OPERACIJA "LOVAC": 500 poreznika i carinika u desantu na Jadran

Ovo je mjesto zbog kojeg godišnji odmor ima smisla.

Nekoliko drvenih stolova, panjevi umjesto stolica, maleni šank u kamperu ili improviziranom kiosku, u dubokoj hladovini borove šume. Desetak metara dalje, skrivena uvala, plaža i pogled na otvoreno, kristalno čisto Jadransko more.

Skrivena oaza možda je u Istri, možda na Braču ili Visu, uvijek udaljena od vreve turističkih središta i u njoj gosti satima ljenčare samo u kupaćima i japankama ako žele. Negdje iza šanka čuje se tiho zujanje benzinskog agregatora koji proizvodi struju za malene zvučnike obješene o borove grane.

Ništa posebno, tek mali šarmantni robinzonski bistro na plaži.

U redu, pivo je razvodnjeno i deset kuna skuplje nego što bi trebalo biti. Srdele, ravno s malenog grila desno u šumi, s nekoliko komada široko narezanog kruha stoje 35 kuna ili više. Ćevapčići i gyros 45, a pola litre domaćeg vina 30 kuna. Rakija je iz rinfuze, limunada se toči iz velikih plastičnih boca, masline poslužuju iz plastične vrećice.

Račun za takve stvari gosti će rijetko vidjeti.

Ali tko mari za račune? Ljeto je i barem tih 14 dana u kolovozu turiste ne zanimaju visoke cijene. Unaprijed znaju da plaćaju pogled, a pogled je savršen, dan je vruć i traje unedogled.

Pivo je, ako ništa drugo, ledeno.

Još kad bi se u uvalu vratio onaj brodić sa škrinjom za sladoled, i evo trenutka kao stvorenog za fotografiju i hvalisanje na društvenim mrežama.

I još jedna stvar.

Upravo takva mjesta, od Umaga do Dubrovnika, od prošlog ponedjeljka idealna su meta za poreznu raciju.

Više od 200 poreznika, čitava jedna satnija, pojačana sa stotinu carinika, krenula je 10. kolovoza u ambicioznu terensku akciju nadzora učinaka fiskalizacije na Jadranu.

Na radaru im nisu samo beach-barovi poput ovog, razni improvizirani kafići i mobilni kiosci s brzom hranom, ili štandovi uz cestu. Kontrolirati će se svi ugostiteljski objekti, klimatizirane slastičarne i ugledni restorani u središtima obalnih gradova.

Ribarske fešte, glazbeni festivali, obljetnice, godišnjice, kulturne manifestacije, ukratko - sve gdje se prodaju hrana, slastice, piće ili autohtoni suveniri; sir, rakija, likeri, lubenice...

Akcija “Pojačani nadzor” traje do 15. rujna, obuhvaća čitavu obalu od Istre do Dubrovnika, i u njoj, kad se pribroje pozadinske snage u uredima, sudjeluje gotovo 500 ljudi. Odvijat će se svaki dan od 0-24, i ove godine inspekcija će biti ozbiljnija i tehnološki naprednija nego ikad dosad.

Takvom je barem najavljuju.

Ministar financija Boris Lalovac ambiciozno je odlučio zaustaviti sivu ekonomiju u jeku turističke sezone.

Globusovi izvori u Poreznoj i Carinskoj upravi ekskluzivno nam otkrivaju zašto je ovako masovna akcija uopće pokrenuta, strategiju borbe, načine na koje utajivači izbjegavaju poreze i prve rezultate.

Na meti nisu samo nesavjesni ugostitelji nego i sami poreznici, zatim predstavnici lokalnih vlasti koji šakom i kapom dijele dozvole, a glavni pomagači inspektorima trebali bi biti građani.

Uz njih i strani turisti, posebno Česi, koji će kroz nagradne igre kreirane samo za njih figurirati kao inspektori amateri, lovci na porezne utajivače.

Dobro ste pročitali, Česi.

“Cilj nam nije zastrašivati i drakonski kažnjavati ugostitelje pa pečatiti njihove objekte. Baš suprotno, želimo natjerati sve ‘crne ovce’ da iz sive zone uđu u legalnu. I zbog toga će nam svima biti bolje”, naglašavaju nam sugovornici.

Sve je počelo u zadnjim danima srpnja kad je Lalovac obilazio ispostave Porezne Uprave u Dalmaciji, preciznije u Zadru i Biogradu.

Inspekcija inspekcije, nazvao je svoju mini turneju po jugu zemlje.

Ono što je saznao šokiralo ga je.

U Hrvatsku je u prvih šest mjeseci stiglo 7,1 posto turista više nego lani, a prvi podaci za srpanj govore o rastu od deset posto. Do tog trenutka u zemlji je registrirano ukupno 4,5 milijuna dolazaka turista, koji su ostvarili oko 17,4 milijuna noćenja.

Kako je onda moguće da se izdaje manje računa nego lani, a kafići i restorani u četiri dalmatinske županije u udarnim vikendima prijavljuju dnevni promet od mizernih sto kuna?

U središnjici Porezne Uprave upalio se alarm.

Prvi korak koji je poduzet, i prije nego je Lalovac istupio u javnost, bio je sastanak Porezne Uprave s ljudima iz APIS-a.

Riječ je o Agenciji za podršku informacijskim sustavima i tehnologijama smještenoj u kompleksu na zapadu Zagreba. Njihovi inženjeri su prije dvije godine uostalom i kreirali softver za fiskalizaciju.

Poreznici i programeri u samo mjesec dana osmislili su novo oružje u ratu protiv porezne evazije.

Riječ je o softveru koji u Poreznoj Upravi nazivaju samo “Aplikacija” i pomoću koje precizno mogu nadzirati rad ugostiteljskih objekata, u realnom vremenu.

Aplikacija je profunkcionirala zadnjih dana u srpnju, prezentirana je na sastanku u Splitu, kratko je testirana, nakon čega su inspektorima na terenu podijeljeni pametni telefoni na koje je instalirana.

Prvi račun, doznajemo, koji je provučen kroz aplikaciju u srpnju, bio je ispravan. Već sljedeći nije, zbog čega je ugostitelj, kojemu su našli još nepravilnosti u radu, zapečaćen.

Inspektori će na Jadranu biti podijeljeni u timove, po jedan poreznik i carinik u svakome od njih. Oni će operativno provoditi akciju.

Kako će to izgledati?

Dvojac, u civilu, sjeda na terasu kafića. Terasa je recimo puna, gosti su zauzeli sve stolove, naručuju se kave, sokovi, pivo.

Poreznik, koji izgleda kao i svaki drugi turist koji prebire po svom pametnom telefonu, uključuje aplikaciju na njemu, i automatski se putem internetske veze prijavljuje u središnji sustav Porezne uprave, sustav koji svakog trenutka bilježi sve račune koji se izdaju na teritoriju Republike Hrvatske.

Odabire ime kafića u kojem sjedi, povezuje se s njegovom fiskalnom blagajnom, i prati što se događa.

S obzirom na to da je kafić fiskaliziran, poreznik može, u realnom vremenu na svom telefonu pratiti kako se izdaju računi.

Primijeti li da konobari nose piće i sladoled na terasu, a da se broj računa ne povećava, jasno je: računi se ne fiskaliziraju. Konobar iznosi naručeno, vraća se do blagajne, ali broj računa ostaje isti.

Tada se pokreće istraga.

Poreznik prvo zaustavlja gosta na odlasku i pita ga što je popio ili pojeo.

Pita ga je li mu račun uopće izdan.

Ako nije, sve je jasno.

Ako je gost pak dobio račun, a poreznik je na svojoj aplikaciji vidio da račun nikad nije stigao u poreznu središnjicu, onda se na temelju izjave gosta sastavlja službena bilješka.

Pristupa se konobaru ili čovjeku na blagajni. Pita ga se zašto račun nije fiskaliziran ili izdan. Utvrdi li se da je riječ o evaziji, a ne o pogrešci, ispisuje se prijava i slijedi kazna.

Inspekcijski tim stanje u kafiću može motriti s terase susjednoga. Ili iz obližnje ulice ili parka. Sve u realnom vremenu, sve online. No, akcija ne staje samo na nefiskaliziranom računu.

Na scenu tada nastupa carinik.

“Nakon što utvrdimo činjenično stanje oko računa, provjeravamo otkud ugostitelju alkohol koji je točio, a za koji nije izdao račun. Kako to pravda? Gdje mu je skladište, ima li u njemu robe koja na sebi nema trošarinske markice? Sljedeći korak je da vlasnika objekta pitamo jesu li mu svi radnici prijavljeni. Često se događa da oni koji varaju na računima, koriste još neke oblike prijevare ili su problematični na drugi način, bilo kroz rad na crno ili neprijavljeni obrt”, kažu nam u Carinskoj Upravi.

Međutim, Porezni nadzor djeluje u dva smjera.

Ne samo prema ugostiteljima nego i inspektorima ili činovnicima u poreznim ispostavama za koje se utvrdi da posao nisu obavljali savjesno.

“Do polovice kolovoza imat ćemo prve rezultate nadzora. Iz njih će se vidjeti i rezultati rada poreznika. Tada ćemo poduzeti korake protiv onih s kojima nismo zadovoljni”, najavio je Lalovac još prvog dana kolovoza.

A to za neke, posebno u uredima Porezne na Jadranu čiji je rad pod povećalom, znači četiri stvari. Ili premještaj, destimulaciju, smjenu ili u najgorem slučaju- otkaz. S druge strane, onima koji svoj posao tijekom ljeta obave kako treba nude se stimulacije.

Ključno je, kažu nam u Carini, da ovlasti za korištenje porezne aplikacije imaju samo djelatnici Porezne uprave.

Dakle, carinici su uključeni kao ispomoć, i dok poreznici hvataju varalice na računima, oni se usput bave detaljnijom provjerom subjekta.

“Kontroliramo je li obrt registriran, jesu li plaćene sve trošarine na proizvode, jesu li uredno plaćene boravišne pristojbe, je li žig zaštićen ili je povrijeđeno pravo na intelektualno vlasništvo? Raspon naših ovlasti je širok”, kažu nam u Carini.

Navode nam primjer frizerskog salona koji se odjavio u lipnju, ali je poslovao tijekom cijelog srpnja i kolovoza. U rujnu je obrt ponovno prijavljen, možda pod drugim imenom.

Zarada vlasniku nigdje nije evidentirana.

Ističu kako oni Aplikaciju još ne smiju koristiti ali s terena putem laptopa mogu se logirati u sustav i pretraživati baze podataka koje će im omogućiti da vlasnike ovakvih frizeraja na vrijeme otkriju.

Ili, ako nema internetske veze, mogu telefonom kontaktirati službenike u središnjici koji to rade za njih. A tijekom ljetnog perioda u uredima su za takve kontakt-službenike uvedena 24-satna dežurstva.

“Kao kad vas zaustavi prometni policajac i pita jeste li već kažnjavani”, slikovito nam opisuju u Carini.

Ako kažete da niste, a jeste, on to preko OKC-a (operativno-komunikacijski centar) provjeri jednim pozivom.

“Ministar Lalovac snažno se zalaže da nam se od jeseni prošire ovlasti te da i mi počnemo koristiti APIS-ovu aplikaciju. Bit ćemo još efikasniji.”

U međuvremenu su i ugostitelji, onaj dio njih koji državu pokušava varati, počeli upotrebljavati kreativne načine da izbjegnu porez.

Pritom su tri najčešća i jedan prilično napredan.

Prvi je, naravno, neizdavanje računa.

To se, kako nam objašnjavaju u PU, radi na više načina. Računi se uopće ne izdaju stalnim mušterijama s kojima konobar već ima prijateljski odnos ili ih poznaje i zna da nisu inspektori. U nekim slučajevima računi se ne izdaju samo na sat ili dva u danu, kad je najviše prometa i navala gostiju. Uređaj za fiskalizaciju jedan dan radi normalno, a drugi se ne pali. Podaci koji stižu poreznicima pokazuju tek da je za ugostitelja bio spori dan.

Drugi način prijevare storniranje je već izdanih računa.

Gost dakle dobije račun koji izgleda kao svaki drugi, ali taj račun nije fiskaliziran, odnosno poslan u Poreznu upravu.

Ili je fiskaliziran, ali je kasnije storniran, tj. obustavljen, pod izlikom pogreške ili zabune. Kad recimo bogati Rus plati večeru u skupom restoranu za cijelu svoju širu obitelj, tih nekoliko tisuća kuna se obustavi. Naravno, kopija storniranog računa se mora čuvati i pokazati na upit ali stignu li inspektori baš u sve restorane na moru? Baš u svakoj uvali?

Lalovac je naglasio kako je otkriveno da neki ugostitelji sat vremena prije zatvaranja na taj način storniraju i do 90 posto cjelodnevnog prometa. Možda je baš poreznik koji je to trebao uočiti, zažmirio na jedno oko.

U moru nekoliko desetaka tisuća ugostiteljskih objekata u zemlji takvi slučajevi često prođu nezamijećeno.

Treća metoda je slanje računa- u budućnost.

Dakle, u vrijeme najveće špice, vikenda ili navale gostiju, prihod od naplaćene usluge ugostitelj registrira na datum u budućnosti, u idući mjesec, pa čak i godinu.

Time vlasnik odgađa plaćanje svojih davanja, njegov stvarni prihod se ne bilježi, barem na koji mjesec, a često se, otkrivaju nam u Poreznoj, ti računi onda malo pomalo ‘zaboravljaju’ i nikad ne fiskaliziraju.

Utvrđeno je da se u izoliranim slučajevima ostvareni promet prijavljivao i s godinu i pol zakašnjenja.

Stranac si, sletiš u Split 2013., pojedeš ručak u središtu grada, a država PDV od nje naplati ovog ljeta. Ako i tada.

A naprednije metode uključuju dvostruki program i printer. Gost dobije račun koji je vjerna kopija pravog i izgleda kao da je fiskaliziran, ali nije.

Dosad javno nije otkriven niti jedan takav, ali ugostitelji s kojima smo razgovarali kažu da su čuli i za takve metode.

Akcija u tijeku inače nije prva operacija pojačanog nadzora fiskalizacije na Jadranu. Lani je provedena slična, doduše u puno manjem obujmu i bez upotrebe famozne mobilne aplikacije. Dala je određene rezultate.

Kad je 2013. provedeno prvo mjerenje fiskalizacije, u 21.590 nadzora mjera privremene zabrane rada izrečena je u 465 slučajeva. Dakle svaki 46. objekt je zapečaćen.

Već iduće, 2014. godine, samo u prvih sedam mjeseci i samo 6604 nadzora zapečaćeno je čak 388 objekata. Svaki sedamnaesti.

Prošlogodišnja akcija utvrdila je nepravilnosti u svakom trećem nadzoru, a broj stalno raste.

Zanimljivo, prve godine fiskalizacije najproblematičniji je bio Pazin, sa 206 utvrđenih prekršaja (po broju stanovnika i prijavljenih obrta puno veći Split imao je 395 prekršaja, a Zagreb 373).

Lani je neslavnu top listu predvodio Zagreb s 388 prekršaja, a slijedili su ponovno Split (309) i Rijeka s 204 prekršaja.

Ovdje, kažu naši izvori, posebno čudi primjer Splita, koji tijekom godine muku muči s nezaposlenošću i nedostatkom industrije, a gradskim vlastima kao da ne smeta što na vrhuncu sezone, kad Split ima rekordnu posjećenost, siva ekonomija buja izvan svake mjere.

Uostalom, i sam gradonačelnik Ivo Baldasar lani je u kolovozu izjavio da unatoč rekordima Split ostaje grad nezaposlenih. Splitsko-dalmatinska županija doista je rekorder i u prosincu je imala više od 44 tisuće nezaposlenih, što je više od dvostruko većeg Zagreba.

“Od turizma se ne živi, on nam može biti samo pomoćno sredstvo s kojim se održavamo na životu. I dalje nam nedostaje realna industrija, proizvodnja, a za to u gradu nemamo prostora”, izjavio je.

Neobično za gradonačelnika grada koji dvije godine za redom po barem jednom turističkom parametru iskoči kao perjanica sive ekonomije, i u kojem samo u tri dana Ultra festivala 150 tisuća gostiju potroši pola milijarde kuna.

S druge strane fiskalizacija je pokazala i pozitivne pomake te stvaranje dobrih navika, posebno kod ugostitelja.

Naime, u 2013. godini kad je fiskalizacija uvedena, male pravne i fizičke osobe ukupno su prijavile oporezivih isporuka 2,6 milijardi kuna više nego godinu prije, što je skok od 40,52 posto.

Trgovci su prijavili 5,2 milijarde kuna oporezivih isporuka više nego godinu dana prije, a odvjetnici oko 6,7 milijuna kuna više.

Otkriveno je još zanimljivih podataka.

Godine 2010. prosječni dnevni promet ugostitelja iznosio je 620 kuna, a dnevni dohodak 100 kuna. Nakon uvođenja fiskalizacije prosječni dnevni promet za svih 365 dana iznosio je 1128 kuna, a dohodak 210 kuna.

Država je dakle prikupila dvostruko više davanja od njih.

A sada, u 2015. godini, u jeku sezone koja obara sve rekorde i možda će biti najbolja još od 2007., ugostitelji ponovno prijavljuju dnevni promet od 100 kuna. Jasno je zašto se krenulo u opsežnu i medijski eksponiranu akciju.

Pritom se u njenim opisima vojna terminologija ne koristi slučajno.

Porezni stručnjak, dr. sc. Vlado Brkanić kaže kako je, očito, da je ministar Lalovac u ratu s poreznom evazijom.

“Ako Boris Lalovac ima fiskalizaciju, onda ima i informaciju. Jer to je prije svega golema baza podataka. To vam je kao u stvarnom ratu. Ako ratujete s poreznom evazijom, a Lalovac to očito čini, onda na temelju tih informacija njegovi vojnici moraju stupiti na neprijateljsko tlo i ciljano djelovati”, slikovito opisuje Brkanić koji ipak smatra da ministar ima i važnijeg posla od kontrole kafića.

“Ministar prije svega mora dodatno rezati proračun i uvesti kontrolu troškova koje njegovi kolege u Vladi stvaraju svake godine. Fiskalizacija je postignuće, tehnološki napredna metoda koju svi hvale, međutim dosad se malo tko pitao koji su njeni stvarni učinci, a koji su njeni troškovi.”

Za Brkanića sama akcija pojačanog nadzora nije sporna, međutim smeta mu način na koji se prozivaju poduzetnici i obrtnici.

“Moram reći da mi se ne sviđa način na koji SDP-ova Vlada u javnosti komunicira ovakve poteze. Ispada da su za njih svi mali i srednji poduzetnici lopovi i prevaranti. Također, nejasno mi je zašto se kroz nagradne igre u cijelu stvar kao kontrolori uvlače građani, pa čak i strani turisti. Smatram da se time stvara stalni medijski pritisak i dojam da smo u poreznom paklu”, kaže Brkanić.

U jednoj rečenici: turistički raj, porezni pakao.

Kad spominje građane kontrolore, Brkanić govori o nagradnim igrama Porezne uprave.

Najveća se zove “Traži račune i ulovi kune”, i traje od 1. kolovoza pa sve do travnja iduće godine.

Hrvatski državljani moraju skupiti po 20 računa, poslati ih Hrvatskoj lutriji i oni koje izvuku imaju priliku zaraditi između 7,5 i 25 tisuća kuna ili osvojiti besplatno ljetovanje. Sve to Lalovčevo ministarstvo dijeli kroz 4. nagradna kola.

Uvode se i nagradne igre za strance, prije svega za Čehe.

Naime, model fiskalizacije Vlada je uspjela prodati Češkoj Republici i dok se tamo priprema njegovo uvođenje, Hrvati Čehe o tome educiraju dok su na moru.

Kako će to izgledati?

Češki turisti će, dok nad njima strepe HGSS i ostale službe spašavanja, na Jadranu moći izigravati porezne detektive: do 7. listopada skupljat će račune, slati ih u kuvertama Hrvatskoj lutriji. Oni koji budu izvučeni osvojit će ljetovanje vrijedno 15 tisuća kuna. Igra se zove “A gdje je račun?”.

Konobari diljem obale mora da su oduševljeni.

Sličan model osiguran je i za druge strance. Isti model, ista nagrada, ista adresa Hrvatske lutrije.

Name of the game? “Molim račun!”

Ima li sve to efekta?

Jasna Kropf, nova ravnateljica Porezne uprave, smatra da ima: “Otkad su zaredale sve naše aktivnosti, uključujući i medijske izvještaje u kojima su objavljeni prvi podaci, moram reći da smo zatrpani prijavama, što od građana, što od samih vlasnika ugostiteljskih obrta.”

Ove godine novitet su i prisutnost inspekcija na svim velikim i važnim festivalima i manifestacijama u zemlji.

“Naglašavam, poanta nije samo kažnjavanje. Svakom organizatoru najavimo svoj dolazak i prisutnost, upozorimo ih i damo im vremena da sve dovedu u red”, objašnjava Kropf.

Slično rezonira pomoćnik ministra i ravnatelj Carinske uprave Zlatko Grabar.

“U pripremi ove sezone naglasak smo stavili na komunikaciju sa svim cehovskim udrugama. Razgovori su kvalitetni, i svi su svjesni da im nelojalna konkurencija čini štetu. Govorim o brojnim karikama u lancu: udrugama kampera, tržnica, nautičara, vlasnika marina, lokalnih vlasti, predstavnicima županija. Tražimo suradnju i dobivamo je. Zadovoljni smo”, naglašava Grabar.

Smatra da je siva ekonomija narasla preko svake mjere (Grabar u razgovoru koristi izraz “neugodni razmjeri”).

Stavimo to u europski kontekst. Posljednje procjene konzultantske tvrtke A.T. Kearney govore da ukupna siva ekonomija u Hrvatskoj iznosi 28 posto ukupnog BDP-a, što je oko 97 milijardi kuna. Europski prosjek je pritom između 15 i 18 posto, a mi smo u istoj grupi s Rumnjskom, Litvom i Letonijom. Iza Grčke, kojoj je siva ekonomija iznosila oko 25 posto.

A tri grane koje kod nas generiraju najviše sive ekonomije su graditeljstvo, trgovina i turizam.

Doista “neugodni razmjeri”.

“Carinici nikad ne dolaze na teren samo da nekog udare po džepu. Upozoravamo, savjetujemo, dajemo vremena da se stvari poslože i legaliziraju. Tu je ključna pomoć lokalnih jedinica koje moraju paziti kome i kakve koncesije ili dozvole izdaju. Jer i oni su onda podložni sankcijama”, objašnjava.

Ne zaustavljamo biznis, naglašava, legaliziramo ga.

Očito je, ističe, da su inspekcije u prošlosti taj posao odrađivale lošije.

“Ne znam je li uzrok tome manjak ovlasti ili motivacije. Ali tek sada otkrivamo kako imamo još puno posla i puno otvorenih pitanja. Siva ekonomija ne može služiti kao socijalni ventil i moramo joj stati na kraj”, zaključuje Grabar.

Pojednostavljeno, maksima ‘ma nek ljudi zarade nešto’ više ne vrijedi.

A carinici pritom misle ozbiljno.

Doznajemo da su uvedena dodatna popodnevna i noćna dežurstva kako u uredima tako i na terenu, što znači da se mogu, u paru s poreznicima, pojaviti na nekom šanku i u tri ujutro ako treba.

A na jesen, ako se inicijativa Borisa Lalovca ostvari, i carinici će u ruke dobiti smatrphoneove s “Aplikacijom”.

Vlado Brkanić kaže da bi Ministarstvo financija moralo djelovati na još jedan način.

“Financijska birokracija je izuzetno komplicirana. Čitav niz obrazaca, papira, računa. To treba pojednostaviti, jer teško je sve to pravilno ispuniti i ne pogriješiti. S druge strane trebalo bi educirati ljude, objasniti im da je domoljubno plaćati davanja i da bez poreza država ne može funkcionirati. Mnogi naši poduzetnici plaćaju sve, pa čak i unaprijed, samo da ne dođu na famoznu listu dužnika koja služi kao medijski stup srama. Jednom kad država pokaže da racionalno i efikasno troši novac prikupljen od poreza, oni će se lakše prikupljati.”

Što otkrivaju rezultati nadzora iz predsezone, svojevrsne izviđačke akcije uoči ljetnog desanta poreznika na obalu?

Pojačani nadzor Porezne Uprave počeo je 15. lipnja. U izvješću je naglašeno kako su nadzori usmjereni isključivo prema neurednim poreznim obveznicima koji za razliku od velike većine novac namijenjen Državnom proračunu zadržavaju za sebe.

Dakle svi oni koji imaju značajnija odstupanja u dnevnom prometu, velik broj storniranih računa, iskazuju maleni promet tijekom održavanja značajnih manifestacija ili imaju evidentirane dugove.

Samo u prvih 15 dana akcije, do kraja lipnja, obavljeno je 625 nadzora obveznika, a kod njih 24 posto utvrđene su nepravilnosti u radu. Zapečaćeno je 60 objekata.

Osim samih kafića i restorana na meti su bili i In Music festival na Jarunu, Garden u Tisnom, Ultra u Splitu, Seasplash u Puli i partiji na Zrću.

Nakon svega samo je 7 posto obveznika ozbiljno kršilo zakon. Postavlja se pitanje treba li ovakva hajka zbog tih, za proračun zapravo beznačajnih, iznosa.

Carinska Uprava bila je puno efikasnija.

Od 15. lipnja do 15. srpnja, otkrivaju najsvježiji podaci, samo nad trošarinskom robom odrađeno je 3287 nadzora. U 133 slučaja nađene su nepravilnosti, uglavnom u preprodaji duhana i prodaji alkohola.

U 76 slučajeva carinici su naišli na objekte koji su poslovali, a da nisu bili registrirani.

Carinici su naplatili 838.360 kuna kazni, a obračun javnih davanja u tim postupcima iznosio je ukupno 6,2 milijuna kuna.

Zaplijenjeno je 290 tisuća komada cigareta, 9137 kilograma duhana, 308 litara alkohola, 9,2 tone voća i povrća i 16,6 tisuća komada ostale robe. A tek se zahuktavaju.

Tonči Glavina, potpredsjednik Hrvatske interesne udruge ugostitelja, kaže da protiv suzbijanja sive ekonomije nema ništa protiv. Smeta mu nešto drugo.

“Rad ugostitelja se politizira u srcu turističke sezone”, kaže. Ugostitelji nisu protiv zakona i žele sa sebe skinuti ljagu koju država stalno baca na njih.

“Greške su uvijek moguće, svatko tko radi s gotovinom zna da će na kraju dana, ma koliko se trudio, u kasi imati mali višak ili manjak novca. Ako je potrebno, kaznite nas, ali ovako agresivnom medijskom kampanjom šteti se turizmu i šalje opasna poruka da su svi ugostitelji kriminalci”, govori Glavina.

Posebno mu smeta što se sve događa u trenutku kad zasad još neslužbeni podaci pokazuju kako ove sezone ugostiteljstvo bilježi rast u zapošljavanju od čak 15 posto, te da je upravo u ugostiteljstvu najveća zaposlenost.

“Radimo bolje i uređenije nego ikad. Kako smo onda državni neprijatelji broj jedan?” pita se na kraju Tonči Glavina.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA: