Strateške investicije na hrvatski način: 26 projekata čeka status vrijedan 20 milijardi kuna

Hrvatska je dosad proglasila tek 11 strateških investicijskih projekata prema zakonu donesenom 2013. godine, vrijednih ukupno 14,5 milijardi kuna. A znate li koliko je među njima privatnih? Samo tri, u vrijednosti milijardu kuna; u pitanju su autokamp (Punta Nova) i dva hotela (Hotel Park 5* Rovinj i Hoteli Plat), koji su proglašeni strateškim potkraj prošle i početkom ove godine.

S druge strane, na podužoj službenoj listi onih koji još čekaju strateški status je 26 projekata, ukupno vrijednih 20,3 milijarde kuna. Privatnih je osam, u vrijednosti oko 5,7 milijardi kuna, a samo dva nisu vezana uz turizam. Neki od njih na listi su već dugo - poput aerodroma na Malome Lošinju koji je uvršten još 2014. godine - a na pitanje je li nešto s njima zapelo, nadležni kažu da nije, svi su u proceduri. Stotinjak ih je još proljetos bilo u posebnom ‘pipelineu’, onom za uvrštenje na tu listu čekanja...

Svima je jasno

I što sada radi država? Upravo je napisala prijedlog novog zakona o strateškim investicijama jer postojeći ne funkcionira kako je zamišljeno kad je u velikoj halabuci izglasan, pri čemu su ga neki opisivali revolucionarnim, a neki najavljivali veliku pljačku javne imovine.

Nije se dogodilo ni jedno ni drugo, a svima je od početka bilo jasno da to što imamo poseban zakon za privlačenje i ubrzavanje velikih investicija više od svega govori o tome da sustav ne funkcionira. Što li tek govori činjenica da sada pojednostavljujemo i uljepšavamo i taj zakon jer je nedovoljno prijateljski prema ulagačima?! Uglavnom, već je na prvi pogled evidentno da se postojeći zakon primjenjuje više na javne nego na privatne projekte, što znači da imamo poseban propis da bi se kroz državne institucije gurali projekti za koje je sama Vlada odredila da su strateški.

Što se sada mijenja u nadi da će se promijeniti i konačni rezultat? Predlaže se smanjenje minimalnih iznosa ulaganja nužnih da bi se projekti proglasili strateškima (sa 150 na 75 milijuna kuna, a u potpomognutim područjima 10 milijuna kuna), dok se kao dokaz ozbiljnosti investitora više neće tražiti osiguranih 10 posto od ukupne vrijednosti projekta nego 5 posto, pri čemu će se priznavati kao dokaz i ono što je investitor uložio u projekt prije no što je uvršten u strateške. Shvatilo se, naime, da smo dosad investitore primoravali na “skupo vezivanje investicijskih sredstava”, kako je nedavno komentirala ministrica Martina Dalić. Veliki državni projekti koji se financiraju iz sredstava EU ubuduće će automatski biti proglašeni strateškima, a razna lokalna i državna tijela dobit će precizne rokove u kojima moraju odraditi svoj dio posla.

Strateška hibernacija

Predviđa se i sklapanje sporazuma o pripremi i provedbi strateškog projekta s privatnim ili javnim investitorom, a u njemu vrijeme investiranja te krajni rok realizacije, kao i kazna od 0,1 posto ukupne vrijednosti projekta za one koji kasne ako za to nisu krive nadležne institucije, odnosno ako investitor odustane od projekta.

To je svakako zanimljivo kao koncept, posebno za javne projekte koji – kako je to slučaj sada – prevladavaju na popisu strateških, a dio ih je dugo u fazi “strateške hibernacije”, poput TE Plomin C. Projekt plutajućeg LNG terminala je napokon probuđen nakon što mu je odobreno financiranje iz EU fondova te je upravo objavljen natječaj za radove, pa će malo popraviti statistiku provedbe strateških projekata, među kojima su odnedavno i četiri za “vodno-komunalnu infrastrukturu” koja su također sufinancirana EU novcem.

Pitanje je pak što će biti s planiranim tempom realizacije privatnog hotelskog projekta koji je ove godine u veljači proglašen strateškim, a potom je zapeo jer je jedan od ulagača - Agrokor. Radi se o projektu Hotela Plat u Župi dubrovačkoj, vrijednom 428,5 milijuna kuna, što je zapravo rekonstrukcija postojećeg hotelskog kompleksa u resort kategorije četiri i pet zvjezdica. U privatizaciji Hotela Plat 2015. je većinski paket dionica u vlasništvu države kupila tvrtka KHA četiri, iza koje su stajali Karisma Resorts International i Agrokor. Kao ulagač se kasnije pojavio i jedan od Nexus fondova koji je Agrokoru lani posudio novac dok ne počne gradnja, ali Agrokor novac nije vratio…