ZAGREB - Kupovna moć Hrvata lani je dosegnula 65 posto kupovne moći prosječnoga građanina EU , što Hrvatsku i dalje čini najbogatijim kandidatom za članstvo u Uniji.
Kupovna moć u Makedoniji gotovo je upola manja od one u Hrvatskoj i iznosi samo 36 posto prosjeka EU. Sličnu razinu standarda imaju i Srbi, čija kupovna moć doseže 37 posto prosjeka EU, a još slabije žive građani Bosne i Hercegovine, s kupovnom moći od samo 31 posto Unijina prosjeka. Najgore je u Albaniji, u kojoj životni standard jedva prelazi četvrtinu prosjeka EU.
Iako Eurostat nije objavio podatke o BDP-u po stanovniku, iskazanom u paritetu kupovne moći, u eurima, objavljeni postoci u odnosu na prosjek EU potvrđuju da je životni standard u 2009. pao u većini članica Unije, uključujući i Sloveniju, koja je sada na 88 posto Unijina prosjeka, ili za trećinu bogatija od Hrvatske.
Upravo je pad kupovne moći u EU i glavni razlog našeg statističkog rasta na europskoj ljestvici. -
U 2009. je znatno pala gospodarska aktivnost u EU, no već u 2010. Unija je zabilježila oporavak, dok je Hrvatska nastavila padati, pa možemo očekivati pad na ljestvici u 2010. - ističe Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....