Hrvati pred ponorom siromaštva: Globus donosi alarmantne rezultate studije uglednog instituta

Milijuni građana Europske unije ne mogu preživjeti ni dva mjeseca bez prihoda pa bez pomoći države ne bi mogli podmiriti ni osnovne životne troškove jer nemaju dovoljno ušteđevine. Od svih zemalja EU situacija je najteža upravo u Hrvatskoj u kojoj 18 posto građana, ili gotovo petina, ne bi imalo za hranu i režije kada bi im se mjesečni prihodi prepolovili.

U Europskoj uniji takvih je prosječno 2 posto. Pokazalo je to istraživanje uglednog Instituta "Bruegel" iz Bruxellesa pod naslovom „Milijuni Europljana ne mogu izdržati dvomjesečni šok u dohotku bez velikodušnih, ciljanih vladinih mjera“ koje su tijekom proteklih mjeseci proveli Catarina Midões i Mateo Seré.

Došli su do alarmantnog zaključka da bi oko 400.000 hrvatskih građana, da izgube mjesečne prihode, bilo istog trena dovedeno na rub siromaštva, a nije utješan ni podatak da čak 69 posto hrvatskih građana nema ni ušteđevinu kojom bi dva mjeseca mogli financirati normalan život, odnosno troškove prehrane i stanovanja. Na razini 21 zemlje Europske unije, u kojima je provedeno istraživanje, četvrtina, odnosno 25 posto građana nema na svojim računima dovoljno zaliha za dva mjeseca preživljavanja, a neznatno lošija situacija nego u Hrvatskoj samo je u Litvi, gdje je takvih 71 posto. U Sloveniji na ušteđevinu ne može računati 58 posto građana, dok je u Austriji ili Malti takvih slučajeva tek 10 posto.

Sa 16 posto građana koje pad prihoda od 50 posto baca u siromaštvo Litavci su tek nešto bolji od nas, dok je u drugim državama mnogo manje onih koji su toliko ovisni o redovitim primanjima koja im stižu iz mjeseca u mjesec - u Latviji ih je i u Sloveniji 8 posto, u Grčkoj 5 posto, a u Austriji i Finskoj tek mrvicu više od nula posto, što bi značilo da se stanovništvu tih dviju država životni standard ne bi bitnije promijenio ni kada bi im na dva mjeseca plaća pala 50 posto.

Nameće se zaključak da su stanovnici bogatijih europskih zemalja kudikamo manje od nas ovisni o državnim subvencijama odnosno o novcu koji su vlade većine europskih zemalja, pa tako i Hrvatske, proteklih mjeseci izdvojile kako bi poslodavcima nadoknadile gubitke prouzročene blokadom normalnog poslovanja u prvim mjesecima epidemije i omogućile im da svojim radnicima isplate plaće u punom iznosu ili tek neznatno smanjene. Bez državne pomoći mnoge tvrtke ne bi imale drugog izbora nego drastično rezati plaće i masovno otpuštati svoje radnike.

Istraživači iz Bruegelova instituta potanko su ispitali kako su pojedine zemlje Europske unije u vrijeme općeg društvenog i gospodarskog zamrzavanja prouzročenog pandemijom funkcionirale na socijalnom planu, odnosno kako su ljudi koji su privremeno ili trajno ostali bez posla i bez primanja preživljavali te koliku je ulogu u njihovu spašavanju imala država.

Uzeli su u obzir da je velik broj ljudi ostao bez posla te da su mnogima značajno pala primanja. U istraživanju se navodi da je na razini svih 27 EU članica BDP u prva tri mjeseca ove godine pao za 3,5 posto. Stopa nezaposlenosti je u ožujku bila 6,6 posto, a u travnju je broj zaposlenih u cijeloj EU bio za 400.000 manji nego u ožujku.

Cijeli članak možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa