GLOBUS OTKRIVA TAJNU MISTERIOZNOG SASTANKA MILANOVIĆA I THAÇIJA Hoće li bivši hrvatski premijer uskoro zarađivati više od šest tisuća kuna dnevno?

Milanović i njegova Vlada bez sumnje su u EU pružali veliku potporu Albaniji da stekne status kandidata te Kosovu za sklapanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. To i na Kosovu i u Albaniji cijene, uz opasku da su od Hrvatske imali uvijek punu potporu bez obzira na to tko je na vlasti. Ali na upite o mogućnosti da Milanović postane konzultant savjetnik premijeru Albanije Ediju Rami ili predsjedniku Kosova Hashimu Thaçiju uglavnom odgovaraju da 'nisu čuli za takvu mogućnost'.

Takvoj vijesti, koja se već danima vrti u hrvatskim medijima, za sada nema ni traga u medijima u Albaniji ili na Kosovu. Jedino što smo uspjeli pronaći jest mali tekst na portalu koha.net koji se poziva na pisanje hrvatskih medija. Uz to, portal gazetaexpress.com samo je objavio fotografiju iz jednog prištinskog lokala na kojoj se vidi kako zajedno sjede bivši hrvatski premijer Zoran Milanović, bivši ministar obrane Ante Kotromanović i nekadašnji časnik Hrvatske vojske, kasnije i premijer Kosova Agim Çeku. U tekstu se nigdje ne spominje mogućnost nekog dogovora o konzultantskom angažmanu, nego se samo piše da “nije poznato o čemu su razgovarali”, ali da su se, s obzirom na to da je i Çeku živio u Hrvatskoj, sigurno “dobro razumjeli”.

Veze s Albanijom

Vijest iz hrvatskih medija o mogućnosti da se bivši premijer Zoran Milanović upusti u konzultantsku karijeru, te da bi mogao savjetovati Vladu Republike Albanije, a kasnije i predstavnike vlasti Kosova, zaintrigirala je neke političke krugove u regiji, ali i u EU. Nema sumnje da i Albanija i Kosovo trebaju stručne konzultante za proces približavanja EU, za reformu pravosuđa, za razne akcijske planove. Takvu potrebu imaju i sve druge države regije, te one takve usluge i koriste. I sama Europska unija spremna je to poduprijeti i novčanim sredstvima kroz razne programe.

Albanija status kandidata za članstvo u EU očekuje 8. ili 9. studenoga, kao i preporuku Komisije o otvaranju pristupnih pregovora. Komisija bi mogla doista dati takvu preporuku iako je teško povjerovati da bi ona prošla u Vijeću EU. Ako bi kojim slučajem EU odlučila doista i otvoriti te pregovore, za što su šanse vrlo male jer će se s time čekati barem do izbora u Albaniji sljedeće godine, toj će državi trebati velika pomoć jer su administrativni kapaciteti potrebni za pregovarački proces i provođenje reformi prilično slabi.

Zoran Milanović je i javno i privatno snažno podržavao napredak Albanije na putu prema EU. Nije oklijevao poručiti kako nije normalno da EU status kandidata da Srbiji, a ne da Albaniji koja je i članica NATO-a. Takva Milanovićeva izjava nije išla protiv Srbije jer je Hrvatska podržavala i Srbiju, osim u vezi s Poglavljem 23, tj. Poglavljem o pravosuđu, zbog kojeg je i bila zaprijetila blokadom. S obzirom na to da dolaze iz iste političke obitelji, Milanović je bio u dobrim odnosima i sa sadašnjim albanskim premijerom i predsjednikom Socijalističke partije Edijem Ramom. Sve to ide u prilog mogućnosti da Milanović doista postane konzultant odnosno savjetnik u Albaniji.

Milanovićeve reference

Iz Ureda kosovskog predsjednika Hashima Thaçija potvrdili su nam da se Thaçi prije nekoliko dana u Prištini sastao s bivšim predsjednikom hrvatske Vlade Zoranom Milanovićem, ali nisu mogli potvrditi da je postignut bilo kakav sporazum o savjetovanju. “Oni su se sreli, ali nisu razgovarali o tome da on bude savjetnik”, rečeno je iz Ureda predsjednika Kosova.

Milanović nesumnjivo dobro poznaje EU i ima veliko političko iskustvo, i to na najvišoj političkoj razini, jer je sjedio na mnogim sastancima Vijeća Europe. Milanović je prošao gotovo sve. To je svakako iskustvo kojim može pomoći državama na putu prema EU. Ali neki diplomati upozoravaju na Milanovićevo ponašanje prema institucijama EU u vrijeme dok je bio premijer te da nije baš najbolji primjer koji se može dati kandidatskim državama, od kojih se, povrh svega, očekuje velika poslušnost prema EU.

Hrvatski konzultanti

Ako bi se Milanović i uključio u konzultantske poslove u regiji, onda će se on pridružiti već velikom broju hrvatskih stručnjaka koji već godinama dobro zarađuju pružajući svoje usluge. Hrvatski stručnjaci najtraženija su roba za projekte raznih međunarodnih fondacija koje pomažu države uključene u proces proširenja. Milanović bi svakako bio do sada najviši političar po rangu koji bi se u to upustio jer su zasad u tim vodama uglavnom stručnjaci koji su izravno sudjelovali u pregovaračkom timu.

Kristijan Turkalj, koji je vodio radnu skupinu za Poglavlje o pravosuđu dok je Hrvatska pregovarala o članstvu, sada je nezavisni konzultant i jedan od najboljih stručnjaka za Poglavlje 23, koje u EU i u kandidatskim državama s pravom nazivaju “majkom svih poglavlja”.

Raspon plaća

Tamara Obradović Mazal, koja je bila tajnica pregovaračkog tima, sada ima svoju privatnu tvrtku koja angažira hrvatske stručnjake za projekte na Kosovu i u drugim državama regije. I Marija Pejčinović Burić i Martina Dalić su dosta tražene savjetnice za proces proširenja. Na tom tržištu se stručnjaci plaćaju, ovisno o tome tko financira projekt, iz kojeg područja dolaze i koliko imaju iskustva, od oko 300 do 900 eura po danu.

Politički stavovi iz prošlosti, čini se, nekima nisu bili prepreka za konzultantski angažman jer, ako doista traže stručnjake koji im mogu pomoći, onda osobni stavovi postaju manje važni. Predsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić u tom je smislu najdrastičniji primjer: on je svojevremeno, kako su pisali mediji u Srbiji, bio urednik knjige Vojislava Šešelja s naslovom “Engleski pederski isprdak Tony Blair”, a kao premijer Srbije je upravo Blaira angažirao kao jednog od savjetnika. Blair je u isto vrijeme bio i savjetnik albanskog premijera Edija Rame. Tko zna, možda je on i utjecao da se Rama i Vučić zbliže. Rama je prvi premijer Albanije koji je nakon 70 godina posjetio Beograd, a u samo godinu dana u Srbiju je došao tri puta.

Iskustvo korištenja hrvatskih političara i stručnjaka kao konzultanata počelo je davno prije, što je i razumljivo s obzirom na to da je Hrvatska još početkom 2000. godine postala regionalni lider u procesu približavanja EU. Naime, još od tada hrvatski stručnjaci dobivaju ponude za angažman u regiji. Sadašnji hrvatski povjerenik u Europskoj komisiji Neven Mimica, koji je vodio pregovore Hrvatske s EU za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, savjetovao je kosovskog predsjednika Vlade. Takav angažman imao je u isto vrijeme i Milorad Pupovac...