Hrvatskoj vrata Schengena zatvorena: 'Nećete biti primljeni ni ove ni iduće godine. Još dugo ćete biti na čekanju!'

Od ulaska Hrvatske u schengenski prostor neće biti ništa ni ove, ali ni sljedeće godine. Gora od te vijesti je samo ona da se u ovom trenutku uopće ne zna kada bi Hrvatska mogla ući u Schengen, bez obzira na to ako i u dogledno vrijeme budu završene tehničke pripreme i Bruxelles da zeleno svjetlo.

Za Hrvatsku najveći problem ostaje - politička odluka. Sada nitko u Europi i ne razmišlja o proširenju schengenskih granica jer postoje preče brige, prije svega čekanje rezultata skorašnjih izbora u Francuskoj i Njemačkoj koji bi mogli označiti budućnost EU. Nadalje, Rumunjska i Bugarska već su duže vrijeme na čekanju, iako su tehnički dio obavile i sigurno neće glasati da Hrvatska uđe prije njih. A bez njihovih glasova nema ulaska u Schengen.

Nerealni datumi

Sve u svemu, nije dobro. A najgore je to što hrvatska javnost nema ni danas punu i pravu sliku, a ona koja se donedavno prikazivala je često bila lažna. Bivše vlade gajile su nadu da smo nadomak Schengena i visoki dužnosnici su tvrdili da samo što nismo ušli, a datumi koji su se spominjali bili su posve nerealni.

Nitko nije rekao punu istinu, a ona glasi: kasnili smo, kasnimo, a političke okolnosti nam nikako ne idu na ruku. Pa ni ona da su male šanse da uskoro u schengenski prostor uđu Rumunjska i Bugarska, što je preduvjet za Hrvatsku.

Kako Globus doznaje, a što nikada do sada nije javno rečeno i povezano s hrvatskim pristupom Schengenu, Europska komisija jako je zamjerila Hrvatskoj ponašanje za vrijeme izbjegličke krize. Prije svega, zamjeraju nam zbog odluke da izbjeglice sa srpsko-hrvatske granice ekspresno vlakom prevezemo na hrvatsko-slovensku i tamo jednostavno predamo Slovencima. I to je dodatno zakočilo naš put prema Schengenu, bar raspoloženje zemalja članica da Hrvatsku poguraju što prije naprijed.

Sigurno je samo to da ove godine ulazak Hrvatske u Schengen neće ni biti tema za europske dužnosnike. “Svi su u Bruxellesu sada okrenuti tome što će se događati u Parizu i Berlinu i ništa drugo nije tako važno ni prioritetno. Pogotovo ne širenje schengenskih granica, što znači da će Hrvatska, bar kada je riječ o političkoj odluci, biti još duže na čekanju, kao i Bugarska i Rumunjska koje su već dobile odbijenicu”, rekao nam je jedan visokopozicionirani diplomat važne europske zemlje u EU.

Zamrzavanje sporazuma

Nije želio, naravno, kalkulirati o tome što budućnost donosi ujedinjenoj Europi. Pa ni onu gorku pretpostavku da EU u formi kakva je danas možda neće ni postojati kad dođe vrijeme hrvatskog pristupanja prostoru koji je nastao nakon potpisivanja sporazuma 1985. u Schengenu u Luksemburgu, a omogućuje slobodno kretanje građana zemalja članica EU. A u međuvremenu mnoge od članica, poput Austrije i Njemačke, ponovo uvode kontrole na granicama, u strahu od nove izbjegličke krize, pa je sve više i onih koji smatraju da Schengen treba na stanovito vrijeme posve zamrznuti.

Hrvatskim građanima politika bi trebala položiti račune i zbog toga što smo beskrajno kasnili s ulaskom u EU i sada u schengenski prostor. Da smo ušli u EU kada i Slovenija, već bismo bili i u Schengenu, a možda bismo uveli i euro. Ovako, Hrvatska je i dalje zemlja s mnogo manjim privilegijama od ostalih, jer na izlasku iz Hrvatske Slovencima trebamo pokazivati putovnice. A nismo se proslavili ni političkim prilikama u zemlji, ni suradnjom sa susjedima, što je također potrebno da bismo ušli u Schengen. Zato je dobra inicijativa ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića koji pokušava sa svojim kolegama u okruženju razvijati što bolju suradnju. U siječnju je Orepić imao niz bilateralnih susreta s kolegama koji predstavljaju zemlje iz okruženja. Naglasak je bio na suradnji hrvatske policije s policijama Slovenije, Srbije i BiH, a razgovaralo se o povećanju sigurnosti i čuvanju granica. “Nemamo vremena za gubljenje, pred nama su mnogi zajednički izazovi koje treba riješiti. Bitna je, da ne kažem presudna u tome, svakodnevna operativna suradnja”, kaže Orepić, a njegove su riječi, kako nam je izravno potvrđeno, izuzetno dobro primljene i u Bruxellesu. Posebno je bio važan Orepićev odlazak u Sarajevo, jer Hrvatsku s BiH dijeli najveći dio državne granice i prije ozbiljnih razgovora o ulasku u schengenski prostor važna je suradnja dviju država.

”Zabilježeno je i to da se vaš premijer Plenković trudi popraviti odnose na jugoistoku Europe, da je u Davosu imao susret sa srpskim premijerom Vučićem i da će očito sadašnja administracija nakon dugog niza godina preuzeti ulogu kakva se od Hrvatske očekuje. A to je preduvjet da uopće dođe do političkih razgovora o vašem ulasku u Schengen”, rekao nam je naš sugovornik.

Kada je riječ o tehničkom dijelu, on napreduje svojim tijekom, iako i u tom segmentu još ima izazova i mnogo posla. Krešimir Perović, načelnik Samostalnog sektora za Schengensku koordinaciju i projekte EU Ministarstva unutarnjih poslova kaže nam da “priča nije jednostavna i traje neko vrijeme”. “Postoje formalni aspekti koje svaka država kandidatkinja mora proći, a prva je Izjava spremnosti, što je Hrvatska napravila u ožujku 2015. Komisija nas je tada ubacila u prvi krug pristupa, a ukupno treba proći devet poglavlja.”

Hrvatskoj je poslan i upitnik s 384 pitanjau lipnju 2015. MUP nije jedini koji je uključen u taj posao, već su tu i Ministarstvo vanjskih poslova i mnoga druga ministarstva, a onda slijede provjere na licu mjesta. Prva je bila u veljači 2016., a radilo se o prvom poglavlju, zaštiti osobnih podataka. “Slijedila je vizna politika za što je nadležan MVP, a najveće i najznačajnije poglavlje zaštite vanjskih granica došlo je na red u lipnju prošle godine”, govori Perović.

EU inspekcija

Tri tima paralelno su došla u Hrvatsku i gledala kopnenu granicu, zračni prostor i morske luke, a inspekcija je trajala sedam dana. “Pročešljali su nas uzduž i poprijeko”, govori Perović i naglašava da se ocjenjivalo i mnogo toga što nije bilo “u najavama”. “Kada dođu na lice mjesta, inspekcije odaberu i lokacije koje nisu bile najavljene i tako je bilo i u Hrvatskoj. Otišli su na šest takvih lokacija.” Sve ostalo, od policijske suradnje do zakonodavstva oko vatrenog oružja lakše je “proći” nego rigoroznu kontrolu državnih granica i prijelaza. “Očekuje nas još jedno veliko poglavlje, a to je Schengenski informacijski sustav. Najava je napravljena za lipanj ove godine, a onda bi se provjerilo i poglavlje o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima.”

U timu koji provjerava svaku zemlju predstavnici su zemalja članica i Europske komisije, a nakon inspekcije slijedi izvješće koje se usvaja na Schengenskom odboru. Ovisno o ocjenama, koje mogu biti “sve je super”, “dobro, ali su potrebna poboljšanja” ili “ne udovoljavaju se kriteriji” donosi se odluka, a ako nije sve “super”, slijedi niz preporuka. “To je možda blaga riječ, bolje bi bilo reći da je to lista obaveza koje treba ispuniti. Te se preporuke usvajaju na Vijeću EU i onda je jako kratak rok od tri mjeseca da se napravi akcijski plan i u što skorijem vremenu otklone nedostaci.”

Tako i Hrvatsku u nekim segmentima čeka “popravni”, što će svakako i s tehničkog stajališta produljiti cijeli proces. U međuvremenu su dovršene i neke nove zračne luke, poput one u Zagrebu i to će komisija trebati dodatno pregledati, pa je u ovom trenutku vrlo nezahvalno prognozirati kada će tehnički dio biti gotov. Treba znati da su učinjeni zaista mnogi koraci naprijed, da je Hrvatska dobila 120 milijuna eura kako bi ostvarila tehničke preduvjete i da je MUP iskoristio gotovo sva predviđena sredstva, dok to nije slučaj s MVP-om. Nabavljeni su helikopteri, mnoga sofisticirana oprema koja će se koristiti, uređena infrastruktura. “Ali za datume i prognoze kada će sve biti spremno, molim vas, nemojte me pitati”, kategoričan je Perović.

Tko je sve do sada zakazao? Praktički svi,prije svega oni iz politike. Od Vlade Zorana Milanovića koja je bila krajnje optimistična, ali javnost nikada nije obavijestila o pravom stanju, realnim rokovima i raspoloženju u Bruxellesu koje je ukazivalo da nisu zadovoljni. “Kada smo mi preuzeli vlast, već smo naveliko kasnili i situacija nije bila zadovoljavajuća. To su nam jasno poručili iz Bruxellesa”, rekao nam je jedan visoki hrvatski dužnosnik iz Vlade Tihomira Oreškovića. U Bruxellesu je tada vladala i zabrinutost zbog određenih tenzija koje su se u političkom smislu javljale u Hrvatskoj, a pogotovo je to bilo naglašeno u vrijeme prošle Vlade koja je na kraju srušila sama sebe. Olakšanje je donekle nastupilo kada je Andrej Plenković ušao Banske dvore, ali europski dužnosnici dobro znaju kako je o Hrvatskoj teško davati dugoročne prognoze. Zato se sada prije svega čeka rasplet situacije u dvije najvažnije članice EU koje su pred krajnje neizvjesnim izborima kako bi se uopće ključni ljudi EU mogli posvetiti hrvatskom približavanju Schengenu.

“Ne znači da se i sada ne bi moglo o tome u Bruxellesu razgovarati i mnogo ovisi i o vašim političarima i diplomatima koliko će biti aktivni i gurati tu temu. Ali prije izbora u Njemačkoj i Francuskoj sigurno neće doći do ozbiljnih političkih razgovora o proširenju schengenskog prostora, u to budite posve sigurni”, tvrdi ugledni diplomat.

Promašena prognoza

Prilike su propuštene, a to kada je riječ o europskoj priči, nije za Hrvatsku prvi put. Da smo kojim slučajem ušli u EU kada i Slovenija u velikom krugu proširenja, već bismo davno bili i u schengenskom prostoru. Kako tek sada iz ove perspektive izgledaju nerealne prognoze bivše šefice hrvatske diplomacije Vesne Pusić, koja je prije dvije godine tvrdila da nema formalnih zapreka hrvatskom ulasku u schengensku zonu i da će inspekcija 2016. potvrditi da smo zreli za ulazak. “Hrvatska treba, može i mora ući u Schengen”, rekla je tada Pusić, a u godini koja je prošla niti je mogla niti je ušla. U međuvremenu je krenula izbjeglička kriza, pojačane su kontrole na europskim granicama i Hrvatska je ostala izvan zone slobodnog kretanja. Jean-Claude Juncker je u jeku izbjegličke krize, kada su uvođene nove mjere, glasno poručivao da je “Schengen dio rješenja, a ne dio problema” i da je Schengen jedan od najvećih uspjeha u EU integracijama.

Tako, ako se uklone pesimistička razmišljanja da bi novi mogući izbjeglički val pregazio ideju Schengena, za Hrvatsku ipak ostaje prilika. Da hrvatski građani bez pokazivanja putovnice Slovencima putuju slobodno po Europi. Lijepo zvuči, ali je u ovom času još daleko.