BRIEFING

Davor Huić: Kad rasterete rad, tek onda mogu uvesti porez na nekretnine

Uz rast od pola posto trebalo bi nam 20 godina samo da dođemo na razinu ekonomske aktivnosti iz 2007.
 Nina Đurđević/cropix








Zalažete se za reformu javne uprave... Zašto ste ušli u Vijeće za gospodarstvo predsjednice Republike, a njena bivša stranka protivi se toj reformi?

– Zalažemo se za reformu javne uprave jer je to rak–rana hrvatskoga gospodarstva i stvar koju Hrvatska svakako mora napraviti. Tko god dobije izbore, morat će se prihvatiti tog posla.

Na kojim ćete reformama inzistirati?

– U Vijeću ću biti glas poreznih obveznika i otvarati teme poput pitanja pretjerane porezne presije, rasta deficita i javnog duga, efikasnosti trošenja javnih sredstava i mjerenja učinkovitosti javne uprave.

Tko ima goru poreznu politiku, HDZ ili SDP?

– Posljednje tri vlade vodile su jednako lošu, ne vidim tu velike razlike. Umjesto da krizu iskoriste kao priliku za prilagodbu, kao što je učinio privatni sektor, oni su odlučili po svaku cijenu spašavati radna mjesta u javnom sektoru. To su građani osjetili kroz pad kupovne moći i gubitak 200 tisuća radnih mjesta.

Hoćete li se politički angažirati?

– Pa već jesmo politički angažirani. Nije jedina politika stranačka politika. Mi smo se s razlogom odlučili javno djelovati na ovakav način i nećemo to mijenjati.

Kako bi trebao izgledati gospodarski program stranke koju biste podržali?

– Podržao bih Vladu čiji bi program bio da pokrene ekonomiju kroz fiskalno uravnoteženje i mjere deregulacije, to jest micanje barijera privatnoj inicijativi i investicijama.

Hoće li vaša udruga Lipa podržati HDZ na izborima?

– Podržat ćemo stranke koje ponude ono što mi mislimo da je Hrvatskoj nužno – niže poreze, manju, efikasniju i odgovor­niju javnu upravu, više prostora za privatnu inicijativu i rast gospodarstva.

Treba li gospodarstvo nešto očekivati od predsjedničina Vijeća?

– Predsjednica nema izvršne ovlasti u ekonomiji, ali ima moralni autoritet kojim može utjecati da se Hrvatska pokrene. Predsjednica je dosad u više navrata pokazala koji put smatra pravim.

Treba li Hrvatska uvesti porez na nekretnine?

– Ne, hrvatskim građanima ne treba novih poreza, upravo obrnuto – treba im rasterećenje od nameta koji su na granici izdržljivosti. U idealnom svijetu, kad bi se rasteretio rad, uvođenje poreza na imovinu imalo bi smisla. No, budući da nemamo povjerenja u naše političke elite, protivimo se toj mogućnosti.

Mislite li i vi poput ministra Lalovca da “bankari žive na Marsu”?

– Ne bih ulazio u sukob ministra financija i banaka. Nije nam misija petljati se u sve aspekte ekonomske politike, osvrtat ćemo se samo na stvari koje se direktno tiču interesa poreznih obveznika.

Koliko bi trebalo smanjiti doprinose na plaću?

– Maksimalno koliko je moguće. Ne samo doprinose nego i porez na dohodak i ostala davanja na plaće. Jedan od ključnih problema konkurentnosti jest relativno visoko porezno opterećenje rada u usporedbi sa zemljama u susjedstvu.

Je li smanjenje zateznih kamata populistička mjera?

– Smanjenje zakonske zatezne kamate samo po sebi nije sporno. Problem je što su u Hrvatskoj maksimalne kamate na kredite regulirane tako da njihov izračun zavisi o zakonskim zateznim kamatama. Takvu vrstu regulacije cijena ne podržavamo jer ona može dovesti do nedostupnosti kredita za određene kategorije dužnika.

Mislite li da ima što zanimljivo u ekonomskoj knjizi HDZ–ovca Gorana Marića?

– Mislim da ima dosta zabavnog, ali ne baš jako korisnog.

Jeste li i vi, kao Branko Grčić, onog petka osjetili da smo izašli iz krize?

– Na žalost ne dijelim optimizam potpredsjednika Vlade, mislim da smo u teškoj situaciji i da površni optimizam tog tipa nije dobar. Čini mi se da Vlada podcjenjuje težinu situacije i da zbog toga što smo u izbornoj godini pokušava navući masku optimizma kojem u stvarnosti nema mjesta.

Slažete li se s Karamarkom kad kaže da rast BDP–a nema veze s radom Vlade?

– Rast BDP–a ima i te kako veze s radom Vlade, ali nisam siguran da je to dobra vijest za njih – 0,5 posto plusa nakon tri i pol godine negativnog rasta nije nešto čime bi se itko trebao hvaliti. Uz rast od pola posto trebalo bi nam 20–ak godina samo da dođemo na razinu ekonomske aktivnosti iz 2007.

Vaša udruga ima cilj izvršiti pritisak na vlast da smanji porezno opterećenje. Od toga još ništa. Jeste li iznevjerili cilj?

– Mi smo počeli s ozbiljnim radom prije nekoliko mjeseci. Mislim da je rano zbrajati rezultate i očekivati čuda u zemlji u kojoj se donedavno nije znalo što su to interesi poreznih obveznika niti se o tome moglo išta čuti u javnom prostoru.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA:

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 04:53