Zašto je propao plan sređivanja zemljišnjih knjiga: Polovica autocesta u vlasničkim se knjigama još vodi kao ledina

ZAGREB - Vlada je podigla pravu buru u javnosti objavivši da razmišlja o davanju hrvatskih autocesta u koncesiju, ali slabo je poznato da se za gotovo polovicu njih država nikada nije uspjela upisati u zemljišne knjige kao vlasnik.

Prema informaciji iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, problem nedovoljno uređenih gruntovnica obuhvaća upis svih nekretnina u Hrvatskoj, pa i autocesta. “Zemljišne knjige ne postoje za dobar dio izgrađenih autcesta na dijelovima trase te su prijedlozi uknjižbe upućeni nadležnim katastrima”, navodi Ministarstvo u odgovoru na naš upit o tome.

Dajte čiste papire

U zemljišnim knjigama autoceste - dugogodišnji hrvatski san, kako im se tepalo - nisu ništa više od obične ledine. Osim što napominju da za stjecanje koncesije na auoceste upis u zemljišne knjige nije potreban, u Ministarstvu kažu da će izmjenama Zakona o javnim cestama i Zakona o cestama pokušati upisati autoceste na brži i jednostavniji način, a za to je zaduženo Državno odvjetništvo.

I dok zazivaju inozemne ulagače, optužujući za njihov nedolazak neuhvatljivu antipoduzetničku klimu, ministri, analitičari i poduzetnici u isto vrijeme previđaju da za njihovo privlačenje nedostaje temeljna stvar - čisti vlasnički papiri.

Pitanje zemljišnih knjiga dio je mnogo šireg problema koji i danas utječe na svakodnevni život građana. Naime, usko grlo u rješavanju ovog problema uglavnom je nesređeno pravosuđe, što priznaju i u Ministarstvu: “Za sve novoizgrađene autoceste podneseni su prijedlozi uknjižbe, nadaležnim zemljišnoknjižnim odjelima općinskih sudova, a dinamika upisa ovisi o kapacitetima spomenutih sudova”.

A dosadašnje sređivanje zemljišnih knjiga pokazuje da su kapaciteti više nego skromni.

Na dnu u regiji

Hrvatska je prije deset godina krenula u ambiciozan plan nacionalnog sređivanja zemljišnih knjiga i katastra, a vrlo važan dio toga činila je državna izmjera cjelokupnog teritorija. Podaci Državne geodetske uprave pokazuju da se u posljednjih deset godina za potrebe obnove katastra i zemljišnih knjiga potrošilo 617 milijuna kuna, a u tom se razdoblju uredilo 336 katastarskih općina ili samo 5,5 posto ukupne površine Hrvatske.

Hrvatska je po uređenosti zemljišnih knjiga na dnu među zemljama bivše Jugoslavije. Srbija, primjerice, zahvaljujući starom turskom sustavu tapija mnogo lakše rješava taj problem, a Makedonija je, primjenjujući sustav kojim se neko vrijeme koristila i Hrvatska, otišla nekoliko koraka dalje u sređivanju knjiga. Upravo su neuređene zemljišne knjige jedan od razloga što ni država nema pojma kojom imovinom točno raspolaže. Osim toga, postavlja se pitanje kako Vlada misli uvesti porez na imovinu ako ne postoje uređene vlasničke knjige. Možda računa na primjer Slovenije, gdje su građani nakon najave uvođenja poreza na imovinu sami krenuli dokazivati svoje vlasništvo, čime su pripomogli u dodatnom sređivanju zemljišnih knjiga.

Hrvatska još tapka u rješavanju tog problema, a ambiciozan plan otprije deset godina, prema kojem je zemljišne knjige trebalo dovesti u red u roku 15 do 20 godina, pao je u vodu.