Na Wall Streetu su i u četvrtak cijene dionica pale više od 1 posto, treći dan zaredom, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump najavio uvođenje carina na uvoz čelika i aluminija, što je izazvalo strahovanja od rasta cijena i trgovinskog rata.
Dow Jones potonuo je 420 bodova ili 1,68 posto, na 24.608 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,33 posto, na 2.677 bodova, a Nasdaq indeks 1,27 posto, na 7.180 bodova.
Oštar pad tih indeksa treći dan zaredom posljedica je Trumpove najave da će od idućega tjedna SAD uvesti carine na uvoz čelika od 25, a aluminija od 10 posto, što je izazvalo strahovanja ulagača od rasta inflacije i trgovinskog rata.
Najava carina potaknula je cijene dionica američkih proizvođača čelika i aluminija, pa je tako dionica U.S. Steela poskupila gotovo 6 posto.
S druge strane, pale su cijene dionica onih kompanija koje su veliki potrošači tih sirovina, kao što je automobilska industrija. Dionice Forda i General Motorsa pojeftinile su između 3 i 4 posto.
Više od 2 posto pale su i cijene dionica industrijskih divova, kao što su Boeing i Caterpillar, jer se ulagači plaše da će porasti cijene sirovina i da će se te kompanije suočiti s trgovinskim preprekama na inozemnim tržištima.
"U ovakvim slučajevima uvijek postoje bojazni od osvete. S obzirom na sva otvorena trgovinska pitanja, mogući su trgovinski ratovi, a to bi moglo potaknuti inflaciju. Jer, najvjerojatnije će cijene porasti", kaže Chuck Carlson, direktor u tvrtki Horizon Investment Services.
Na odgovor Trumpu nije trebalo dugo čekati. Europska unija "će oštro i proporcionalno reagirati u obrani svojih interesa", kazao je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker i dodao da će Komisija sljedećih dana predstaviti prijedlog protumjera SAD-u, prema pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) radi uravnoteženja situacije.
Kanadski ministar međunarodne trgovine Francois-Philippe Champagne upozorio je, pak, na "neprihvatljivost" mogućih carinskih pristojbi SAD-a.
"Postoji veliki rizk da će naši trgovinski partneri, posebice Kina, uzvratiti protumjerama", kaže mark Luschini, strateg u tvrtki Janney Montgomery Scott.
Nesigurnost zbog inflacije i kamata
Osim zbog mogućih trgovinskih ratova, na tržištu vlada nesigurnost i zbog mogućeg rasta inflacije i kamatnih stopa u SAD-u.
Wall Street je pod pritiskom od utorka, kada je novi predsjednik američke središnje banke Jerome Powell kazao da će Fed nastaviti voditi dosadašnju politiku postupnog povećanja kamatnih stopa te kako očekuje ubrzanje rasta gospodarstva, što bi moglo potaknuti inflaciju.
Njegove izjave shvaćene su na tržištu kao najava ubrzanja tempa povećanja kamata Feda.
Lani je Fed u tri navrata povećao ključne kamate za po 0,25 postotnih bodova, a nakon Powellovih komentara ojačale su špekulacije da bi Fed u ovoj godini mogao povećati kamate u četiri navrata, počevši od ožujka.
Powell je jučer u nastavku svog izvješća u Kongresu pokušao umiriti tržišta, kazavši da nema naznaka pregrijavanja gospodarstva i da će Fed povećavati kamate postupno.
No, William Dudley, predsjednik ogranka Feda u New Yorku, kazao je u jednom javnom nastupu kako se povećanje kamata u četiri navrata može shvatiti kao postpuno podizanje cijene novca.
Tako su ponovno ojačala strahovanja ulagača od jačanja inflacije i prebrzog rasta kamata, što je već početkom veljače uzdrmalo Wall Street i izazvalo oštar pad cijena dionica.
A nakon oštrog pada posljednjih dana, S&P 500 indeks sada je u minusu više od 6 posto u odnosu na svoju rekordnu razinu dosegnutu 26. siječnja. Uz to, taj je indeks, kao i Dow Jones, izgubio sve svoje dobitke od početka godine.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer oštro pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,78 posto, na 7.175 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,97 posto, na 12.190 bodova, a pariški CAC 1,09 posto, na 5.262 boda.
Na azijskim su burzama cijene dionica pale i u petak, četvrti dan zaredom, jer se ulagači plaše trgovinskih ratova nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio uvođenje carina na uvoz čelika i aluminija u SAD.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 1,1 posto, povećavši svoj gubitak od početka tjedna na 2,3 posto. Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks potonuo 2,5 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Singapuru, Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu skliznule između 0,7 i 1,5 posto.
Oštar pad tih indeksa posljedica je jučerašnje najave Donalda Trumpa da će od idućega tjedna SAD uvesti carine na uvoz čelika od 25, a aluminija od 10 posto, što je izazvalo strahovanja ulagača od rasta inflacije i trgovinskih ratova.
"Svijet je na rubu trgovinskog rata jer je Trump najavio ozbiljne carine na čelik i aluminij. Zaboravite na krivulje prinosa, na ovaj način počinje recesija. Trgovina je vjerojatno jedina stvar oko koje se ekonomisti slažu – više je bolje", kaže Robert Carnell, direktor istraživanja u ING-u.
Jučer je Trumpova najava uvođenja carina izazvala oštar pad indeksa na Wall Streetu, pri čemu su najviše pale cijene dionica kompanija koje su veliki potrošači tih sirovina, kao što je automobilska industrija. S druge strane, najava carina potaknula je cijene dionica američkih proizvođača čelika i aluminija, pa je tako dionica U.S. Steela poskupila gotovo 6 posto.
Jutros su, pak, oštro pale cijene dionica azijskih proizvođača čelika. Tako je dionica južnokorejskog Posca pojeftinila 3, a japanskog Nippon Steela 4 posto.
Cijena dionice Toyote pala je, pak, 2,4 posto jer je taj japanski proizvođač automobila poručio da će najavljene carine znatno povećati troškove, što će dovesti do povećanja cijena automobila i kamiona u SAD-u.
Trumpova najava carina na čelik i aluminij još je jedan korak u protekcionizmu, s obzirom da je u siječnju uveo carine na uvoz solarnih panela i perilica za rublje, što je navelo Kinu na pokretanje istrage o uvozu pojedinih proizvoda iz SAD-a.
I dok se odgovor Trumpu iz Kine tek očekuje, na odgovor iz Europske unije nije trebalo dugo čekati.
EU "će oštro i proporcionalno reagirati u obrani svojih interesa", kazao je sinoć predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker i dodao da će Komisija sljedećih dana predstaviti prijedlog protumjera SAD-u, prema pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) radi uravnoteženja situacije.
Zbog nesigurnosti na burzama posljednjih su dana pod pritiskom i cijene nafte. Jutros je, doduše, cijena barela na američkom tržištu ojačala 0,4 posto, na 61,20 dolara, no od početka tjedna na gubitku je 3,7 posto.
A na valutnim je tržištima dolar jutros oslabio, nakon što je danima jačao. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 90,18 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 90,74 boda, što je bila njegova najviša razina u šest tjedana.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 106,60 na 106,15 jena, što je posljedica nesigurnosti na tržištima, pa ulagači za svoj kapital traže sigurnija utočišta, kao što su japanska i švicarska valuta.
Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,2270 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,2190 dolara.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....