NOVE BALKANSKE INTEGRACIJE: Bečki samit država bivše Jugoslavije u režiji njemačke kancelarke

Mada je glavna ideja koju bi na Konferenciji Zapadnog Balkana u Beču u četvrtak, 27. kolovoza, želio predstaviti srbijanski premijer Aleksandar Vučić već odbačena – jer se o zajedničkom danu sjećanja na sve žrtve u jugoslavenskim ratovima odmah usprotivio hrvatski premijer Zoran Milanović, sastanak premijera šest država Zapadnog Balkana, EU aspirantica (Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija i Albanija), njihovih EU susjeda – Hrvatske i Slovenije, te zapadnoeuropskih pokrovitelja – Francuske, Njemačke, Italije i Austrije – bit će sve, samo ne dosadan skup.

Ljeto je bilo užareno na svim balkanskim relacijama i povratak s godišnjih odmora šefova vlada Zapadnog Balkana obilježit će njihov zajednički sastanak u austrijskoj prijestolnici. Nastavak je to berlinskog skupa iz 2014. godine kojim je započeta tradicija susreta krajem kolovoza, svaki put u nekoj drugoj “starijoj” EU članici pa je nakon Njemačke izbor, prirodno, zbog njezine povijesne, ekonomske i zemljopisne zainteresiranosti, pao na Austriju.

Plan i program jednodnevnog samita je troslojan – postojat će odvojeni program za premijere, te za ministre vanjskih poslova i ministre gospodarstva, a na kraju će ih sve zajedno ugostiti austrijski predsjednik. Nekoliko je glavnih tema skupa – “infrastruktura i povezivost”, “regionalna suradnja”, “mladež” i “izazov izbjegličke krize”. Osim premijera i ministara zemalja Zapadnog Balkana u bečki Hofburg očekuje se dolazak predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera, pa zatim članova njegove Komisije zaduženih za resore o kojima će se govoriti te šefova međunarodnih financijskih institucija koji bi svojim mehanizmima trebali omogućiti da se zajednički planovi i realiziraju.

U Beču opet svatko svakome treba pružiti ruku, sjesti zajedno za stol i dogovoriti se da se oko nekih pitanja ne mogu dogovoriti, ali da će se držati zajedničkih principa i raditi na boljim odnosima. Europska unija treba neku pozitivnu priču, a potpuna normalizacija odnosa na europskom jugoistoku djeluje kao jedna od relativno lakše izvedivih i mogućih.

-Ovakva je konferencija bitna jer predstavlja mogućnost izravnog dijaloga. Treba opet uspostaviti atmosferu normalnije komuikacije, koliko god da su svi svjesni da se radi o teškim političkim pitanjima – objašnjavaju diplomatski izvori uoči konferencije. A na Zapadnom Balkanu je, kao i uvijek, sve međusobno premreženo – i emocije i interpretacija povijesnih događaja. Zapadni Balkan dobit će, na političkoj razini, visoki stupanj angažmana unijskih političara – osim premijera, dolaze i ministri vanjskih poslova i gospodarstva, kao i njemačko-francuski liderski duo Angela Merkel i François Hollande. Oni će zajednički potvrditi opredijeljenost EU da – uz ispunjenje dogovorenih zadaća – zadrže politiku otvorenih vrata prema regiji.

No, osim što će svi lideri europskog jugoistoka imati priliku za zajedničko fotografiranje s najmoćnijim ljudima Europe, bilateralni odnosi u regiji odavno nisu bili složeniji pa i napetiji. Zato nikakve zajedničke političke inicijative, a kamoli zajedničko obilježavanje dana žrtava jugoslavenskih ratova nisu ni u fazi zametka u razmišljanjima lidera zemalja koje je Srbija napala tijekom devedesetih. Situacija je dovoljno komplicirana u politici, ne zaostaje niti ekonomija ni borba protiv korupcije.

Još se nisu stišale korupcijske afere i afere prisluškivanja u Makedoniji, antiteroristička akcija u Kumanovu, napad na Vučića u Srebrenici, izbjeglička kriza u Srbiji, zategnuti odnosi Hrvatske i Srbije povodom proslave 20. obljetnice Oluje, pa onda i hrvatsko-slovenska arbitražna saga... da bi konferencija u Beču postala samo uobičajeni protokolarni samit na završetku ljeta, prije nego počne nova “politička” godina.

Na Balkanu su opet strasti uzavrele, a s obzirom na čitav niz propalih europskih politika (situacija u Ukrajini se opet zaoštrava, val izbjeglica preplavio je Europu, eurozona je daleko od mirnih voda, a sankcije Rusiji imale su posljedice i na europska gospodarstva), potrebne su neke dobre vijesti kako bi se dao tračak makar lažnog optimizma, pa se i starije članice Unije vraćaju Balkanu kao “manjem zlu” od svih ovih ranije navedenih tema. Austrijski domaćini naglašavaju ono što je kancelarka Angela Merkel rekla lani, kada je otvarala prvu ovakvu konferenciju u Berlinu – Europska unija (a naročito zemlje poput Njemačke ili ovogodišnjeg domaćina Austrije, nakon kojih slijedi domaćinstvo Francuske) – stoji iza obećanja o europskoj perspektivi regije, mada nema termin za novo proširenje.

Bit će u Beču vremena i za konkretne korake, najavljuju organizatori. Tako se najavljuje potpisivanje Sporazuma o granici između Crne Gore i BiH što je izuzetno važno s obzirom na to da su granična pitanja među najneuređenijim pitanjima na Balkanu i susjedi na području bivše Jugoslavije međusobno još uvelike nisu dogovorili granice ili oko njih već desetljećima postoji prijepor (dovoljno je spomenuti Hrvatsku i Sloveniju koje su već “zrelije” članice europskog jugoistoka jer su u punopravnom članstvu Unije).

Kad je Zapadni Balkan u pitanju, lideri EU inzistiraju na energetskom povezivanju. Važno je zbog priključenja jugoistoka Europe na europske energetske tokove, ali i zbog odnosa prema Rusiji koji se posljednjih godina pogoršavaju, a izravno se odražavaju na energetiku. Zato će u Beču biti predstavljen projekt gradnje dalekovoda koji će povezati Crnu Goru, BiH i Srbiju napona 400 kV i koji se počinje graditi 2017.

Vrijednost dijela dalekovoda na teritoriju Srbije je 48 milijuna eura i polovicu novca doći će iz donacija EU. Dalekovod je kandidiran kao jedan od prioritetnih projekata na predstojećem sastanku premijera Zapadnog Balkana u Beču, na kojemu će biti predstavljena konkretna lista projekata koji bi u energetici trebali jače povezati zemlje regije.

Europska unija spremna je iz svojih fondova na dulje razdoblje uložiti oko milijardu eura za projekte energetike koji bi povezali cijeli kontinent i zaštitili Europu od ruske dominacije.

“Osim toga, radi se o otvaranju novih radnih mjesta i ekonomskoj suradnji koja će dati novi poticaj. A države iz Zapadne Europe koje su najviše uključene i zainteresirane za zajedničke projekte, poput Njemačke, Austrije, Francuske i Italije koja se upravo jače uključuje, one i jesu najveći investitori na području Zapadnog Balkana i zato im je izuzetno stalo da ekonomija oživi –objašnjavaju diplomati uključeni u pripreme ovog summita. Po prvi put će se liderima šest zemalja Zapadnog Balkana izravno obratiti predstavnici civilnog sektora, odnosno nevladinih udruga iz regije. Oni će u Beču zajednički govoriti gdje vide bit problema i kako smatraju da bi trebalo doći do rješenja.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA: