VELIKA USPOREDBA KAMATNIH STOPA U RH SA ZEMLJAMA SREDNJE I ISTOČNE EUROPE Gdje je stambeni kredit najjeftiniji, gdje su najbolji uvjeti za poduzetnike

Ako žele podići stambeni kredit, među zemljama nove Europe najviše razloga za zadovoljstvo imaju građani Slovačke. Dugoročni kredit, s dospijećem duljim od 10 godina, mogu dobiti uz kamatnu stopu od 1,67 posto, jeftinije nego oni koji žive u nekoj od zemalja eurozone.

U toj usporedbi ponude kredita ove godine dobro stoji i Hrvatska s kamatnom stopom od 3,51 posto. Prema podacima HNB-a, izuzev Slovačke, povoljnije uvjete nude samo banke u Sloveniji i Estoniji. No, još prošle godine Hrvatska nije tako dobro stajala: prosječna kamatna stopa na stambene kredite bila je 4,77 posto, a povoljnije uvjete imalo je šest zemalja srednje i istočne Europe, što upućuje da je konkurencija među hrvatskim bankama u borbi za nove klijente ove godine malo zaoštrena.

Najteže u Bugarskoj

Kada je riječ o poduzećima, usporedni podaci za nove članice EU pokazuju da je najteže biti poduzetnik u Bugarskoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj. Kredit do milijun eura na rok do godinu dana u tim je zemljama moguće dobiti uz kamatnu stopu od 3,91 posto u Hrvatskoj do 4,18 u Rumunjskoj. Istodobno, u Češkoj takvi krediti nose kamatnu stopu od 2,27 posto, gotovo isto kao u eurozoni (2,19 posto).

Na koncu, razlika između kamatne stope po kojoj hrvatski građani štede novac u banci i one po kojoj dobivaju stambeni kredit, kako pokazuju usporedni podaci HNB-a, iznosi 3,87 posto. Veću razliku među zemljama srednje i istočne Europe, kao i EU, imaju samo bugarske i mađarske banke, dok u Slovačkoj ona iznosi tek 1,39 posto, a u Italiji svega 1,13 posto. U proteklih nekoliko godina, stisnute lošim kreditima i gubicima na konverziji kredita u švicarskim francima, a istodobno nastojeći držati korak s općim padom aktivnih kamatnih stopa, hrvatske banke su pribjegle smanjivanju troškova, među ostalim i kroz niže izdatke za kamate na štednju. Time je razlika u cijeni po kojoj banke “kupuju i prodaju” novac u Hrvatskoj postala među izraženijima u regiji.

Kamatne stope ovise o nizu faktora, a najvažnijim se smatraju rizik države u kojoj se posluje, rizik klijenta, regulatorni trošak, trošak izvora sredstava i marža koju banka određuje i ugrađuje u kamatnu stopu. U svakoj zemlji ti faktori nose različitu težinu, ali najčešće se kao posebano važan izdvaja rizik zemlje. Ako se, primjerice, pogledaju pokazatelji Češke, jasno je zašto tvrtke u toj zemlji mogu dobiti kredit kao u eurozoni, iako ona i dalje koristi nacionalnu valutu i, kako se čini, nema namjeru od nje odustati.

Uvjeti na tržištu

Javni dug zemlje iznosi tek oko 39 posto BDP-a, a stopa nezaposlenosti od 2,9 posto najniža je u EU. Ranije očekivanu stopu rasta od 2,9 posto češka centralna banka nedavno je povećala na 3,6 posto, a rast od oko 3 posto očekuje se i iduće dvije godine. Uz takve uvjete na tržištu rada u Češkoj je došlo do značajnog rasta plaće, a s dostupnošću jeftinih kredita i do povećanja cijena nekretnina. Početkom godine stambeni krediti su rasli oko 30 posto, dok su cijene nekretnina na godišnjoj razini premašile rast od 10 posto. Tako su (pre)niske kamatne stope u ovoj zemlji postale problem i centralna banka odlučila je ohladiti tržište stambenih kredita, upozoravajući da bi cijene nekretnina mogle izmaći kontroli i ugroziti stabilnost bankarskog sustava.

Tako je u kolovozu povećala ključne kamante stope prvi put od 2008. i postala predvodnica monetarnog stezanja u Europi, nakon iznimno labave politike koju su centralne banke vodile od izbijanja krize. Guverner Jiří Rusnok je rekao kako za odmak od politike nultih kamatnih stopa imaju dosta “domaćih razloga” te da započinju proces normalizacije monetarnih uvjeta, uključujući postupno dizanje kamatnih stopa. Naglasio je pritom kako imaju u vidu činjenicu da eurozona nastavlja voditi relaksiranu politiku u kojoj su izgledi oko rasta BDP-a i inflacije još neizvjesni. Ipak, krajem 2018. tržišta očekuju da će i ECB početi stezati monetarnu politiku te da sve zemlje u srednjem roku čeka postupno povećanje kamata.

Preporuke HNB-a

Na kraju, upravo vodeći računa o kamatnom riziku, HNB je ove godine izašao s preporukama klijentima banaka koji imaju dugoročne kredite s promjenjivom kamatnom stopom da ih zamijene fiksnom.

Kod većine faktora koji utječu na visinu kamatih stopa Hrvatska, doduše, ima prostora za unapređenje, što znači da bi se zaoštravanje uvjeta na međunarodnom tržištu moglo kompenzirati drugdje. Primjerice, kroz povećanje kreditnog rejtinga i smanjenje premije na rizik zemlje. Istraživanja koju su proveli analitičari HNB-a pokazuju da bi pozitivan utjecaj na kretanje kamatnih stopa mogao imati i projekt uvođenja eura.

Analizom procjene učinka uvođenja eura na percepciju rizika države utvrđeno je da je razina premije osiguranja od kreditnog rizika, CDS-ova, za članice europodručja niža za 10 do 35 posto u odnosu na premije za usporedive države članice europodručja. U Strategiji za uvođenje eura prezentirani su rezultati analize kretanja prinosa na desetogodišnje državne obveznice četiri zemlje EU dvije godine prije i poslije uvođenja eura. Podaci upućuju na to da je promjena prinosa za te države bila povoljnija nego u državama srednje i istočne Europe koje u istom razdoblju nisu imale euro. Tako su, primjerice, u Slovačkoj prinosi blago pali, dok su u drugim zemljama rasli oko jedan postotni bod. U Litvi, koja je kasnije uvela euro, ti su prinosi pali gotovo četiri postotna poena, dvostruko više nego u drugim zemljama.

Prema analitičarima HNB-a, na početku krize 2008. i 2009., dugoročne kamatne stope zamjetno su porasle u Hrvatskoj i sličnim državama, dok se u starim članicama europodručja to nije dogodilo “jer ih je članstvo u monetarnoj uniji zaštitilo od prvih učinaka krize”. Osim na državne obveznice, poboljšanje percepcije rizika zemlje, vjeruje se, moglo bi se povoljno odraziti i na kamatne stope na bankovne kredite poduzećima i stanovništvu “jer je primjetno da su one u pravilu niže u državama s boljim kreditnim rejtingom”.

Instrumenti

Također, postojeći instrumenti monetarne politike HNB-a zamijenit će se instrumentima ECB-a, čime će se regulatorni trošak za banke znanto smanjiti. Stopa obvezne pričuve koja trenutačno iznosi 12 posto nakon uvođenja eura izjednačit će se sa stopom ECB-a koja iznosi jedan posto, a ukinut će se i obveza održavanja minimalno potrebnih deviznih potraživanja koja iznosi 17 posto ukupnih deviznih obveza. Na taj način regulatorni trošak, kako se procjenjuje, smanjit će se s procijenjenih 0,45 posto na kraju 2016. na samo 0,01 posto. To upućuje, smatraju u HNB-u, da bi se kamatne stope na bankovne kredite gospodarstvu mogle približiti onima u državama jezgre europodručja.

S obzirom na elemente koji utječu na visinu kamatnih stopa, teško je procjenjivati kakva će biti njihova razini idućih godina, ali u HNB-u smatraju da bi mogle biti niže ako Hrvatska uvede euro. No, svaka zemlja je posebna priča pa slučaj Češke potvrđuje da je moguće imati nacionalnu valutu i kamatne stope slične onima u eurozoni.