DRAMATIČAN APEL PRVOG POLICIJSKOG SINDIKALCA 'Pogledajte kakvu plaću imaju naši policajci. Zato i odlaze raditi kao vozači u Njemačku...'

Sindikat policije Hrvatske osnovan je 24. kolovoza 1999. u Zagrebu u prostorijama V. policijske postaje Medveščak, gdje je tada radio i njegov sadašnji predsjednik Dubravko Jagić, koji je 26. lipnja 1991. obukao policijsku odoru. Nakon nešto više od godinu dana radio je kao operativac za suzbijanje imovinskih delikata. Tadašnji ministar Penić nije uspio, kaže nam Jagić, spriječiti osnivanje policijskog sindikata za što je dobio naredbu iz državnog vrha. Prvog sindikalnog policajca često se u javnosti prozivalo da je njegov sindikat kritičniji bio prema SDP-ovim nego HDZ-ovim ministrima i ravnateljima policije, da ima dvije tajnice... Na sve to Jagić u svom uredu u prizemlju zgrade u Bužanovoj ulicu – na adresi na kojoj stanuje i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, s kojim se, kaže, ujutro često sretne, razmjene pozdrave – odgovara sa smiješkom i kontraargumentima.

“Da, ima tračeva da sam kuću kupio na račun sindikata... Međutim, istina je da otplaćujem stambeni kredit za stan kao jedinu nekretninu. Da, imamo dvije tajnice u Središnjici, a nadam se da ćemo uskoro zaposliti i treću, ali jedini je razlog opseg posla koji je sve veći. Jer, imamo oko 15.000 članova koji plaćaju 1 posto od netoplaće za članarinu i imamo sve više članova i iz drugih državnih službi kao što je pravosudna policija, DUZS, medicinsko osoblje. Mi nikome ne otimamo članove kako nas optužuju, očito ljudi prepoznaju naš rad. Za oko 1000 naših članova osigurali smo povoljnije cijene stanova nego na tržištu. Nisu, doduše, povoljniji od POS-ovih, kreće uskoro izgradnja još 500 stanova za naše članove u Zagrebu, gradit ćemo stanove u Rijeci, Splitu, Zadru. A što se tiče politike, ona nas ne zanima. Da bio skloniji bilo kojoj političkoj opciji, ne bih toliko dugo opstao na čelu sindikata”, kaže Jagić.

Iako priznaje da ministar unutarnjih poslova Božinović za stambene probleme kao i opremanje policajaca ima više razumijevanja nego njegovi prethodnici, pitamo Jagića kako će reagirati na najavu Vlade da državnim službenicima ukine dodatak od 0,5 posto na svaku godinu staža u državnoj službi.

Nećemo dopustiti da se zaposlenicima koji nemaju ovlaštenja uzima tih 0,5 posto jer su ionako potplaćeni s obzirom na to da oni nemaju ovlaštenja. Oni su do sada ionako previše davali, a radi se o službenicima koji predstavljaju MUP, državu i nadam se da će ipak u Vladi i MUP-u naći razumijevanja da se ne ukidaju stečena prava. Mislim da bi čak trebali biti bolje opremljeni, jednoobrazno odjeveni poput službenika u bankama jer oni ipak reprezentiraju MUP i državu. Ali, ako za to ne bude razumijevanja, o načinu sindikalnih akcija odlučit ćemo ako i kada za to dođe vrijeme, kaže Jagić.

A o tome da je skloniji HDZ-ovim ministrima nego SDP-ovim odgovara:

- Niti se ja bavim politikom niti sindikat, a, kao što je poznato, policijski službenici ne smiju biti članovi političkih stranaka. Uostalom, SPH je organizirao javne prosvjede kad su na vlasti bili i HDZ i SDP. Priznat ćemo dobre stvari koje su napravljene za policajce i naše članove neovisno iz koje je političke opcije bilo vodstvo MUP-a. Kao što smo i ukazivali na neke po nama negativne odluke; od namjere ukidanja voditelja policijskih ophodnji, smanjenja plaća do ukidanja civilne odjeće i naknade za civilnu odjeću “Kobrama” zbog čega su neki naši članovi tužili MUP i dobili sporove i država sada to plaća, kaže Jagić. Prvi smo tužili zbog neplaćanja rada na terenu u drugim državama, npr. u Sloveniji.

S obzirom na to da smo razgovor vodili dok traje aktualna istraga o “curenju informacija” i “probijanja tajnih mjera”.

Zbog čega cure informacije u MUP-u? Jesu li kriminalci premrežili policiju, kako netko tvrdi? Je li motiv novac ili vraćanje nekih usluga? Postoji li način da se to spriječi?

- Policajci svoj posao rade časno i pošteno, no naravno da je na 20 tisuća policajaca uvijek moguće da se netko ogriješi o zakon. Zbog toga i postoje unutarnji mehanizmi kontrole poput zakonitosti postupanja po policijskim upravama i Unutarnje kontrole na razini cijelog MUP-a. Pored toga, u MUP-u postoji ustrojen sustav disciplinskog sudovanja koji može donijeti i odluku o prestanku radnog odnosa. Ako ni ti mehanizmi kontrole nisu dovoljni, sljedeća instanca su redovni sudovi. Aferu koju spominjete ne bih komentirao jer pretpostavljam da je u tijeku istraga i provjera odakle su “procurile” informacije.

U posljednje vrijeme bili smo svjedoci pucnjava u Zagrebu. Kako ocjenjujete stanje sigurnosti u Zagrebu? Stalno se vrti brojka o nedostatku minimalno 500 policajaca u Zagrebu i barem pet policijskih postaja. Koliko, po vašem mišljenju, nedostaje policajaca u Zagrebu, ali i u drugim sredinama?

- Po našim procjenama, radi se o 800 do 1000 policajaca i najmanje četiri policijske postaje, pet s još jednom policijskom postajom za područje Sesveta. Unatoč svemu tome zagrebački policajci obavljaju izvrstan posao i sigurnost na ulicama metropole daleko je bolja nego u usporedivim europskim prijestolnicama. Naravno, problem je percepcije sigurnosti građana nakon nekoliko incidenata koji su zaredali, ali tu nije zakazala policija, nego netko drugi.

Moramo i navesti kako je svagdje moguće da se u nekom kraćem vremenu dogodi određen broj sigurnosnih ugroza, i to realno ulazi područje statističkih pogrešaka, no ako se takvi događaji zaredaju u većem opsegu kroz duže razdoblje, onda postoji stvarni sigurnosni problem. Za sada se to ne čini takvim i vjerujem da će tako i ostati, ali vrijeme će pokazati svoje.

U svim, gotovo svim, sredinama nedostaje policajaca, a pored Zagreba najviše u tzv. morskim upravama, osobito u PU dubrovačko-neretvanskoj i PU istarskoj.

Navodno je i dio policajaca napustio službu i iselio se iz Hrvatske na bolje plaćene poslove. Imate li podatke o kolikom broju ljudi se radi i na koje poslove odlaze?

- Nažalost, to je postala svakodnevica. Npr. u razdoblju od 1. 1. do 1. 6. 2017. otkaz je dalo 46 policijskih službenika, u 2016. godini 110 policijskih službenika, u 2015. godini 74 policijska službenika, u 2014. godini 52 policijska službenika. Dakle, od 2014. do 2017. otkaz su dala ukupno 282 policijska službenika. Odlaze na razne poslove. Kao primjer možemo navesti kolegu koji je položio za vozača autobusa i otišao u Njemačku.

Već sada na hrvatskim ulicama nedostaje više od tisuću policajaca, a interes mladih za tu profesiju nizak je upravo zbog loših materijalnih uvjeta. A potrebe za policajcima će samo rasti, pogotovo u kontekstu migracijskih kretanja i drugih potencijalnih prijetnji na granicama.

Kako ocjenjujete materijalni i socijalni položaj policajaca? Kolika je osnovica plaće policajca početnika, a koliko može zaraditi s prekovremenim satima i dežurstvima? Kako kao dugogodišnji čelnik SPH ocjenjujete pojedine ministre, tko je napravio najviše, a tko najmanje za položaj policajaca?

- Materijalni i socijalni položaj policajaca u Hrvatskoj sve je ugroženiji, sve ih je više koji uz rastuće troškove života ne mogu svojim obiteljima i sebi omogućiti dostojan život. U skupljim sredinama poput Zagreba i turističkih gradova policajci žive osobito teško, jer od svoje niske plaće ne mogu platiti pristojan podstanarski smještaj ili kupiti stan na kredit.

Plaća policajca početnika (nakon završenog vježbeničkog staža) trenutačno je nakon povećanja osnovice od 6% i početnog koeficijenta s 0,776 na 0,85 oko 4 tisuće kuna.

Moj posao kao predsjednika sindikata nije da rangiram ministre, nego da u socijalnom dijalogu s njima osiguram policajcima najbolje moguće radne i materijalne uvjete. Ipak, moram dodati da je dijalog s aktualnim ministrom kvalitetan i stvari se nakon dugo vremena pomiču u dobrom smjeru, bar se tako trenutačno čini.

Ministar Božinović tvrdi da je najviše učinio dosad za uvjete rada policije, od sporazuma s gradovima o rješavanju stambenog pitanja, opremanja policije do nabave balističkih prsluka koja je izazvala dosta kontroverzija. Kako vi to ocjenjujete? Jesu li balistički prsluci doista preskupo plaćeni i je li realno očekivati da svaki policajac bude opremljen tim dijelom opreme?

- U detalje natječaja ne mogu ulaziti jer nemam sve podatke, znam koliko su mediji pisali. Vjerujem da je natječaj proveden sukladno Zakonu o javnoj nabavi. Svaki policajac mora imati na raspolaganju balistički zaštitni prsluk kad je na terenu, a u to ubrajam i posebne prsluke za prikriveno nošenje. Pozdravljam činjenicu da se prsluci napokon nabavljaju nakon dugog razdoblja u kojem ih veliki dio policajaca uopće nije imao, a drugi su koristili stare prsluke iz Domovinskog rata. Obnavljanje i nabavu dovoljnih količina adekvatnih zaštitnih prsluka tražili smo već dugi niz godina. Važno je znati da i balistički prsluci imaju rok trajanja i s vremenom gube zaštitna svojstva.

Na račun hrvatske policije svakodnevno stižu pritužbe na postupanje policije prema migrantima. Stoje li neke tvrdnje o zlostavljanju migranata ili mislite da doista ni u jednom slučaju policajci nisu prekoračili svoje ovlasti?

- Ako je došlo do prekoračenja ovlasti prilikom postupanja prema migrantima, gdje su dokazi, tužbe, presude? Ne vjerujem u zavjere. Da je bilo takvih slučajeva, konkretne informacije do sada bi iscurile u medije. One informacije koje su se pojavile u medijima u pravilu su bile ili kontradiktorne, poput tragičnog slučaja male Medine, ili su se pokazale neistinitima, što je najvjerojatnije slučaj s navodno nestalom djevojčicom Allse.

Prirodno je da osobe koje budu spriječene u nelegalnom prelasku granice naknadno tvrde kako su povrijeđena njihova prava, kao što će i svaki kriminalac reći kako nije kriv ili da mu je policija “napakirala”. Naravno, uvijek je moguće da pojedinac iz bilo kojeg razloga postupi protivno zakonu, ali onda treba odgovarati ta osoba, a ne da se zbog jednog slučaja baca ljaga na sve policajce, koji korektno obavljaju svoj posao.

Vaš sindikat prilično oštro reagira kad se dogode napadi na policajce. Mislite li da su policajci doista nezaštićeni od nasilnika i moraju li uvijek na neke verbalne uvrede policajci uzvratiti fizičkom silom? Kakva je europska praksa u tom pogledu?

- Europska praksa puno ozbiljnije pristupa problemu napada na službene osobe. O tome kakav je kod nas stav o napadima na policajce najbolje govori činjenica da ćete, ako grubo verbalno izvrijeđate policajca, u najgorem slučaju biti kažnjeni novčanom kaznom u njemačkim markama.

Također, moram vam pojasniti ovo s fizičkom silom kao odgovorom na verbalne uvrede. Za svoju neveliku plaću policajac mora istodobno biti diplomat, psiholog i pravnik. Naši su policajci obučeni da uvijek primijene minimum fizičke sile za svladavanje situacije s kojom su suočeni. Nedavno ste mogli u medijima vidjeti da je pomahnitali počinitelj isjekao policijskog službenika po rukama kosirom tijekom akcije privođenja u kojoj je cilj bio da se sačuva počiniteljev život dok je ovaj prijetio detonacijom plinskih boca. Vjerujte da u Americi takav počinitelj nikad ne bi prišao dovoljno blizu policajcu da ga isiječe kosirom.

Za razliku od američkog policajca, hrvatski policajac pokušava riješiti krizne situacije upotrebom manje fizičke sile. Međutim, kad se nađete u situaciji gdje okupljene osobe poprimaju karakteristike rulje i postoji opasnost od eskalacije situacije, onda morate na verbalne uvrede reagirati primjenom fizičke sile kako bi spriječili veću štetu za imovinu i zdravlje ljudi. I, naravno, pritom morate donijeti odluku o tome kako postupiti u djeliću sekunde. U pravilu se tu uvijek radi o prevenciji, procjeni i sprečavanju većeg zla.

Oko europske prakse, mislim da je naša policija možda i među najpasivnijom jer se u većini europskih država sredstva prisile mogu uporabiti puno ranije nego kod nas, uostalom dovoljno je pogledati na YouTubeu snimke policijskih postupanja u europskim državama kako bi se dobila prava slika o europskoj praksi – u mnogim državama se npr. palica upotrebljava i za svladavanje pasivnog otpora dok kod nas to nije slučaj.

Svojevremeno se jako zagovarala upotreba kamera pri svakoj intervenciji. Je li to svojevrsna “bigbraderizacija” policije ili učinkovit način kontrole policijskog posla? U kojoj je fazi taj projekt?

- Mislim da je to dobar projekt – naravno, snimanje samo za vrijeme intervencija, a ne cijelog radnog vremena. Snimanjem intervencija ostvarila bi se bolja zaštita i policajaca i građana jer snimka otklanja bilo koje dvojbe i poslije nema riječi građanina protiv policajca i obrnuto.

Prema našim spoznajama, projekt trenutačno miruje, ali ga podupiremo i želimo da se nastavi i unaprijedi tako da bude dostupan svim policijskim službenicima na “cesti”, motoristima i autopatrolama.

Jedan od čelnika sindikata trenutačno je pod istragom. Možete li to komentirati i je li na vas ikad bilo političkih pritisaka? Kakvi su odnosi između policijskih sindikata? Može li se hrvatskoj dogoditi štrajk policajaca kao u nekim drugim državama?

- Ne bih komentirao rad drugih sindikata i njihovih čelnika. Mi se fokusiramo na naše članove, zaštitu njihovih prava i poboljšanje socijalnog položaja. Politički pritisci na predstavnike sindikata u hrvatskoj policiji stvar su daleke prošlosti, nekih davnih vremena sa samih početaka rada našeg sindikata. Toga danas nema i ne bi smjelo biti.

Hrvatska se ne treba bojati štrajka policajaca. Trebamo se zabrinuti da sutra možda više neće imati tko obući ovu uniformu i zaštititi građane zbog negativnih demografskih trendova i slabog materijalnog statusa policajaca. Pravo na štrajk jedno je od najviših civilizacijskih dostignuća u demokratskim društvima kojim se omogućava radnicima da iskažu svoje nezadovoljstvo plaćama, uvjetima rada i sl.

Što ćete tražiti na sljedećem sastanku vezano za koeficijente plaća? Je li točna informacija da će velik broj policijskih službenika morati napustiti službu i otići u mirovinu? Hoće li oni dobiti otpremnine? Nije li to rješavanje ljudi koji bi u toj dobi s obzirom na iskustvo trebali dati najviše u službi?

- Na sljedećem i svakom mogućem sljedećem sastanku tražit ćemo povećanje plaća. Informacija o kojoj pričate trenutačno je na razini rekla-kazala i nije nigdje službeno potvrđena. Trenutačno u tu informaciju sumnjamo jer bi se morala izdvojiti velika sredstva za otpremnine te zaposliti veliki broj mladih policajaca, a baš i nema jagme za prijavu na policijsku akademiju kao što je bilo nekada. To bi s druge strane bio dobar korak da se omogući odlazak u mirovinu s otpremninom onima koji su već istrošeni od posla, pa i posljedica rata, radi se u pravilu o policajcima sa statusom branitelja, a da se prime mladi ljudi željni posla. Naravno, pri tome treba ostati i dovoljan broj starijih policajaca koji bi bili mentori i prenijeli svoje iskustvo i znanje na mlade policajce i policajke.

Kako gledate na tako česte kadrovske promjene u vrhu policije, pogotovo kod promjene vlasti?

- Nažalost, to je činjenica kao i to da mi kao sindikat ne možemo utjecati na kadrovsku politiku u MUP-u. U svakom slučaju to nije dobro, kako za policajca tako ni za sustav u cjelini. I ljudi koji su možda smijenjeni iz političkih razloga, a naši su članovi, to često ne žele reći iz straha ili nekih drugih razloga, ali MUP je takva institucija u kojoj je politika sveprisutna, a tako ne bi trebalo biti.

Globus

Naslovnica Globusa, broj 1454, 19.10.2018.