Andrej Plenković je vidno zadovoljan. Smije se kad govori o najnovijim potezima oporbe ilI najnovijoj pritužbi splitskog gradonačelnika Ivice Puljka Povjerenstvu za sprečavanje sukoba interesa. Nije zabrinut zbog kritika oporbe jer smatra da njegova Vlada iza sebe ima neosporive rezultate, čak i na području obnove potresom razorenih područja, što je dosad bio njegov trn u peti. Zadovoljan je i posjetom Subotici kojim je napravio korak ka odmrzavanju odnosa sa Srbijom, ali očito i činjenicom da se pritom nije morao susretati s Aleksandrom Vučićem. Razgovarali smo u manjoj dvorani za sastanke Banskih dvora, ali i u njegovu uredu u kojem se pojedinačno susreće s ministrima i najbližim suradnicima.
Prije dvanaest godina, u lipnju 2011., postojala je mogućnost da Hrvatska ne zaključi pristupne pregovore s EU. Što bi se dogodilo da tada nismo uspjeli, kako bi Hrvatska danas izgledala i što je, po vašem mišljenju, tada presudilo?
- Put Hrvatske u Europsku uniju nije bio nimalo jednostavan. Dok su zemlje započinjale pristupne pregovore i koristile financijsku i institucionalnu podršku, Hrvatska je bila pod agresijom velikosrpske politike Miloševićevog režima te je stekla slobodu i samostalnost zahvaljujući hrabrosti branitelja i vizionarstvu dr. Franje Tuđmana. Činjenica da je Hrvatska pristupila 2013. godine sama, a da su druge zemlje koje su željele postati članice ostale iza nas, potvrđuje kakav smo transformacijski i reformski proces prošli u prilagodbi pravnog i ekonomskog sustava pravnoj stečevini. Pregovore smo završili zadnji dan mađarskog predsjedanja 2011. i njima tu moramo zahvaliti na važnoj potpori. U to vrijeme bio sam državni tajnik u MVEP za europske poslove, a kasnije zadužen i za referendumsku kampanju za članstvo. Kao premijer koji sudjeluje na sastancima Europskog vijeća već sedam godina, u promijenjenom raspoloženju brojnih država prema proširenju EU-a, mogu neposredno svjedočiti koliko je važno bilo da je tada Hrvatska pristupila. Imali smo nacionalno političko jedinstvo oko strateškog cilja ulaska u EU, što bi iz današnje perspektive bilo teže postići. Dio političkih aktera nije identificiran s članstvom Hrvatske u EU i dovode u pitanje temeljne europske politike suradnje, solidarnosti i pridržavanja načelima međunarodnog prava. Stoga je potrebno snažnije emancipirati europske teme u političkoj kulturi Hrvatske. Za nas je Unija zajednica vrijednosti i prava, u kojoj koristimo i razvojne mogućnosti kroz europski proračun, ali i osnažujemo demokraciju, institucije, ljudska i manjinska prava.
Statistike pokazuju da smo imali velike koristi od članstva: rekordno mala nezaposlenost, sjajan kreditni rejting i druge. Međutim građani kao da ne osjećaju toliko koristi od članstva u poboljšanju životnog standarda. Jesmo li mogli bolje iskoristiti članstvo da bi građani to više i osjećali?
- Članstvo je promijenilo Hrvatsku nabolje. Zatekli smo 9 posto ugovorenih sredstava 2016., a danas je ugovoreno 124% te je isplaćeno 85% alokacije. Hrvatska je nakon deset godina članstva ostvarila neto korist od članstva od 10,7 milijardi eura. Izgradili smo Pelješki most i realizirali strateški cilj spajanja juga Hrvatske, što će ostati simbolika prvog desetljeća članstva. Razina razvijenosti, gledajući BDP po stanovniku, porasla je sa 61% prosjeka EU u 2013. godini, na 73% prosjeka EU u 2022. Oko 70% svih javnih investicija financira se iz EU fondova. Na dobitku su županije, gradovi i općine koji raspolažu nikad većim sredstvima za realizaciju razvojnih projekata, koji se vide diljem Hrvatske: od škola, vrtića, zdravstvene, sportske, cestovne, željezničke i lučke infrastrukture, veteranski centri poljoprivrede, kulturne baštine, znanosti i inovacija... Prosječna neto plaća porasla je 54% od 2013. do ožujka 2023., od čega čak 50% za vrijeme mandata ove Vlade. Bilježimo rekordnu zaposlenost i najnižu nezaposlenost. Za građane je značajno da imamo stopu nezaposlenosti od 5,6%, što je na razini europodručja. Prednosti članstva za gospodarstvenike, izvoznike, turistički sektor i niz drugih djelatnosti osjete se i ulaskom u schengensku zonu slobode kretanja, kao i uvođenjem eura.
Ulazak u EU je, bez sumnje, pomogao i u smanjenju nezaposlenosti koja je u trenutku ulaska u članstvo bila oko 17 posto. Danas je oko šest posto. Ali to je dovelo i do masovnog odlaska mladih u druge zemlje EU. Jesmo li to trebali predvidjeti s obzirom na iskustvo drugih?
- Ulaskom u EU otvorilo se tržište rada i omogućila sloboda kretanja ljudi, što su iskusile i druge zemlje. Premda je u prvim godinama nakon ulaska u EU zbog toga zabilježen nešto jači negativni migracijski saldo, zadnjih nekoliko godina situacija se poboljšava. Pritom treba reći i da je stopa nezaposlenosti mladih pala na 13,7%. Tome su pomogle i mjere za zapošljavanje, u koje je uključeno čak 100 tisuća mladih. Čak 174 tisuće mladih dobilo je povrat poreza slijedom poreznih rasterećenja na rad, a preko 34 tisuće mladih uz pomoć države riješilo je stambeno pitanje. Sigurna radna mjesta, bolje plaće i gospodarski rast pridonose preokretanju negativnih migracijskih trendova. U okolnostima globalnih kriza zbog pandemije i energetske krize, proveli smo u djelo naš program Sigurna Hrvatska. Snažno smo intervenirali, spriječili socijalnu frakturu i osigurali brzi gospodarski oporavak. U COVID-19 krizi smo isplatili plaće za 800.000 radnika i pomogli 130 tisuća poduzeća, a u uvjetima krize uzrokovane ruskom agresijom na Ukrajinu spriječili velik rast cijena struje i plina za hrvatske građane i obitelji. Time se dobio zamah za značajan gospodarski oporavak i rast od 2021.-2023., čime se Hrvatska svrstala među najbrže rastuće članice EU. Pravi pokazatelj koliko je članstvo važno u okolnostima krize je Mehanizam EU za oporavak i otpornosti, iz kojeg smo za Hrvatsku osigurali bespovratnih 5,5 milijardi eura.
Schengen i euro strateška su postignuća koja je realizirala naša Vlada, a donijet će hrvatskom narodu dugotrajne koristi. Već bilježimo porast broja turista u prvoj polovici godine u odnosu na lani, a euro je pridonio da se po sve tri vodeće svjetske agencije Hrvatska nalazi na investicijskoj razini kreditnog rejtinga. Građani to osjećaju kroz snižavanje kamatnih stopa. Primjerice, od ulaska u EU prepolovljene su kamatne stope na stambene kredite i na potrošačke kredite. U vremenu globalno prisutnih inflacijskih pritisaka te poremećaja globalnih opskrbnih pravaca, članstvo u europodručju i Europskom stabilizacijskom mehanizmu čini Hrvatsku otpornijom na krize i bolje ju štiti od vanjskih šokova. Inflacija je u svibnju pala ispod 8% te se smanjuje već šest mjeseci zaredom. Vlada je subvencioniranjem cijene struje, plina i naftnih derivata postigla da cijene energenata ne povećavaju inflaciju. Stoga nema niti jednog razloga da rastu cijene proizvoda koji nemaju veze s energetskom i prehrambenom krizom. Očekujemo stoga od svih aktera na tržištu da se ponašaju racionalno i odgovorno te da podnesu dio tereta krize, uzimajući u obzir i izdašne mjere pomoći Vlade.
Navršava se sedam godina od vašeg dolaska na čelo HDZ-a. Često se može čuti mišljenje da HDZ unatoč najboljem rejtingu nema koalicijski potencijal i da bi ga to moglo koštati na izborima. S druge strane, tako se govorilo i uoči parlamentarnih izbora 2020., na koje je HDZ izišao samostalno i uvjerljivo pobijedio. Hoće li i na iduće izbore HDZ ići samostalno?
- Hrvatska demokratska zajednica i ovaj put će ići samostalno na izbore, uz suradnju s tradicionalnim partnerima u pojedinim jedinicama. Snažni smo, ujedinjeni i spremni ići treći put po povjerenje birača. U 2024. odlučuje se o smjeru kojim Hrvatska treba ići. Izbor je ili fragmentirana oporba koja donosi nestabilnost i neupravljivost, ili nastavak politike koja je donijela stabilnost i sigurnost u krizi, brzi gospodarski rast, odgovorno upravljanje javnim financijama i jaku reputaciju Hrvatske među europskim i međunarodnim partnerima. U proteklih sedam godina suočili smo se brojnim i neočekivanim krizama: Agrokor, potresi i prirodne nepogode, pandemija, energetske i gospodarske posljedice agresije na Ukrajinu. No sve izazove rješavali smo u interesu hrvatskih građana i gospodarstva. Istodobno ostvarujemo ključne strateške ciljeve: Pelješki most, europodručje, Schengenski prostor, Vc koridor i LNG terminal, iskorištenost svih milijardu i tri milijuna eura iz Fonda solidarnosti EU za obnovu Zagreba i Banovine, autocesta Zagreb-Sisak, Istarski ipsilon i druga cijev tunela Učke.
Ako biste pobijedili na parlamentarnim izborima i dobili treći mandat, kakav bi bio plan za razvoj države? Što bi bili strateški ciljevi?
- U idućem mandatu ulazimo i u novo desetljeće članstva u EU te nam predstoji dalje činiti iskorake u pogledu boljeg životnog standarda i veće konkurentnosti gospodarstva. Sveukupno smo osigurali više od 25 milijardi eura iz EU-a u ovom desetljeću, što je prava poluga razvoja kako bi Hrvatska nastavila sustizati standard života i razvijenost članica koje su ranije mogle koristiti prednosti EU-a. Dvije velike teme globalnog karaktera kojima ćemo se baviti su dekarbonizacija uz postupnu zelenu tranziciju te digitalna transformacija države, društva i gospodarstva. Temelj svih politika i ključno pitanje hrvatske budućnosti je demografska revitalizacija. Ostvarivanje pokazatelja po sve tri teme, uz provedbu Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine, put su kvalitetnijem životu građana, što je primarni cilj. Usto, važan prioritet bit će daljnje jačanje institucija, vladavine prava i borba protiv korupcije.
Vi ste sad usmjereni na iduće parlamentarne izbore i pokušaj da još jednom pobijedite, no razumno je pretpostaviti da biste, ako vam se taj plan ostvari, nakon trećeg premijerskog mandata ozbiljno razmislili o nastavku karijere u Bruxellesu. Mogu li vas oporbeni političari tvrdnjama o “briselskim ambicijama” kompromitirati?
- Iste teze slušali smo i 2016. i 2020. pa je HDZ pobijedio uvjerljivo na izborima i formirao većinu i Vladu koju predvodim već 7 godina. Mene koji sam napustio Europski parlament 2016. i krenuo u unutarstranačku i parlamentarnu utakmicu proziva se za,,briselske ambicije‘‘, a ne vidim da se u taj kontekst dovode zastupnici SDP-a koji su godinama u EP i nisu se vratili. Ili oni političari koji su putem društvenih mreža obmanuli građane na europskim izborima 2019. pa im se izgubio svaki trag kasnije. Takve kvalifikacije najčešće dolazi od onih aktera koji ne razumiju ulogu koju Hrvatska ima u Europskoj uniji niti znaju kako se štite i promoviraju nacionalni interesi. Danas smo u poziciji da političkim načelom modernog suverenizma koristimo članstvo za realizaciju svih strateških nacionalnih projekata, koji bi bez EU-a bili neostvarivi.
Predsjednik Milanović ima svoj, specifičan pogled na zbivanja u Ukrajini. Taj bi se pogled mogao sažeti u formulaciju: “To nije naš rat.” Hrvatska Vlada ima sasvim suprotno stajalište. Koliko vam, kao premijeru, predsjednikova stajališta, koja imaju odjek u međunarodnoj zajednici, otežavaju posao? Kako to objašnjavate stranim državnicima?
- Partnerstvo Hrvatske i Ukrajine je čvrsto, bez obzira na njegove izjave i proruske stavove, koji su suprotni hrvatskim nacionalnim interesima. Srećom za reputaciju Hrvatske, svi naši partneri i saveznici znaju da je politika Vlade u podršci Ukrajini konzistentna i principijelna i tako će ostati i dalje. Hrvatska nije ni neutralna ni nesvrstana zemlja i bilo bi pogrešno da smo odbili pomoći zemlji koja trpi velika razaranja, stradavanja vojnika i civila, uništenja kritične infrastrukture i raseljavanja stanovništva. Oni koji preispituju potrebu za podrškom Ukrajini najčešće tvrde se Hrvatsku time izlaže ratu. Govorili su da će hrvatski vojnici ići ratovati u Ukrajinu, što se naravno nije dogodilo. Neki su tvrdili i da ćemo EUMAM misijom postati zaraćena strana, što je laž, a pritom je vojna podrška koju dajemo, i koja im nije sporna, znatno izdašnija od EUMAM-a. Time što podržavamo Ukrajinu ne ugrožavamo Hrvatsku, već naprotiv, ulažemo i u našu sigurnost, kao i druge članice EU. Stoga ćemo podržavati europski put Ukrajine i dalje pomagati politički, financijski, vojno, humanitarno i na svaki način ukrajinski narod u borbi za slobodu i demokraciju.
Uzmimo ovakav scenarij: HDZ pobjeđuje na parlamentarnim izborima 2024. i vi dobivate treći mandat na čelu Vlade, a Zoran Milanović ponovno pobjeđuje na predsjedničkim izborima. Što bi to značilo za Hrvatsku? Još četiri godine “paralizirane” kohabitacije?
- Ima još dosta vremena do predsjedničkih izbora. Netočna je teza da su predsjednik Republike i Vlada ‘‘isti‘‘ ili ‘‘jednako krivi‘‘. Njegovo ponašanje, antieuropski i proruski stavovi i retorika vrijeđanja i difamiranja izolirali su ga od komunikacije s nizom aktera na domaćoj i međunarodnoj sceni. Mi smo kao vladajuća stranka i Vlada pokazali uključivost i spremnost na suradnju s brojnim političkim akterima koji nisu nužno iz naše političke obitelji ili ne dijele istu političku filozofiju. Uzmite u obzir, primjerice, suradnju, partnerstvo i strukturiran dijalog koji smo uspostavili sa svim županima i čelnicima lokalnih jedinica, neovisno o političkoj opciji. Jesmo li nudili dijalog oporbi odmah nakon parlamentarnih izbora u jeku neizvjesnosti zbog pandemije? I kasnije zbog ruske agresije na Ukrajinu? Jesmo. Nisu se odazvali. Prema tome, Vlada je otvorena za razgovor sa svima koji žele u dijalogu nalaziti rješenja na dobrobit građana. Oni koji a priori žele vrijeđati, destabilizirati institucije, antagonizirati nas s međunarodnim partnerima, neka to čine na svoju odgovornost.
Cijeli intervju možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa
Pretplatite se, donosimo Globus sigurno do vašeg doma!
01/22 55 374
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.