ŠEF MISIJE MMF-A ZA HRVATSKU 'Ako Vlada odluči povećati doprinose za zdravstvo, bit će to jako loš potez'

Iako je MMF prošle godine priznao da su podcijenili koliko će rezanje deficita - smanjenje rashoda i povećanje prihoda novim nametima - koje su tražili od Grčke utjecati na produbljivanje krize, MMF-ove preporuke Hrvatskoj u šestoj recesijskoj godini nisu preskočile “fiskalnu prilagodbu”. Šef misije za Hrvatsku Johannes Wiegand pohvalio je prijedlog rebalansa. No, ne slaže se s povećanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje. Smatra da bi bilo bolje uvesti porez na imovinu, ali i povećati prihod od poreza na dohodak i dobit kroz širu osnovicu.

Zašto povećanje osnovice poreza na dohodak i ukidanje olakšica za reinvestiranu dobit smatrate boljim rješenjem?

- Smatramo da povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje nije idealno jer povećava troškove rada, što se ne događa s te dvije spomenute mjere. Kad je riječ o reinvestiranoj dobiti, smatramo da je prošlogodišnji Zakon o poticanju investicija donio dovoljno poticaja u srednjem i dugom roku za ulaganja u Hrvatsku i bez poreznih olakšica. One ulagačima više nisu toliko potrebne kao što su bile prije nekoliko godina.

Što se tiče proširenja porezne osnovice, mislim da je to uvijek dobar savjet. Dobar porezni sustav trebao bi imati široku poreznu osnovicu, a onda može imati skromnije porezne stope.

Vlada u posljednje vrijeme često najavljuje, službeno ili neslužbeno, nove mjere štednje, a zatim, nakon nekoliko dana, odustaje. Ostavlja li tako dojam da ne može odlučiti što bi zapravo htjela?

- Važno je dati jasan signal da su hrvatska Vlada i zemlja u cjelini sposobni staviti javne financije pod kontrolu. Mi razumijemo da je Vlada u teškoj poziciji, gospodarstvo šestu godinu bilježi pad.

Vidjeli smo prvi nacrt rebalansa proračuna za 2014., koji bi, kako nam je rečeno, ovog tjedna trebao biti predstavljen Vladi. Sadržava značajnu fiskalnu prilagodbu koju smatramo primjerenom. Također primjereno, stavlja veći naglasak na povećanje prihoda nego smanjene rashode, što je važno jer mjere fiskalne prilagodbe na prihodovnoj strani u kratkom roku obično manje opterećuju gospodarstvo nego mjere na prihodovnoj strani. No, u srednjem do dugom roku mjere na rashodovnoj strani su učinkovitije . Zato je preporučljivo početi s mjerama na prihodovnoj strani, a kako gospodarstvo bude jačalo, polako se premještati na pretežno rashodovne mjere.

Konsolidacija bi bila učinkovitija ako bi slijedila predvidljivi, unaprijed najavljeni trogodišnji plan na temelju kojega bi javnost mogla oblikovati očekivanja o onome što slijedi. To bi povećalo uvjerenje da je fiskalni problem pod kontrolom.

Spomenuli ste kako, s obzirom na to da Hrvatska mora imati stabilnu kunu zbog velikog udjela duga vezanog valutnom klauzulom, drugi dijelovi gospodarstva moraju biti fleksibilniji, posebno tržište rada. Znači li to i smanjenje plaća radi povećanja konkurentnosti izvoza?

- U Hrvatskoj tečaj mora biti stabilan s obzirom na to da su tri četvrtine duga privatnog sektora i značajni dio javnog duga vezani uz strane valute. U slučaju devalvacije kune, teret duga bi se povećao, a gospodarstvo već pati zbog prezaduženosti. No, fiksni tečaj povećava pritisak na druge dijelove ekonomije da budu fleksibilniji, uključujući i tržište rada. No, to nije jedina mjera koja je važna - tu su povećanje produktivnosti i razine konkurentnosti.

Smanjenje plaća može u nekim sektorima biti jedna od komponenti fleksibilizacije, ali to je preusko gledanje na problem. Fleksibilizacija je povećanje prilagodljivosti tržišta rada u širem smislu na vanjske uvjete. To podrazumijeva i lakše restrukturiranje među sektorima, mogućnost da novi sektori brzo zapošljavaju dok rastu, da privuku radnu snagu iz sektora koji se smanjuju...