji smatraju kako i u krizi banke, pogotovo velike, dobro zarađuju.

- Dok je gospodarstvu i građanima smrknulo banke i dalje rade dobro. One i dalje kapitaliziraju krizu – naglasila je jutros uime SDP-a Nadica Jelaš u raspravi o izvješću HNB-a za prvo polugodište 2009. godine. U prilog svojoj tvrdnji navela je kako su u tom periodu banke ostvarile 4 milijarde kuna operativne dobiti što je povećanje za 11 posto u odnosu na isto razdoblje 2008.

HDZ-ovac Goran Marić , inače predsjednik saborskog Odbora za financije i jedan od najvećih kritičara banaka niti jutros ih nije štedio jer smatra da pojave na hrvatskom bankarskom tržištu nisu dobre za gospodarstvo. Jedino se banke u Hrvatskoj, ističe, ponašaju, suprotno ekonomskim zakonima i u recesiji povećavaju kamate.

Štednja građana se, upozorava, povećala za 40 posto, osigurana štednja za 80 posto, dok su istovoremeno ukupni kreditni plasmani pali za 1,2 posto!

- Očito je da banke u ovim najtećim vremenima za gospodarstvo kalkuliraju, špekuliraju i često zlorabe svoj privilegirani položaj! – tvrdi Marić koji optužuje kako banke u Hrvatskoj nisu servis gospodarstva kao svugdje u svijetu i ne plasiraju svoja sredstva jer na drugačije načine nadoknađuju manjak od prihoda.

Banke su, objašnjava, taj manjak nadoknađivale povećanjem kamatnih stopa na već odobrene kredite te uvođenjem novih provizija I naknada.

- Ukupni kamatni prihodi porasli sa 14, 8 milijardi u 2006, na 21,7 milijardi u 2008. Prihodi od provizija i 13 različitih naknada porasli su im sa 3,6 na 4,3 milijarde kuna! Zašto bi onda odobravale nove kredite I izlagale se riziku - upozorava Marić. Otkrio je kako je primjerice samo jučer, u jednom danu, Splitska banka nad nekoliko trgovačkih društava povećala kamate stope za 2,5 posto.

Potpuno neprihvatljivim ocjenio je reklame banaka o 7 posto kamata za depozite.

- Takve reklame izjednačavaju pasivne kamatne stope s robom. Pa nije ponuda za novcem ponuda za sladoledom – naglašava Marić. Nedopustivo je, smatra Marić, da onaj tko je recimo ostvario profit od 1 milijardu kuna dobiva 7 posto kamate, a onaj tko ima kredit za investicije plaća 13 posto kamate.

- Pasivno kamatne stope su nepoželjna i štetna pojava i na njih može djelovati samo mjera HNB-a - poručio je Marić koji se založio za češće i izravnije nadzore HNB-a u poslovnim bankama.

Nadica Jelaš istaknula je kako su upravo velike banke zabilježile najmanji pad. To, kažu, niti ne čudi jer su banke pretežno davale kredite državi, a ne gospodarstvu.

- Krediti državi porasli su za 49 posto, a krediti poduzećima tek za 0,3 posto – upozorila je.

SDP je hvalio poteze HNB-a u kriznim vremenima, a kritizirao one Vladine.

- HNB je bila pojas za spašavanje, a Vlada mlinski kamen oko vrata – ocijenila je Jelaš. SDP smatra kako je HNB svojim mjerama pomogao da gospodarski pad ne bude još veći, dok je izvršna vlast svojim mjerama samo pogoršala ionako tešku situaciju.

- Osobna potrošnja manja je za 17 posto, investicije za 19 posto, vanjski dug dosegao je 43 milijarde kuna, unutarnja nelikvinost je 27 milijardi, a nezaposlenih 309 tisuća - navodili su SDP-ovci.