SVI DETALJI AGROKOROVOG UGOVORA O ROLL-UP KREDITU Kako su zajmodavci na čelu s Knightheadom dobili ovlasti koje im jamče potpunu kontrolu nad procesom

“Ugovor o najstarijem kreditu od 1,06 milijardi”, koji Jutarnji list ima u posjedu, naziv je tzv. roll-up kredita potpisanog 8. lipnja 2017. između Agrokora, zajmodavaca i agenta kredita koji sadrži niz odredbi koje tim kreditorima daju pune ovlasti u upravljanju procesom lex Agrokor.

Ti ključni kreditori su investicijski fondovi Knighthead Capital Management i Monarch, 20-ak za sad nepoznatih investicijskih fondova, Zagrebačka banka, Erste banka, ruska VTB banka i investicijske banke J.P Morgan i Goldman Sasch.

Kao što smo već izvijestili, Ugovor o najstarijem kreditu de facto u jednom važnom dijelu stavlja “izvan snage” lex Agrokor i kreditorima daje svu ovlast u donošenju i provođenju nagodbe vjerovnika i restrukturiranju Agrokora. Najznačajnije odredbe u tom kontekstu su one koje govore o tome da se plan restrukturiranja i nagodba vjerovnika ne mogu donijeti bez odobrenja zajmodavaca iz tog kredita, te da hrvatska Vlada ne smije smijeniti Antu Ramljaka kao izvanrednog povjerenika ili glavnog savjetnika u procesu lex Agrokor jer bi se to smatralo povredom Ugovora o kreditiranju.

Uz to, ugovorom je određeno da će se sporovi između potpisnika ugovora rješavati po anglosaksonskom pravu, a ne hrvatskom ili kontinentalnom pravu, što u stvari znači da bi se sve arbitražne radnje i pravni sporovi koji mogu nastati u tom procesu vodili vjerojatno u Londonu ili Washingtonu. To su glavne odredbe ugovora do kojeg je Jutarnji list došao na Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu. Ugovor je tamo priložen prilikom upisa brojnih zabilježbi na cijeli niz Agrokorovih nekretnina koje su do rujna ove godine, kad je stavljena zabilježba o kreditu u zemljišne knjige, bile neopterećene zaduženjima. Riječ je o spisu položenom na zagrebačkom sudu koji ima ukupno 1500 stranica, a sastoji se od Ugovora o kreditnom zalogu i Ugovora o najstarijem kreditu sročenog na 209 stranica koji su u spis priloženi na engleskom jeziku, te uz ovjereni prijevod na hrvatski jezik.

Kliknite na fotografiju za pregled dijelova ugovora o roll-upu.

U spisu je također niz dokumenata o svakoj nekretnini na koju je stavljena zabilježba o kreditu, kao i podaci iz sudskog registra o tvrtkama iz koncerna Agrokor, te o zajmodavcu i agentu. U samom ugovoru nema popisa svih sudionika u kreditu, a u zemljišnim knjigama založno pravo na nekretnine upisao je agent, a ne zajmodavac, što nije uobičajeno, doznajemo od stručnjaka, u našem pravnom sustavu. “Zalog na nekretnine stavlja kod nas u pravilu zajmodavac, a ne agent za provedbu ugovora, tako da je ovo novina koju ne znam kako bi se kod nas pravno tumačilo u slučaju nekog postupka”, prokomentirao je jedan pravni stručnjak takav model knjiženja zaloga.

Agent za hipoteke

U zemljišnim knjigama je, naime, stavljena zabilježba u korist Madison Pacific Trust Limiteda iz Hong Konga, koji je u Ugovoru o kreditu definiran kao agent nadležan za provedbu ugovora. Da ne bude zabune, ugovorom je određeno da će se sva imovina koja se tijekom kreditnog razdoblja “oslobodi” odmah biti stavljena u zalog ovog kredita. Ugovor je sastavljen u uglednom odvjetničkom društvu Hogan Lovells, i to u njihovoj londonskoj podružnici, a riječ je u društvu koje je nastalo spajanjem američkog ureda Hogan&Hartson s europskim Lovells, a koje je danas jedno od desetak najjačih međunarodnih društava za pravne savjete. Zanimljivo je i da je ugovor s engleskog na hrvatski preveo sudski tumač za engleski jezik Tena Zgombić.

Nadalje, treba reći i kako pravnici smatraju da odredba lex Agrokor prema kojoj je definirano da se proces izvanredne uprave obustavlja “provedom nagodbe” znači u stvari da lex Agrokor traje sve dok se u cijelosti ne provede nagodba među vjerovnicima, a ne do trenutka dok se postigne nagodba među vjerovnicima. A to znači da lex Agrokor može trajati još godinama nakon 15. srpnja 2018., što je krajnji rok za postizanje nagodbe, odnosno da sva pravna zaštita nad sustavom koju Agrokoru donosi lex Agrokor traje sve do provedbe nagodbe. Jer, odluku o tome koliko će trajati proces provedbe nagodbe donijet će vjerovnici, a to može biti dvije, tri i pet godina, već koliko oni odluče.

Nagodba vjerovnika i plan restrukturiranja će, među ostalim, sadržavati model operativnog, financijskog i vlasničkog restrukturiranja, a sve se to može, kao što smo rekli, protegnuti na nekoliko godina. Tim više je značajna odredba ugovora 21.12. prema kojoj će se povredom ugovora smatrati slučaj u kojem se “Povjerenik nije savjetovao sa Zajmodavcima u odnosu na imenovanje i identitet upravnog odbora, te u pogledu nadzornog odbora koji će se uspostaviti nakon datuma nagodbe na deset najvećih članova Koncerna prema prihodima”. S jedne je strane, naime, prirodno da nakon nagodbe, odnosno vlasničkog restrukturiranja, budući vlasnik ima pravo utjecaja na sastav uprave i nadzornih odbora, ali je jasno da su zajmodavci jako oprezni po tom pitanju.

Kompletna kontrola

Uz to, pravni stručnjaci tvrde da lex Agrokor ipak nije omogućio priznavanje prvenstva naplate ovog (novog) zajma i prilikom mogućeg stečaja Agrokora u odnosu na razlučne vjerovnike (koji imaju hipoteku na imovinu i dionice Agrokora i njegovih tvrtki), što možda govori u prilog tvrdnji da ne mogu benevolentno gledati na mogućnost da Agrokor ide u stečaj, nego da će biti zainteresirani za sklapanje nagodbe i restukturiranje kompanije. Ne treba sumnjati stoga da su vjerovnici Ugovor o kreditu i zbog toga “zavezali” tako strogo da mogu u potpunosti i isključivo upravljati cijelim procesom, od donošenja nagodbe do njene provedbe.

Kad je riječ o najvažnijim odredbama ugovora, točkom 20.6 Ugovora o kreditu definirano je da koncern, izvanredni povjerenik ili bilo koji menadžer u tvrtki “neće predložiti plan financijskog restrukturiranja Koncerna (uključujući bilo koju nagodbu, kompromis, ustupanje ili plan aranžmana ili sličan postupak) u bilo kojoj nadležnosti, osim ako su te uvjete odobrili Većinski zajmodavci u pismenom obliku”. Tom točkom u stavku C se, pak, navodi kako će “Matično društvo osigurati da se društvo i Povjerenik savjetuju sa Zajmodavcima i Savjetnikom restrukturiranja u utvrđivanju bilo kojih razreda vjerovnika i sastavu bilo kojeg Vijeća vjerovnika ili Savjetodavnog odbora za potrebe bilo kojeg Postupka izvanredne uprave u Koncernu, a u svrhu izbjegavanja dvojbe, Matično društvo će osigurati da u mjeri u kojoj je to zakonito moguće Zajmodavci budu tretirani kao poseban razred vjerovnika s posebnim pravom glasa, te s najvišim pravom prvenstva za sve svrhe”.

Nadalje, pod točkom 21, koja govori o slučaju neispunjavanja obveza uslijed kojih se može raskinuti ugovor o kreditu, u okviru podtočke 21.12 ističe se kako se ta povreda ugovora aktivira u slučaju da “je nastupio bilo koji događaj ili okolnosti kojim, prema mišljenju većinskih zajmodavaca, ima ili se opravdano može očekivati da će imati Značajan negativan učinika”.

Isključena arbitraža

Pravni stručnjaci s kojima smo pričali smatraju da ova točka previše pogoduje kreditorima jer bi trebala postojati mogućnost ugovorne arbitraže za takve “izvanredne okolnosti”. No najčudnija odredba u Ugovoru o kreditu je ona po kojoj će se neispunjavanjem obveze smatrati i to ako “Vlada Republike Hrvatske ili sud koji provodi postupak izvanredne uprave smijeni Antu Ramljaka kao Povjerenika ili Savjetnika restrukturiranja”. Pitanje je koliko je to u skladu s lex Agrokor i je li premijer bio upućen u tu odredbu, te je li bio upućen u to u kojoj se mjeri zajmodavcima daje presudna uloga u procesu lex Agrokor. Jasno je, pak, kako bi za gospodarsku stabilnost RH bilo važno da se postigne nagodba među vjerovnicima i da se provede regularnim putem.