Beroš: ‘Reforma nisu samo kozmetičke promjene, nije istina da želim amerikanizaciju i jačanje privatnog zdravstva‘

- U tijeku je izrada pravilnika o prihvatljivom vremenu čekanja na zdravstvenu uslugu na temelju kojeg će biti moguće determinirati objektivan rok iznad kojeg bismo nekome omogućili da ode u privatnu ustanovu - otkriva u Globusovoj "Ordinaciji" ministar zdravstva Vili Beroš. Napominje kako za sva hitna stanja postoje tzv. prioritetne liste čekanja.

- Bitno je samo da liječnik prepozna hitno stanje. Svjestan sam činjenice da smo u postpandemijskom vremenu s dva velika izazova - onkoloških bolesti i mentalnog zdravlja. Nastojimo na to odgovoriti uvođenjem novih onkoloških uputnica da se onima kod kojih postoji sumnja na neku malignu bolest omogući dijagnostika i terapija u najkraćem mogućem periodu. Trenutačno je projekt onkološka uputnica u javnom nadmetanju te ćemo ubrzo nakon završetka odabira krenuti s realizacijom - ističe Beroš dodajući kako je upravo na sjednici Vlade predstavljen Nacionalni okvir za razvoj mentalnog zdravlja. Reformom zdravstva koja uskoro kreće briga za mentalno zdravlje i logopedske djelatnosti se, kaže, spuštaju na primarnu zdravstvenu zaštitu kako bi usluge građanima bile dostupnije.

Prijedlozi novih zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, koji će biti temelj reforme, uskoro bi trebali biti odobreni u Vladi i upućeni u saborsku proceduru.

- Ovi zakoni će se donositi u dva čitanja. Riječ je o organskim zdravstvenim zakonima kojima smo htjeli postaviti temelje izgradnje novog zdravstvenog sustava. U zakonima se determiniraju samo one osnovne stvari koje određuju daljnji pravac, a sve ono što je potrebno dalje izgraditi putem podzakonskih akata i pravilnika također će biti učinjeno. U jednom aktu nije moguće sve riješiti kao čarobnim štapićem. Prvo čitanje bi trebalo biti do kraja ove, a drugo početkom sljedeće godine. Znači da bi u prvom kvartalu sljedeće godine zakoni trebali stupiti na snagu. Ti naši prijedlozi kako unaprijediti zdravstveni sustav rezultat su jednoipolgodišnjeg rada u kojem smo nastojali detektirati sve disfunkcionalnosti u sustavu i naći na većinu njih i određene odgovore - govori Beroš.

- Bilo je kritika da želim amerikanizaciju i jačanje privatnog zdravstva. Privatno zdravstvo je dobrodošlo u Hrvatskoj, ali smisao reforme je ojačati javno zdravstvo naglašavajući ulogu preventive i ranog otkrivanja bolesti kao i jačanje primarne zdravstvene zaštite. Iako sam bolnički liječnik, vjerujem da je primarna zdravstvena zaštita temelj zdravstvene zaštite i sva društva i nacije koja razmišljaju o svom zdravstvu primarnu zdravstvenu zaštitu stavljaju u fokus. Nama se po putu ona malo izgubila i zato je doista želimo ojačati. Moramo reorganizirati naš veliki i kompleksni bolnički zdravstveni sustav jer su 63 zdravstvene ustanove na naš broj stanovnika prekomjerne. Broj bolnica je prevelik, ali reorganizacijom, pregrupiranjem i promjenom djelatnosti možemo odgovoriti na neke nove izazove, kao što su kronična i palijativna skrb. Svi oni koji govore da je riječ o kozmetičkim promjenama nisu u pravu jer se umjesto kurative okrećemo preventivi. Nudit ćemo nove preventivne preglede. Radimo na ranom otkrivanju bolesti. Dosad smo jačali tercijarnu razinu zdravstvene usluge, to su KBC-ovi i kliničke bolnice, koje su potrebne, vrlo važne, ali ne koliko primarna zdravstvena zaštita koju smo zanemarili kadrovski, organizacijski i financijski. To sad želimo ispraviti - rekao nam je Beroš.

Prema njegovim riječima, iz europskih fondova, iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurana su financijska sredstva za više od 600 novih specijalizacija iz obiteljske medicine, što nije dovoljno te će se nastaviti tim tragom.

Što misli o ideji da se u ordinacijama obiteljske medicine zaposli još jedna osoba koja bi se bavila administracijom kako bi se rasteretili liječnici i medicinske sestre?

- Loše bih radio svoj posao kad ne bih imao sluha za takve inicijative. Samo trebamo naći adekvatan modalitet administrativnog opterećenja. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti imamo liječnike koji rade u domu zdravlja kao i one koji rade u svojim privatnim ordinacijama. Za liječnike u domovima zdravlja lakše je riješiti taj problem jer, po njihovu prijedlogu, može biti jedan administrator na tri ordinacije. U privatnim je ordinacijama to malo teže - odgovara ministar. Daje nam i odgovor na pitanje kako je moguće da imamo oko 300.000 osiguranika više nego stanovnika.

- Zadnjih pola godine nastojimo uskladiti baze MUP-a, Zavoda za zapošljavanje i HZZO-a da imamo transparentan uvid gdje se tko nalazi. Drugi pravac kretanja je izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju u kojem će svi oni koji ne mogu na drugi način postići pravo na osiguranje, osim ako su nezaposleni, morati aktivno biti prijavljeni u Zavodu za zapošljavanje, a ako nisu, morat će se kvartalno javljati u ispostavu HZZO-a, što će biti dokaz da jesu u Hrvatskoj i da mogu ostvariti pravo na zdravstveno osiguranje - zaključuje ministar Vili Beroš.