Od početka listopada Jutarnji list, Ekonomski fakultet Zagreb i Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) organizirali su radionice “Financije za svakoga”, na kojima su docentice Dajana Barbić i Andrea Lučić pripremale sudionike za donošenje važnih financijskih odluka.
Radionice su u posljednja tri mjeseca organizirane u sedam hrvatskih gradova - Šibeniku, Splitu, Rijeci, Slavonskom Brodu, Vukovaru i Čakovcu, a zbog velikog interesa građana čak dvije radionice održane su u Zagrebu.
Sudionici radionica imali su priliku naučiti kako izraditi financijski proračun za kućanstvo, planirati štednju, izraditi kvalitetan plan za umirovljenje te biti odgovoran potrošač. Cilj ovih radionica bio je pridonijeti obrazovanju pojedinaca na polju financijske pismenosti te na interaktivan i zanimljiv način upoznati ih s financijskim osnovama, raskrinkati mitove, ukazati na česte financijske pogreške i važnost izgradnje pozitivnog i odgovornog ponašanja prema novcu i potrošnji općenito.
Dijana Bojčeta Markoja: 'S više znanja smo spremniji za izazove'
Financijski proizvodi danas nisu samo kompleksniji nego su i sve brojniji. Kako donijeti pravu odluku, odrediti prioritete, zašto se odlučiti za proizvod A ne proizvod B. To su samo neki od izazova, a što više znamo, to smo spremniji donijeti kvalitetnije odluke. Postavljanje financijskih ciljeva ključno je za ostvarivanje dugoročnih planova.
Za dobrobit pojedinca i društva važno je raditi na financijskoj pismenosti od najranijih dana, a posebno planirati kvalitetan život u trećoj životnoj dobi. Upravo zato mirovinski sustav kod nas čine obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi. Želimo da financijska pismenost postane osnovna sastavnica svakodnevnog života građana.
Docentice Ekonomskog fakulteta dr. sc. Andrea Lučić i dr. sc. Dajana Barbić iznijele su nam što su one naučile o novcu otkako su započele provoditi projekt financijskog opismenjavanja.
1. Više novca ne znači uvijek veću financijsku uspješnost. Ako ne naučimo upravljati novcem, više novca može značiti samo veće troškove.
2. Ako ne kontroliramo novac, novac će kontrolirati nas. Naime, manjak kontrole nad novcem može nas dovesti do problema prezaduženosti, siromaštva i nemogućnosti da pokrijemo osnovne životne troškove, što će u velikoj mjeri predodrediti način na koji živimo.
3. Osobni proračun je osnovni instrument preuzimanja kontrole nad novcem. On nam omogućava da usmjerimo svoj novac tamo gdje mi želimo da ide umjesto da se pitamo kamo je otišao.
4. Osamdeset posto uspješnog upravljanja novcem čine ponašanje i stav prema potrošnji, a dvadeset posto znanje i vještine. Koliko smo uspješni u osobnim financijama, u najvećoj mjeri odredit će ono što činimo, a ne ono što znamo.
5. Nije novac ono što nas čini bogatim - to su naše potrošačke navike. Ako smo skloni prekomjernoj potrošnji i ne pratimo koliko i na što trošimo, nikada nećemo uštedjeti novac koji nam je potreban za ostvarenje dugoročne financijske stabilnosti.
Što smo naučili u Zagrebu
Anita Bocak
Anita Bocak, pedagoginja
Naučila sam koje su mogućnosti štednje i potrebe da se čovjek informira i odluči za treći mirovinski stup s obzirom na to da doista moramo osvijestiti da ne možemo ovisiti o državi te prvom i drugom stupu. Svi mi trebali bismo se više educirati. Inače štedim koliko mogu, ali sada imam više ideja o mogućnostima i instrumentima koji postoje. Svjesna sam svojeg budžeta i osnovnih postavki te se koristim metodom ‘koliko imam, s toliko mogu i raspolagati’.
Branka Vesely
Branka Vesely, umirovljenica
Jako sam zadovoljna što sam na radionici potvrdila sve ono što sam znala otprije. Na radionicu sam došla radi svoje kćeri, s obzirom na to da su ona i njezin muž financijski nepismeni, za razliku od mene, koju je život naučio i opismenio odavno.
Materijale koje sam dobila njima ću proslijediti. Mislim da je radionica izuzetno kvalitetna. Trebalo bi biti puno više ovakvih radionica, pogotovo za nas koji smo se opismenili, ali nas zanimaju druge stvari. Na primjer, kako onaj novac koji smo spremili za crne dane mudro uložiti i oplemeniti.
Dragutin Vujić
Dragutin Vujić, umirovljenik
Ovakve radionice su odlične za ljude koji su educirani u nekim drugim sustavima vrijednosti i u drugim odnosima prema novcu. Puno sam toga naučio i svakom bih preporučio ove radionice. Naučio sam da treba prvo izdvojiti za štednju, a onda za sve ostalo. Nisam o tome nikad tako razmišljao. Sigurno ću sada više štedjeti.
Ivan Novosel
Ivan Novosel, financijski savjetnik
Najzanimljivije mi je bilo kako osvijestiti reakcije kad kupujemo. Naučio sam da treba sporije reagirati, a ne impulzivno, promisliti i analizirati prije kupnje. Ima stvari koje su nam potrebne i koje su nepotrebne, a naša želja je ta koja nije zasnovana na stvarima koje su nam prijeko potrebne. Za mirovinu bi se trebalo početi štedjeti što ranije i isplanirati kako ju i ostvariti.
Petra Vitlov
Petra Vitlov, liječnica
Radionice su bile jako korisne i podržavam uvođenje financijskog opismenjavanja u škole. Hrvati su jako nepismeni, više strukture jako se loše odnose prema financijama kojima raspolažu, ne mogu se dogovoriti o puno većim i bitnim pitanjima, kao što je državni proračun. Bilo bi odlično kad bi od ovoga nastao veći projekt.
Karla Svečnjak
Karla Svečnjak, inženjerka građevine
Već sam razmišljala o štednji, ali me ova radionica potaknula da počnem djelovati. Nakon radionice počela sam razmišljati o uplatama u treći mirovinski stup. Također, doznala sam da životno osiguranje za samog pojedinca možda nije najbolji oblik štednje, pa ću razmotriti neke druge oblike. Do sada sam upravljala kućnim budžetom ovako kako sam ovdje čula, ali još mi se povremeno provuče neki trošak za koji ne znam gdje je završio, tako da ću ga pokušati bolje kontrolirati.
Lucija Čavlek
Lucija Čavlek, studentica
Dobila sam širi uvid u načine potrošnje, planiranje troškova i financija, tako da mi je ovo bilo doista korisno. Došla sam jer sam htjela proširiti svoje znanje, osvijestiti mogućnosti na koje mogu planirati svoju financijsku budućnosti i dobiti više informacija o toj temi. Djeca bi odmalena trebala biti naviknuta na neke načine razmišljanja, na primjer, da već u školi uče o tome što su glavnice, krediti i štednja, tako da kad izađu iz škole i počnu zarađivati, imaju zdrav odnos prema novcu. Još ne štedim, ali razmislit ću o tome. Također, shvatila sam da štednju za mirovinu treba početi planirati što prije.
Josip Škof
Josip Škof, liječnik
Tek sam krenuo u život, počeo zarađivati i zanima me kako se postaviti prema tome da me kasnije ne dočekaju velika iznenađenja. Ako je moguće, bolje ih je izbjeći. Naučio sam osnove. Inače ne štedim, ali sada razmišljam o promjeni. Razmišljam da promijenim percepciju, a kao što su nam rekli na radionici, sve ovisi o nama samima.
----------------------------------------
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i UMFO-a, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....