IZDAVAŠTVO

JE LI OKRUPNJAVANJE FORMULA SPASA ZA TISKANE MEDIJE? Novi talijanski nakladni kolos imat će čak 750 milijuna eura prihoda i - dobit oko ništice

Nezaustavljivi pad tržišta talijanskih tiskanih medija potaknuo je spajanje izdavača la Repubblice i la Stampe, drugog i petog dnevnika po nakladama. Mogu li zajedno prebroditi krizu?
 Snimke: GETTY IMAGE








Najugledniji i najnakladniji talijanski dnevni list, Corriere della Sera, sprema se proslaviti 140 godina izlaženja i istodobno se grčevito bori izbjeći stečaj, pošto je njezin nakladnik RCS (Rizzoli - Corriere della Sera) lani raskomadan i dalje prezadužen, a upravo su utekli najjači pojedinačni dioničari, FCA (Fiat i Chrysler) te Exor (obitelj Agnelli), ostavivši goruću žigicu među prstima banaka i Luxottice. RCS je lani prodao svoj knjiški nakladni udio, Rizzoli Libri, Berlusconijevu Mondadoriju.To je ugledne autore koji su izdavali u Bompianiju, na čelu s tada još živim Umbertom Ecom, natjeralo da uteknu iz zagrljaja kolosa i osnuju vlastitu malu nakladnu kuću, Tezejevu lađu.

Suočeni s padom naklade koji prijeti ponorom, fuziraju se nakladnici drugoga i petog dnevnika po nakladi. To su rimska la Repubblica i torinska La Stampa, obje liberalne orijentacije koja teži ulijevo. U Italiji – kao i drugdje u južnoj polovici Evrope – dvije su tendencije u spašavanju novina i njihova tržišta: veliki se dalje okrupnjuju, pokušavaju smanjiti opće troškove sinergijom administracije i distribucije, te skupljaju pod svoje skute što više regionalnih i subregionalnih izdanja, dok se mali koncentriraju ili na svoj uži teritorij i lokalne teme za koje veliki nemaju prostora ni volje, ili na svoju istomislenu, da ne kažem sektašku publiku, stječući tako odjek jači od naklade (Marco Travaglio svoj Il Fatto quotidiano, koji tavori na oko 45.000 prodanih primjeraka, ponosno naziva “gusarskim listom”, jer se koncentrira na istraživanje tema i slučajeva koji promiču velikima ili se paze da se u njih ne upuste).

U Italiji izlazi 61 dnevni list (jedan na milijun stanovnika, u Hrvatskoj 2,2 na milijun) s lanjskom prosječnom dnevnom nakladom od 3,566.244 primjerka na papiru, a 3,797.811 kad se zbroje papirni i digitalni kupljeni primjerci. Na papiru je u godini dana izgubljeno 262.240 primjeraka dnevno, a u zbroju 272.568: brže pada papirna nego što raste digitalna distribucija. Trend se doima nezaustavljivim. Novine iščezavaju, kao i drugdje na zapadnoj hemisferi, redistribucija s papira na Internet samo usporava ali ne zaustavlja krizu. Porasla je naklada samo ekonomsko-financijskome poslovnom dnevniku Il Sole - 24 Ore, za neznatna ali inima nedosanjana 174 primjerka.

Corriere della Sera i lani je bio vodeći dnevnik s blizu 379.084 primjerka dnevno u oba medija (18.734 manje nego u 2014), a slijedili su Il Sole - 24 Ore (374.658) la Repubblica (319.615, čak 50.000 manje nego godinu ranije). QN (troje tradicionalne novine – Il Resto del Carlino, Il Giorno, La Nazione sa zajedničkom unutrašnjom i vanjskom politikom i tridesetak lokalnih izdanja, ukupno 231.960), La Stampa (205.252), La Gazzetta dello Sport (187.914), Il Messaggero (127.427), Avvenire (115.927). Svi ostali su ispod 100.000.

Prije dvadesetak godina CorSera i la Repubblica prodavali su se u više od 600.000 primjeraka svaki, a La Stampa je bila blizu 400.000 prodanih primjeraka dnevno. Ukratko, u dvadesetak godina tržište je prepolovljeno.

Eto zašto će la Repubblica i La Stampa biti stožer oko kojih se stvara novinski nakladni kolos koji će fakturirati ukupno oko 750 milijuna eura godišnje i sam držati oko 22 posto novinskog tržišta, industrijske grane u trajnoj krizi. U fuziju, u prvom tromjesečju sljedeće godine, ulaze Grupa Espresso (u kojoj je dnevnik la Repubblica, vodeći politički tjedni magazin l'Espresso te 18 lokalnih listova među kojima tršćanski Il Piccolo) s ItEdijem (u kojemu su torinska La Stampa i genoveški Il Secolo XIX).

U novoj tvrtci glavni dioničar bit će Espressov vlasnik CIR (Carlo De Benedetti) sa 43 posto, po 5 posto imat će Ital Press Holding (obitelj Perrone) i Exor (obitelj Agnelli), oko 12 posto manji dioničari, dok će oko 36 posto biti slobodan kapital na burzi.

Fuzija će navodno smanjiti zajedničke troškove, a morala bi povećati povjerenje burzovnih ulagača, jer tuda novi kolos računa na povećanje kapitala. Grupa Espresso lani je ostvarila prihod 17 milijuna eura, dvostruko više nego 2013, ali tako što je prodala All Music i uzela 10,7 milijuna financijskog kredita. Ako se na ukupno 750 milijuna prometa prihod vrti malo poviše ništice – jasno je da je novinska nakladna djelatnost skup sport koji se isplati jedino onima čiji su primarni interesi izvan poduzetničkih.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD SRIJEDE:

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 15:58