JAGMA ZA NJEMAČKIM DRŽAVNIM OBVEZNICAMA

ZADUŽIVANJE NIKAD SKUPLJE: Hrvatskoj kamata već 7 posto

Snažan rast cijene zaduživanja primorao je Europsku centralnu banku (ECB) da se vrati na tržište državnih obveznica i u srijedu je počela kupovati vrijednosne papire Italije, Španjolske i Portugla. No, ulagače to nije posebno dojmilo, prodaju državne papire većine zemalja, a jedino ih zanimaju njemačke obveznice koje imaju status sigurnog utočišta.

Neizvjesnost je na tržištima velika jer je rješavanje dužničkih problema eurozone i dalje pod upitnikom. Cijena zaduživanja raste i zemljama za koje se do jučer vjerovalo da im se to ne može dogoditi poput Austrije i Nizozemske. Prinos na desetogodišnje austrijske obveznice, primjerice, dosegao je 3,6 posto, dok je prošlog tjedna iznosio 3,4 posto. Glavni razlog su mogući problemi bankarskog sektora zbog izloženosti talijanskim i grčkim obveznicima.

“Moramo zaštititi Austriju od upadanja u dužnički vrtlog i branit ćemo našu najveću ocjenu rejtinga”, rekao je kancelar Werner Faymann. Kako bi vratila povjerenje tržišta u zemlju i obranila najveći kreditni rejting AAA, austrijska vlada najavila je smanjiti potrošnju i proračunski deficit.

Mike Riddell, menadžer fonda za državne obveznice M&G’s, rekao je za Guardian da ulagači rasprodaju i francuske obveznice, jer je zemlja blizu gubitka najviše ocjene rejtinga. Sumnja na Francusku pala je nakon što je studija bruxelleskog think tanka za ekonomsku konkurentnost kritizirala Francusku zbog slabog napretka u rješavanju problema duga, a ujedno je ustvrdio da je stanje zemlje ispod razine kreditnog rejtinga koji uživa.

Čak i Nizozemska, koju je tržište gledalo kao drugu najjaču zemlju eurozone, našla se pod pritiskom. Ulagači sada traže sigurnija utočišta izvan zone. Jedno od njih je Švicarska koja je posljednje šestomjesečne “trezorce” prodala po cijeni od -0,3 posto! To znači da ulagači plaćaju švicarskoj vladi privilegij da zemlji mogu posuditi novac. Cijena zaduživanja pala je i za duge zemlje izvan eurozone, Švedsku i Dansku.

Pod posebnim svjetlom rejting agencija našla se Mađarska koja svoje obveznice već plaća po cijeni višoj od osam posto. Slabljenje valute i veće potrebe zaduživanja povećale su javni dug na 82 posto BDP-a, premda je cilj vlade bio smanjiti ga do kraja ove godine na 73 posto. Ulagači su počeli sumnjičiti i Sloveniju ne samo zbog ekonomskih pokazatelja već i zbog političke neizvjesnosti. Među zemljama srednje i istočne Europe najbolje se drži Češka, kojoj ječak i povećan rejting.

Loše raspoloženje na tržištu nije mimoišlo ni hrvatske obveznice. Prinos na 10-godišnju obveznicu sada je 7 posto, a početkom rujna iznosio je 6,3 posto. No, to ipak nije skok kakav su doživjele zemlje poput Italije i Španjoske. Ipak, ako nova Vlada iduće godine krene na road show uvjeravati ulagače da joj posude novac, makar i uz prinos od sedam posto, morat će im ponuditi uvjerljiv plan održivosti javnih financija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. studeni 2024 02:31