DR. TOMISLAV ĆORIĆ:"Bez žene ne donosim nijednu odluku ...pa tako ni ovu da uđem u politiku"

Čovjek mora imati stav. Što god u životu radili, uvijek ga morate imati. Tomislav Ćorić, docent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, kaže mi da je to prva lekcija koju već punih 12 godina pokušava naučiti svoje studente. I on sam ima stav. Dok mnogi njegovi prijatelji i kolege, kako mi otkriva, misle da je stanje u Hrvatskoj nepromjenjivo, on misli drukčije. Zato je, tvrdi, i ušao u politiku.

“Još se nisam uspio razočarati”, govori mi u ponedjeljak ujutro u polupraznoj kantini Ekonomskog fakulteta, uoči jednog od svojih predavanja na Katedri za financije. Ćorić je predsjednik HDZ-ova Odbora za financije, jedan od glavnih ekonomskih stratega stranke i, pobijedi li Domoljubna koalicija na izborima, najozbiljniji kandidat za ministra financija. Dogodi li se to, a on sam tvrdi da ga spekulacije uopće ne zanimaju, bit će već četvrti bivši učenik srednje škole fra Andrije Kačića Miošića iz Ploča koji je postao ministar.

Prije njega to je uspjelo Ivanu Pavloviću, Rajku Ostojiću i današnjem ministru financija Borisu Lalovcu. Ćorić je rođen u Metkoviću 1979. godine, odrastao je u Pločama, a u razred je išao s Lalovčevim bratom Milošem. U Zagreb se doselio prije 17 godina, a te prve godine u Studentskom domu dr. Ante Starčevića pamti kao najljepše u životu. Između predavanja igrao je mali nogomet.

“Mislim da sam bio među lošijima u ekipi, zato sam najviše igrao u obrani”, smije se. Danas se od sportova uglavnom bavi nordijskim hodanjem i – šahom. Na Ekonomskom fakultetu upoznao je suprugu Dubravku Sinčić Ćorić, koja na m EFZG-u kao izvanredna profesorica predaje na Katedri za marketing.

“Ona je moj glavni oslonac, bez nje ne donosim niti jednu odluku, pa tako ni ovu da uđem u politiku. Podržala me”, kaže. Supruga i on prije pet godina otvorili su zajedničku tvrtku Adeco specijaliziranu za organizaciju stručnog usavršavanja. Dobit lani bila je simbolična - samo 600 kuna. Ćorić, kojeg kolege opisuju kao umjerenog konzervativca i elokventnog stručnjaka za ekonomiju, pun je vjere u gospodarski program Domoljubne koalicije. Uostalom pomogao ga je kreirati i smatra da se negativni trendovi mogu okrenuti, ali ako se počne ozbiljno raditi. Kroz intervju brani najavu smanjenja PDV-a, i mjeru “tisuću eura za svaku novu bebu”. Kaže da se ne boji da bi EU mogla prigovarati zbog takvih poteza dok smo u proceduri prekomjernog deficita. Konkretan je sugovornik, ali zatvoren kad je riječ o privatnom životu. Spomenut će samo da voli planinarenje, Indexe i Arsena Dedića (Iglesiasa i Sinatru od strane glazbe) da je praktični vjernik te da sa suprugom voli izaći u Lisinski, na koncerte klasične glazbe.

Kad smo isključili diktafon, objasnio mi je kako smatra da građane ne zanima što on voli slušati, jesti ili gledati, nego kako im može pomoći da bolje žive. Pitam ga stoga odmah na početku je li to razlog zbog kojeg je ušao u politiku.

“Često mi postavljaju pitanje koja je moja motivacija. Situacija u kojoj većina ljudi u zemlji zazire od aktivnog sudjelovanja u političkom životu po meni je potpuno pogrešna. Svi koji imaju nešto reći i koji žele mijenjati svijet oko sebe trebaju pronaći način da to učine. Smatram da je za mene jedini uspješan način za to kroz politički angažman. Politika je ta koja kreira vlade, a vlade stvaraju uvjete za gospodarski rast i zapošljavanje.”

Ipak, često se pokazalo da je upravo politika alat koji koči struku. Mnogi koji dolaze iz vašeg svijeta na kraju se razočaraju.

- Vjerujem da se neke stvari mogu promijeniti inače se ne bih niti angažirao. Frustrira me što ima puno ljudi koji ovu bitku unaprijed otpisuju i smatraju da je to nemoguća misija. Ali znate što? Nije tako. Hrvatska će postati jaka i ponosna.

Kao jedan od glavnih ekonomskih stratega HDZ-a spominju vas kao najizglednijeg budućeg ministra financija pobijedi li Domoljubna kolaicija na izborima. Hoćete li to potvrditi?

- Razlog takvih spekulacija moje su trenutačne funkcije u HDZ-u. Međutim, spekulacije ne stoje. O funkcijama se još ne raspravlja. Vodstvo HDZ-a odnosno Tomislav Karamarko je taj koji će, kad bude sastavljao Vladu, u tom trenutku odlučiti koje stručnjake želi uz sebe.

Moram ipak inzistirati. Jeste li vi za tu funkciju zainteresirani, spremni, priželjkujete li je?

- Ne razmišljam o tome. Moj posao u HDZ-u bazirao se na suradnji u okviru Odbora za financije i na suradnji u izradi gospodarskog programa. Za mene su to bila dobra iskustva i otvorila su mi novu perspektivu pogleda u svijet politike. I ta je prva faza suradnje bila izrazito uspješna. Kako će to izgledati u budućnosti, time se ne bavim.

Zanimljivo, niste član stranke, još nemate iskaznicu HDZ-a. To je vaša odluka?

- Još nisam član HDZ-a. To nije čudno jer do prije 18 mjeseci nisam bio aktivan u političkom životu. Kad sam došao u kontakt s ljudima iz vrha HDZ-a, prepoznao sam da se naši stavovi o ekonomiji i hrvatskom društvu podudaraju. Zato smo i počeli suradnju. Iskaznica nije bitna, bitno je da sam čvrsto uvjeren u model socijalno tržišne ekonomije koji promovira HDZ.

Današnjeg ministra financija Lalovca dobro poznajete. Ako se ne varam, s njegovim bratom išli ste u razred. Uostalom srednja škola koju ste pohađali rasadnik je ministara. Slučajnost?

- Pohađao sam gimnazijski smjer u srednjoj školi fra Andrije Kačića Miošića i išao sam u razred s Milošem Lalovcem. Poznajem ga dobro, kao i Borisa, i uostalom cijelu njegovu obitelj, jer djetinjstvo sam proveo u Pločama. To je moj grad i kad se sjetim profesora, uvijek mi izmame osmijeh na lice jer to je za mene bilo lijepo vrijeme. Točno je da je istu školu pohađao bivši ministar pomorstva Ivan Pavlović, koji je danas predsjednik Uprave luke Ploče, zatim bivši ministar zdravlja Rajko Ostojić, pa na kraju Boris Lalovac i ja. Jesmo li zbog toga posebni? Moguće, Ploče su poseban grad koji nudi širinu i šarolikost.

Kad smo već kod Lalovca, koje je vaše mišljenje o njemu? U prijašnjim istupima hvalili ste neke njegove poteze poput uvođenja reda u financije, ali mnoge druge ste kritizirali. - (duga pauza)

Odvojio bih dvije stvari oko Borisa Lalovca. Prvu fazu u kojoj je bio pomoćnik ministra kad je do izražaja dolazila njegova kompetencija i drugu fazu, posebno u posljednjih nekoliko mjeseci, kad su na vidjelo izašle i neke druge njegove karakteristike. U zadnje vrijeme povučeno je mnogo populističkih poteza, a on je tijekom pretkampanje zauzeo čudnu poziciju stalnog aktera u brojnim sukobima, a to se ne bi trebalo vezati uz funkciju ministra financija.

Referirate se na njegove istupe u slučaju ‘švicarac’. HDZ je dugo vijećao hoće li to rješenje podržati u Saboru ili ne, na kraju ipak jest. Kako ocjenjujete to rješenje?

- HDZ je bio prva parlamentarna stranka koja je tražila da se problem švicarskog franka riješi konverzijom kreditnih linija iz franka u euro. No tada, nitko nije pristajao na to rješenje, ni Ministarstvo financija ni ostale sukobljene strane. Nakon toga je uslijedila situacija u kojoj su svi akteri prekinuli bilo kakvu konstruktivnu komunikaciju. Na kraju je Ministarstvo financija izašlo s prijedlogom koji je na tragu HDZ-ova ali punim manjkavosti. Ipak, mi smo njihov prijedlog prihvatili jer HDZ podržava sve prijedloge koji idu u korist građana. U više navrata ipak smo ukazivali na propuste. Nadam se da će taj prijedlog zaživjeti te da neće biti doveden u pitanje odlukom Ustavnog suda.

HDZ indirektno optužuju za dogovor s Ustavnim sudom te za postizborno rušenje tog rješenja. Ima li u toj tezi istine?

- Upravo zato razdvajam Lalovčev mandat na prvu i drugu, izbornu, fazu. Ovo je tipičan spin pušten iz SDP-a koji je krenuo od ministra prema koordinatoru Udruge Franak s ciljem da se kod članova Udruge, s kojom smo tijekom pregovora imali odličnu suradnju, izazove sumnja u dobrohotnost buduće Vlade. Time se utječe na njihovu političku odluku u trenutku izbora. Plan je da se rješenje SDP-a, o čijim manjkavostima nitko nije razmišljao, ako propadne, da se za to okrivi HDZ. To je klasična zamjena teza. Istina je da ako rješenje nije dobro, onda je za njega odgovoran onaj koji ga je predložio.

Tvrdite da se Udrugom Franak manipulira? Vodstvo je upravo dalo ostavke na sve funkcije.

- Manipulacija je ozbiljna riječ. Vjerujem da su članovi Udruge odrasli i ozbiljni ljudi koji misle svojom glavom i siguran sam da njima nije moguće manipulirati.

Jeste li vi, ili neki drugi budući ministar financija Domoljubne koalicije, spremni sjesti s bankama i naći novo rješenje ako ovo propadne?

- HDZ je glasao za ovo rješenje iako je manjkavo i nadamo se, zbog naših građana, da neće biti dovedeno u pitanje. Ako do toga ipak dođe, imamo rješenje u kojem će građani ostati potpuno zaštićeni.

Spomenuli ste prvu fazu Lalovčeva mandata dok je bio pomoćnik Slavka Linića. Linić, ali i Čačić bivši su članovi originalne Kukuriku-Vlade, a sad su nezavisni. S obzirom na njihovu stručnost jesu li dobrodošli u Domoljubnu koaliciju, možda u ulozi savjetnika?

- Gospoda Slavko Linić i Radimir Čačić su vrlo osebujne ličnosti. Ne poznajem ih osobno, možda kroz dva ili tri javna susreta. Istina je da su jako iskusni i SDP je to iskustvo u nekoliko navrata koristio. Uz iskustvo koje i Čačić i Linić imaju, postavlja se pitanje mogu li ga oni kroz, kako kažete, ulogu savjetnika artikulirati na pravi način prema onima koje savjetuju. S obzirom na osebujnost karaktera obojice sigurno postoje oni koji bi takav pristup cijenili, ali postoje i oni koji ne bi.

Puno se priča o populizmu u predizborno vrijeme, a vaše najave o smanjenju PDV-a doživljene su kao nerealno obećanje, posebno jer smo u proceduri prekomjernog deficita. Ne čini li vam se da ćemo fiskalnu politiku morati krojiti više po direktivi EU nego po vlastitim željama ili obećanjima?

- Uz ovako loše ekonomske pokazatelje sve izgleda nerealno. U takvu poziciju došli smo zbog četiri godine sustavnog nečinjenja. Ništa se neće promijeniti prvog dana nakon izbora. Ništa preko noći. Smanjenje PDV-a bit će posljedica niza mjera koje će im prethoditi u prve dvije godine mandata.

Dakle PDV bi se rezao tek nakon dvije godine mandata?

- Da, tijekom druge godine mandata. Nevjerni Tome drže da je to nerealno, jer nemaju vjere u pozitivne promjene, ali dopustite mi da temeljem naših planova mi čvrsto vjerujemo u drukčije i bolje. Bilo bi nerealno jedino da smo to obećali u prvoj godini mandata, no nakon dvije godine kroz novostvorenu vrijednost u broju zaposlenih i gospodarskoj aktivnosti ova će se mjera ostvariti.

Mogu li takve poteze usporiti ili zaustaviti direktive iz EU?

- Ulaskom u EU preuzeli smo njihova pravila igre. A to su i zdrave javne financije. Ta fiskalna konsolidacija je u dugom roku zasigurno conditio sine qua non stabilnosti Hrvatske. Javne financije sada nisu pod kontrolom, a razlog tome je stalna promjena smjera naše ekonomije koja nije urodila rastom BDP-a. U prve tri godine Kukuriku-Vlade ekonomija nam je kumulativno pala 3,5 posto. Lani smo stvorili deset milijardi kuna manje dodane vrijednosti nego 2011. Uz projicirani rast koji se kreće od 0,5 do 1,2 posto, u konačnici će kumulativni pad iznositi 2,5 posto. Europa zdravlje ekonomije sagledava kroz javne financije. Nastavimo li ovako, slijedi nam novo smanjenje kreditnog rejtinga, koji je dosad u mandatu ove Vlade smanjen već dva puta uz negativnu prognozu. To ćemo zaustaviti i pokazati da ekonomski rast i stabilne financije idu ruku pod ruku.

Kako onda u takvoj situaciji naći prostora za rezanje PDV-a?

- Domoljubna koalicija kao ključan cilj svog ekonomskog programa ima povećanje zaposlenosti i gospodarski rast te reindustrijalizaciju, što znači povratak ekonomije industriji koja je izgubljena iz hrvatskog fokusa. Tek nakon toga na red dolazi PDV.

Razmišljate li o smanjenju PDV-a u turizmu koji je jedina zdrava i profitabilna ekonomska cjelina? Bi li to povećalo broj investicija u smještajne kapacitete?

- Želimo rješavati stabilnost cijelog sustava, a ne samo jednog segmenta. Parcijalna rješenja nas zanimaju samo ako bi pomogla u širem kontekstu, poput PDV-a na dječju hranu i potrepštine. Turizam je danas u povoljnijem položaju od ostalih jer PDV trenutačno iznosi 13 posto. Bi li im pomoglo dodatno smanjivanje? Sigurno bi, ali dopustite nam da mi imamo naše planove i rješenja zbog kojih će turizam biti efikasniji i bez ove mjere.

Koje su industrijske grane u Hrvatskoj uopće vrijedne spašavanja?

- Mnoge. Imamo sirovinski potencijal i znanje te dobre rezultate u prošlosti za mnoge od njih. Sirovinski potencijal imamo u drvnoj i prehrambeno prerađivačkoj industriji. Potentna industrija je i vojna, koja bilježi izvrsne rezultate unatoč krizi jer je izvozno orijentirana. Znanje imamo u farmaceutskoj industriji koja je vrijedna pozornosti. Tu su i ICT i mala brodogradnja. Uz dobre uvjete financiranja i povoljnije poslovno okruženje mnoge naše industrije mogu postići puno bolje rezultate.

Ipak, pojmovi poput reindustrijalizacije prosječnom građaninu djeluju pomalo izlizano. Godinama se priča kako moramo privući investitore, ukinuti parafiskalne namete, i birokratske barijere ulagačima. Postoje li konkretne mjere iza tih općepoznatih termina?

- Svaka od ovih industrija je specifična, ali ovo što ste nabrojali potrebno je svima. Uz to, mislim da je svima za razvoj bitno da budu ravnopravno zastupljeni u procesima javne nabave. Domaća industrija mora imati potporu u kvalitetnim kreditnim linijama kako bi bila konkuretnija u izvozu. To znači da HBOR mora imati znatno konstruktivniju ulogu nego dosad. I imat će je. To su po meni ključni problemi.

Tomislav Karamarko najavio je rezanje plaća ministrima. Opet populizam ili samo jedna u nizu reformskih mje-ra koje će doista promijeniti državnu i javnu upravu?

- Nije najavljeno samo rezanje plaća ministrima nego i smanjenje broja ministarstava. To su samo neke od mjera koje će javnu upravu učiniti efikasnijom. Rezanje plaća koje vi nazivate populizmom za mene je, prije svega, potez jedne narodnjačke Vlade koja pokazuje da živi sa svojim narodom. Važno je pokazati da ni jedna razina ljudi u ovoj zemlji nije nedodirljiva.

S jedne strane priča se o daru od tisuću eura za svako rođeno dijete, a s druge strane prije nekoliko mjeseci šef HDZ-a najavljivao je dolinu suza. Kako će izgledati Hrvatska ako Domoljubna koalicija dođe na vlast? Odricanje ili rasterećenje, što nas očekuje?

- Hrvatska će svakako izgledati sve bolje i bolje. To temeljim na više čimbenika. Izmijenit ćemo zakonodavni okvir i stvoriti uvjete za kreiranje nove ekonomske politike. Prvi rezultati oporavka osjetit će se vrlo brzo, već na pokazateljima u 2016. godini. Problemi su odavno detektirani, ali nisu riješeni. Mi rješenja imamo, sad je red na nas.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA: