Adris grupa već je prisutna u vlasničkoj strukturi pulskog škvera, u kojem - što samostalno, što preko Croatia osiguranja - ima, kako pokazuju podaci SKDD-a, 12,4 posto dionica. U Adrisu jučer nam nisu htjeli potvrditi informacije o njihovu interesu za sudjelovanje u procesu spašavanja Uljanika. Nisu ih, međutim, ni demantirali.
Održivost
“Uljanik je neupitno važna kompanija za istarsko i hrvatsko gospodarstvo i zato je nužno pronaći model dugoročne održivosti. No, Adris grupa je u ovom trenutku krajnje usredotočena na svoje sadašnje poslove u turizmu, osiguranju i proizvodnji zdrave hrane”, stoji u odgovoru koji smo dobili iz Adrisa.
Njihova poruka sadrži dvije informacije koje bi se mogle pokazati važnima za budućnost pulskog škvera. Prva je da su zainteresirani za pronalazak rješenja za spas Uljanika, čiji su suvlasnici, a druga da su usredotočeni na svoje aktivnosti, između ostaloga, i u turizmu. Iz Uljanika su nedavno, podsjetimo, poručili da bi u budućnosti mogli smanjiti kapacitete. Uzme li se u obzir da Uljanik raspolaže ogromnim prostorom od gotovo 327.000 četvornih metara na pomorskom dobru, što uključuje i istoimeni otok u Pulskom zaljevu, te s još oko 340.000 četvornih metara pripadajućeg akvatorija, jasno je da bi redukcija proizvodnih kapaciteta oslobodila ogromne površine na možda i najboljim pulskim lokacijama, koje bi se potom mogle usmjeriti u razvoj turizma. Upravo u tome, kažu nam sugovornici s kojima smo jučer razgovarali, leži prilika za veći angažman Adris grupe.
- Točno je da postoji interes Adrisa za Uljanikom. Oni u tome vide priliku da, kroz pomoć brodogradilištu koje je u problemima, a koje je okosnica razvoja Pule i zapošljava velik broj ljudi, afirmiraju svoju društvenu ulogu. S druge strane, Adris ima velikog iskustva u razvoju turizma i na dijelu tog prostora mogao bi razvijati turizam - objašnjava naš sugovornik, inače dobar poznavatelj stanja.
Drugim riječima, u slučaju financijske injekcije Adrisa, Uljanik bi opstao kao škver, no dio prostora koje sada zauzima brodogradilište vjerojatno bi se okrenulo razvoju turizma. To bi bilo na tragu i zahtjeva istarskih političara, koji smatraju da Uljanik treba sačuvati, makar i u reduciranom obliku.Drugi potencijalni ulagač koji se ovih dana spominje u kuloarima, Danko Končar, ima iskustva u brodogradnji: vlasnik je Brodotrogira, a Končarove poslovne aktivnosti razgranate su diljem svijeta. Stoga naši sugovornici smatraju da bi Končar bio zainteresiran ponajviše za spašavanje brodogradnje u Puli. Ipak, kako se Končar uključio u projekt Brijuni Rivijera, u sklopu koje namjerava razvijati turizam na područjima Sv. Katarina i Monumenti na sjevernoj obali Pulskog zaljeva, nasuprot Uljaniku, naši sugovornici ne isključuju ni njegov potencijalni interes.
Oznaka EU
Sam Končar jučer nam je rekao da njegova kompanija “trenutno ima druge prioritete”. Iz Uljanika je stigla informacija da će ovog tjedna uputiti poziv strateškim partnerima. Restrukturiranje je bilo u fokusu razgovora vodstva Uljanika s Ministarstvom gospodarstva, a problem je dobio i “oznaku EU” s obzirom na to da je u Bruxellesu pokrenut postupak restrukturiranja Uljanika.
- U Upravi nam je rečeno da postoje zainteresirani ulagači i iz Hrvatske i inozemstva. Sada je ključno da se u proces uključi država i da se plati kooperantima - ističu u sindikalnim krugovima.
Osim Adrisa i Danka Končara, kao potencijalni investitori proteklih su se dana spominjali i Tomislav Debeljak, u čijem je vlasništvu Brodosplit, kao i brodogradilište iz Monfalconea. No, Debeljak je rekao da trenutačno nije zainteresiran iako njegov interes za pulskim škverom svakako postoji, dok se iz Monfalconea ne izjašnjavaju. Pojedini poznavatelji prilika smatraju da bi se u spašavanje Uljanika trebali uključiti i mirovinski fondovi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....