Samo je nebo granica. Vjerovali ili ne, tako bi se moglo opisati nove uvjete za financiranje malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj. Tako će to, naravno, gledati oni poduzetniji koji već znaju da preko platforme Funderbeam lako mogu doći do ‘ulagača iz fotelje’ kroz tzv. equity crowdfunding, gdje se ulaganja od nekoliko stotina tisuća, pa i milijun eura, realiziraju ekspresno, u nekoliko klikova. Dosad su briljirale četiri hrvatske kampanje. Od idućeg će se mjeseca pak mala dionička društva moći izlistati na specijaliziranoj trgovinskoj platformi Progress koju pokreće Zagrebačka burza. Uspostavom te mini-burze zaista počinje novo doba kapitala za domaće male i srednje kompanije, one koje čine temelje gospodarstva.
Prilika za brze i žestoke je očita; hoće li je uvidjeti i ostali, oni sporiji i konzervativniji, pitanje je. Svakako, banke i EU fondovi više nisu početak i kraj financijskog svemira, a troškovi nove ekspedicije pritom nisu veliki. Sa Zagrebačke su nam burze odgovorili kako je naknada za prijem u Progress 11 tisuća kuna i pokriva prvu godinu trgovanja, a kasnija godišnja naknada je šest tisuća. To je sav trošak koji poduzeća imaju prema Progress tržištu. Za Funderbeam, estonsku platformu s kojom ZSE također surađuje, standardne naknade su četiri posto prikupljenog novca i 3,5 tisuće eura za osnivanje SPV kompanije koja nakon crowdfundinga postaje suvlasnik kompanije.
Hrvatski pioniri na Funderbeamu su Include, Sense consulting, Aspida i Pivovara Medvedgrad. Prikupili su dosad, a sve se dogodilo u samo deset mjeseci prošle godine, više od 2,43 milijuna eura kapitala od niza malih ulagača. Primarno dolaze iz Hrvatske (uložili su skoro dva milijuna eura), ali ostatak ih se proteže od Amerike do Japana. Razlog zašto je Funderbeam dodatno zanimljiv ulagačima jest što funkcionira i kao tržište udjelima (formalno tokenima), koje se temelji na blockchain tehnologiji.
Dvije kampanje predvodio je iskusni hrvatski financijaš Ratko Bajakić (ICF), a o svemu već ima i prilično jasan stav. Funderbeam, kaže, nije baš za startupe, iako osnivači te globalne platforme smatraju da jest i iako ih među realiziranim kampanjama ima, kao što je slučaj i s hrvatskim Includeom (pametne klupe) i Aspidom (aplikacija Izzy). “To je više platforma za naše d.o.o.-e koji već nekoliko godina uspješno posluju, ostvaruju dobit i imaju želju razvijati svoj biznis”, smatra Bajakić.
On je preuzeo ulogu vodećeg investitora za craft pivovaru Medvedgrad (to podrazumijeva i savjetničku ulogu), koja je prikupila milijun eura, te Sense consulting koji je prikupio 667 tisuća eura. “Nakon dokapitalizacije otvoreno je i trgovanje na sekundarnom tržištu te su cijene koje su postizane za tokene tih kompanija bile iznad inicijalne vrijednosti. Dobra strana Funderbeam modela jest da omogućuje izlazak iz investicije putem sekundarnog tržišta. Ograničenje je mala likvidnost, na čemu ekipa iz Funderbeama treba još raditi”, kaže Bajakić.
U ovoj se godini očekuje barem šest novih hrvatskih tvrtki na toj platformi, najavljuje Damir Bićanić, voditelj Funderbeam SEE, u zajedničkom vlasništvu Estonaca i Zagrebačke burze. I sama platforma je nastala kroz crowdfunding 2015. godine, na njoj je registrirano 35 tisuća korisnika-ulagača, dosad je prikupljeno ukupno šest milijuna eura (Hrvatska tu ima status zvijezde, na nju otpada 37 posto), a upravo ispituju teren za otvaranje tvrtki u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Francuskoj. Time će bitno narasti i broj ulagača, naglašava Bićanić, a posljedično bi morala i likvidnost sekundarnog tržišta.
Novu kampanju, jedne domaće IT tvrtke, u iznosu od 100-injak tisuća eura vodit će Mihovil Barančić, investitor i suosnivač Zagrebačkog inkubatora poduzetništva (ZIP). Uložio je u dvije domaće tvrtke na Funderbeamu, od kojih u dogledno vrijeme očekuje i dividendu. “Preko te platforme se uobičajeno prikuplja do milijun eura, preko Progress tržišta od jedan do pet milijuna, a nakon toga za velike kompanije i velike iznose slijedi uređeno tržište Zagrebačke burze. U tri koraka će dakle biti pokriveno cijelo tržište”, tumači Barančić.
Izgradnja te kapitalne kaskade projekt je šefice Zagrebačke burze Ivane Gažić koji bi mogao revolucionirati domaće poduzetništvo. Naravno, za izlazak na tržište kapitala - u odnosu na ostale dostupne modele koji ne podrazumijevaju ulazak ‘stranaca’ u vlasništvo - nužna je promjena razmišljanja. I malo računanja, kako troškova tako i očekivanja investitora.
“Ako uzmemo u obzir da se kreditne linije i faktorinzi za mala i srednja poduzeća plasiraju i uz pet do sedam posto kamata, uz pripadajuće naknade i zahtjeve da se osiguraju garancijama i depozitima, te druge skrivene troškove, tada je trošak Progress tržišta i više nego konkurentan. Također, radi se o trajnim sredstvima, što također treba uzeti u obzir”, naglašava Ivana Gažić. Kada su u pitanju EU fondovi, tu je fiksni i varijabilni trošak konzultanata koji ne iznosi manje od šest do sedam posto prikupljenih sredstava.
Funderbeam se pokazao uspješnim i za startupe, smatra vodeća ulagačica u Include, Ivana Šoljan (HUB385), gdje 215 malih ulagača preko SPV-a drži 10,71 posto vlasništva. “Include raste i uči, ostvaruje odlične rezultate. Kako je jako mlada kompanija, prvi poslovni plan s kojim se išlo u kampanju podcijenio je ‘time to market’, tako da broj prodanih klupa nije realiziran u prvoj godini, ali se već vidi da će u ovoj biti daleko veći jer su realizirani ugovori s velikim distributerima i pokriveno mnogo više tržišta od planiranog”, kaže Ivana Šoljan, koja u ovoj investiciji ne žuri za zaradom.
Osnovno pitanje koje savjetnici ili vodeći investitori trebaju dogovoriti s kompanijom jest pitanje cijene po kojoj će novi vlasnici steći udjele/dionice te koja su njihova očekivanja. Primjerice, Bajakić od obje kompanije koje je vodio traži dividendu svake godine. Tako će je Sense isplatiti u prvom polugodištu ove i svake sljedeće godine, a Medvedgrad će prvu dividendu isplatiti u 2019. godini.
“Svaki vlasnik kompanije treba shvatiti korist koju dobiva od investitora. Većina još uspoređuje investiciju u kapital s bankarskim kreditima, a čak i neki analitičari imaju problem shvatiti rizike ulaganja u kapital. Stoga je i zahtijevana profitabilnost za investitora veća nego kamata na bankarski kredit jer su rizici neusporedivi. Prilikom razgovora s kompanijama tražim investicije koje obećavaju profitabilnost veću od 10 posto jer je to jedini način u kojem se može kompenzirati rizik investicije”, poručuje Bajakić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....