Uoči odlaska iz Hrvatske, voditelj ureda Svjetske banke poručio: Sad je najvažniji projekt refinanciranje dugova cestogradnje, a on je u završnoj fazi

Carlos Pinerua, voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju, napušta Zagreb nakon što je tu proveo oko dvije godine, a karijeru će nastaviti u Poljskoj.

Kako su pojasnili iz Svjetske banke na oproštajnom prijemu, njegov odlazak iz Hrvatske, koju je doživo vrlo emotivno, vezan je uz urgentnost angažmana u Poljskoj. Nasljednika u Hrvatskoj trebao bi dobiti u idućih nekoliko mjeseci.

- Ovo mi je bio najbolji posao u životu - rekao je Pinerua, koji dolazi iz Venezuele, ali već desetljećima radi za međunarodne institucije. Pritom je pojasnio da nije riječ ni o kavama ni o jadranskim otocima, nego o prijateljstvima koje je stekao u Hrvatskoj. Tako je u svojem Uredu, primjerice, imao pravog sugovornika o vremenu, Hladnom pivu i Tarantinu te “drugu suprugu” koja je odmah rekla da će voditi brigu o njemu, a onda mu, naravno, često i govorila što treba raditi.

Svjetska je banka najprepoznatljivija po svojem promicanju reformi, koje je pratila i povoljnim financiranjem. Trenutačno je posebno aktualan projekt koji se odnosi na modernizaciju i restrukturiranje sektora cestogradnje, kojem ove godine na naplatu dolazi više od milijardu eura.

Svjetska banka izrazila je spremnost za sudjelovanje u refinanciranju dugova HAC-a i HC-a u iznosu od 1,2 milijarde eura, ali uvjet za to je snažno restrukturiranje tih poduzeća. Razgovori Vlade i predstavnika Svjetske banke počeli su još proljetos, a na pitanje u kojoj je fazi projekt, ministar financija Zdravko Marić odgovara: “U radnoj”. Napominje da ima puno posla koji treba obaviti, no odobrenje projekta očekuje u drugom tromjesečju, a izvršenje u trećem.

Prije cestovnog, Svjetska banka bila je vrlo anažirana oko željezničkog sektora. U svibnju prošle godine odobrila je 163,5 milijuna eura za tri željeznička društva.

Kao glavne izazove hrvatske ekonomije u Svjetskoj banci ipak izdvajaju povećanje produktivnosti i konkurentnosti, odnosno kreiranje novih radnih mjesta. Stoga se od vlasti očekuje veće fokusiranje na inovacije te projekte koji ciljaju na povećanje radnih vještina, promicanje zdravog starenja i produljenje radnog vijeka.