SVJETSKA TRŽIŠTA

WALL STREET U BLAGOM PADU Trgovanje na burzama i dalje nesigurno, čeka se konačna Trumpova odluka o carinama

 
Ilustracija, Wall Street
 Profimedia, Alamy

Na Wall Streetu je u srijedu S&P 500 indeks blago pao, a trgovalo se vrlo nesigurno zbog nagađanja kako će se razvijati situacija nakon najavljenog uvođenja carina i ostavke glavnog ekonomskog savjetnika predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.

Dow Jones oslabio je 82 boda ili 0,33 posto, na 24.801 bod, dok je S&P 500 skliznuo 0,05 posto, na 2.726 bodova. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,33 posto, na 7.396 bodova.

Na početku trgovanja ti su indeksi bili u većem minusu, S&P 500 gotovo 1 posto, jer je ulagače uznemirila ostavka Garya Cohna, direktora Nacionalnog ekonomskog savjeta, koji slovi za najvećeg protivnika protekcionističkih snaga u Trumpovoj vladi.

Neočekivana ostavka Cohna u utorak navečer izazvala je na tržištu strahovanja od izbijanja trgovinskih ratova, s obzirom da je Cohn zagovornik slobodne trgovine, a da njegova ostavka pokazuje da je izgubio bitku s protekcionističkim snagama.

Unatoč pozivima vodećih republikanaca u američkom Kongresu da odbaci planove o uvođenju carina na čelik i aluminij, Trump ne odustaje, no čini se da su moguće promjene u planovima.

Tako je iz Bijele kuće jučer poručeno da bi neke zemlje, kao što su Kanada i Meksiko, mogle biti izuzete iz planova o carinama, što je ponešto umirilo ulagače.

"Ulagači su manje zabrinuti nakon poruke da se carine neće primjenjivati tako široko. No, u ovom trenutku to su špekulacije, nema ništa na papiru. Ako smo nešto naučili od ove vlade, a to je da se prijedlozi mijenjaju dok se pišu", kaže Janna Sampson, direktorica u tvrtki OakBrook Investments.

Najviše su jučer pale cijene dionica u energetskom sektoru, 0,8 posto, što je posljedica pada cijena nafte za oko 2 posto, nakon što su podaci pokazali da proizvodnja i zalihe 'crnog zlata' u SAD-u rastu.

Osjetnije su pale i cijene dionica nekoliko industrijskih divova, kao što su Boeing i Catepillar, jer bi te kompanije zbog uvođenja carina mogle biti pod pritiskom s dviju strana.

S jedne strane, porasli bi im troškovi nabave sirovina, dok bi se s druge strane mogle suočiti s protumjerama onih zemalja koje će biti pogođene najavljenim carinama na čelik i aluminij.

Među dobitnicima se, pak, jučer našao tehnološki sektor, u kojemu su cijene dionica prosječno porasle za 0,6 posto.

Na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,16 posto, na 7.157 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,09 posto, na 12.245 bodova, a pariški CAC 0,34 posto, na 5.187 bodova.

Azijske burze porasle, bojazni od trgovinskih ratova smanjene

Na azijskim su burzama u četvrtak cijene dionica porasle, dok se dolar stabilizirao jer su strahovanja ulagača od mogućih trgovinskih ratova smanjena nakon signala da bi američka vlada neke ključne trgovinske partnere mogla poštedjeti carina.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u plusu 0,9 posto, nadoknadivši jučerašnje gubitke.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks ojačao 0,5 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Singapuru, Južnoj Koreji, Australiji i Hong Kongu porasle između 0,2 i 1,2 posto.

Tržišta su se ponešto smirila nakon jučerašnjeg pada, kada je ulagače uznemirila ostavka Garyja Cohna, direktora Nacionalnog ekonomskog savjeta, koji slovi za najvećeg protivnika protekcionističkih snaga u Trumpovoj vladi.

"Zabrinutosti zbog najavljenog uvođenja carina ponešto su se smanjile nakon poruka iz Bijele kuće. No, to će pitanje i dalje visjeti nad tržištima. Ulagači žele vidjeti kakve će točno korake poduzeti Trump i kakvim će protumjerama uzvratiti druge države", kaže Masahiro Ichikawa, strateg u fondu Sumitomo Mitsui Asset Management.

Očekuje se da bi Trump odluku o uvođenju carina mogao potpisati u petak.

Ulagači se plaše da bi uvođenje carina na uvoz u SAD moglo izazvati trgovinske ratove, smanjenje svjetske trgovine, a moguće i pad zarada kompanija koje su imale koristi od snažnog rasta globalnog gospodarstva.

A na valutnim se tržištima dolar stabilizirao nakon što je jučer bio pod pritiskom zbog nesigurnosti u vezi s uvođenjem carina.

Jutros se tečaj dolara prema japanskoj valuti kreće oko 106 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 105,45 jena. Američka je valuta ponešto ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula s jučerašnjih 1,2420 na 1,2405 dolara.

No, nakon što je jučer znatno ojačao, dolar je jutros oslabio prema kanadskom imenjaku i meksičkom pezu jer su se te valute ponešto oporavile nakon poruka iz Bijele kuće da bi Kanada i Meksiko mogli biti izuzeti od carina.

Ponešto se oporavila i cijena nafte nakon što je jučer pala oko 2 posto zbog podataka o rastu proizvodnje i zaliha 'crnog zlata' u SAD-u.

Tako je jutros cijena barela na američkom tržištu porasla 0,2 posto, na 61,30 dolara.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 01:46