Dok grčka policija pokušava otkriti tko je ubio 29-godišnjeg navijača AEK-a Michalisa Katsourisa tijekom huliganskih nereda koji su se dogodili u Ateni prije dva tjedna, 102 hrvatska državljanina, većinom pripadnika navijačke skupine Bad Blue Boys, čeka rasplet situacije u istražnim zatvorima diljem te države. Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak se u Ateni sastao s grčkim kolegom Kyriakosom Mitsotakisom koji mu je zajamčio sigurnost pritvorenih hrvatskih državljana. Hrvatska je tom prilikom od Grčke zatražila da hrvatski državljani imaju pravedan proces te da se oni koji budu prekršajno odgovorni vrate u Hrvatsku, koja bi u u tom slučaju nad njima provodila mjere nadzora i opreza.
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković izjavio je da očekuje ubrzanje istrage i pravedno suđenje te povratak u Hrvatsku navijača koji nisu povezani s događajima u kojima je smrtno stradao navijač AEK-a. Predsjednik Zoran Milanović naglašava da su ti ljudi u Grčkoj zarobljeni kao da je rat i da to s pravom veze nema. Šef diplomacije Gordan Grlić Radman je rekao uoči puta u Grčku da Hrvatska ima iznimno dobru suradnju i obećanja grčkih vlasti da će hrvatski državljani biti sigurni u zatvorima. Grčki odvjetnik Athanasios Kaymenakis koji zastupa 96 pritvorenih Hrvata potvrdio je da ima informacije o svakom pojedincu te da nema problema jer grčki policajci i tužitelji daju sve od sebe da ih zaštite.
U hrvatskoj javnosti dotle se vode žestoke polemike o tome trebaju li hrvatski državni dužnosnici diplomatskim putovima uopće zagovarati interese ljudi koji su u Ateni sudjelovali u krvavim neredima koji bi zasigurno već bili zaboravljeni da nije bilo ljudskih žrtava. A pitanje je koliko hrvatski političari uopće i mogu utjecati na postupke grčkih vlasti koje prema navijačkom nasilju kao čestoj pojavi u toj državi imaju mnogo manje tolerancije od hrvatskih policajaca, tužitelja i sudaca.
Bivši diplomat i politički analitičar Božo Kovačević za Globus kaže da se o uhićenim navijačima hrvatska država treba brinuti isključivo u okviru Bečke konvencije o konzularnim odnosima koja podrazumijeva da oni imaju pravo da ih istražni organi ispituju na jeziku koji razumiju. Isto tako, konzularna služba može konstatirati postupa li se prema njima zakonito, a do sada nije bilo nijednog argumenta na temelju kojeg bi se to moglo dovesti u pitanje.
„Kod nas je u javnosti stvorena atmosfera da su ti ljudi u Grčkoj posebno diskriminirani zato što su državljani Hrvatske i utoliko su izjave mnogih, pa i visokih predstavnika naše vlasti, bile neosnovane. Prema rang-listi Freedom Housea o poštovanju ljudskih prava, Grčka i Hrvatska su na istoj razini, ali se svejedno u Hrvatskoj očekuje da diplomacija nešto poduzme, što je suprotno svim međunarodnom konvencijama. Diplomacija je često djelovala u rješavanju problema kaznenih progona u vrijeme Hladnoga rata. Suprotstavljene strane tada nisu jedna drugoj priznavale pravosudne sisteme i polazile su od pretpostavke da iza svakog kaznenog progona stoje politički motivi, i nerijetko je to doista bilo tako kada su kazneno gonjeni politički disidenti ili špijuni. I u takvim okolnostima bi diplomatskim kanalima bile dogovorene razmjene uhićenih špijuna. Diplomacija se angažira u obrani svojih građana koji su u drugoj zemlji prekršili zakon služeći interesima svoje zemlje. Pitanje je li smatra li naša Vlada da su naši navijači u Ateni ostvarivali neki poseban interes Republike Hrvatske? Ako je tako, onda je opravdano koristiti diplomaciju”, tvrdi Kovačević, koji smatra da premijeri država nemaju što razgovarati o takvim temama. Dodaje da bi, u slučaju da su hrvatski građani u Grčkoj diskriminirani samo zato što su Hrvati, Hrvatska mogla Grčkoj uložiti diplomatsku notu tražeći ravnopravan tretman zatvorenika.
Naša je policija, napominje Kovačević, pripadnike BBB-a uoči puta u Grčku detektirala kao opasnu organiziranu skupinu koja ide izazivati nerade. Stoga je, napominje on, pitanje zašto hrvatska policija nije poduzela sve u skladu sa svojim zakonskim ovlastima da spriječi organiziranu kriminalnu skupinu u njezinu pohodu.
„Grčka policija je napravila niz propusta, ali je i naša. Policija je imala podatke da idu organizirano u Grčku iako tamo ne mogu prisustvovati utakmici, a znala je iz iskustva da takve skupine redovito idu praviti nerede. Mogla je barem preventivno ispitati neke od tih ljudi i raspitati se zašto idu u Grčku. Naše vlasti su blagonaklone prema navijačkim skupinama, što je izravno povezano s politikom HDZ-a koja na te skupine računa kao na svoju pretorijansku gardu u slučajevima krize. Na pripadnike navijačkih skupina gleda se i kao na glasačko tijelo, a važna je i predodžba u javnosti da se vlast brine o svom narodu”, objašnjava Kovačević, koji rješenje vidi u dosljednoj primjeni zakona.
„Grčki su zakoni za sprečavanje huliganizma rigorozniji od naših. Na primjenu grčkih zakona mi nemamo što reći. Neki kažu da je nepravedno da su Dinamovi navijači razmješteni u više zatvora. Propisuje li grčki zakon da svi članovi skupine protiv koje se provodi postupak budu u istom zatvoru? Ne. Dakle nemamo tome što prigovarati. Konzularni predstavnik može u razgovoru s pritvorenicima utvrditi jesu li im uskraćena neka zakonom zajamčena prava i primjenjuje li se nad njima nasilje, no ne može se od grčkih vlasti tražiti da ti ljudi imaju poseban tretman. Naš se premijer jasno ogradio od huliganizma, osudio takve pojave, ali i on i predsjednik Sabora dali su naslutiti da će učiniti nešto u interesu naših građana. Ne razumijem što bi za njih trebali učiniti prije nego što se završi istraga u skladu s grčkim zakonima”, zaključuje Božo Kovačević.
Željko Cvrtila, konzultant za sigurnost i upravljanje, bivši načelnik Uprave Kriminalističke policije, smatra da je hrvatska policija u ovom slučaju poduzela sve što je trebala poduzeti, što znači da je o saznanjima koja ima pravovremeno izvijestila sve one koje je trebala.
„Ne vidim odgovornost ni Dinama ni hrvatske države. Teret odgovornosti je na onima u čijim su rukama poluge zaštite od nereda. Grčka policija ima sve poluge prisile u svojim rukama pa nije uspjela spriječiti nasilje. Mislim da UEFA-u nije briga za prevenciju nasilja. Odgovornost treba individualizirati, a Grčka je sve koji su imali hrvatsku putovnicu ili osobnu iskaznicu uhitila i strpala u zatvor. Smatram da to nije u skladu s europskim propisima. Policija ne može nijednu prijavu dostaviti sucu istrage ako u njoj nije individualizirano tko je točno počinio neko djelo. Grčka policija je podnijela zajedničku kaznenu prijavu i rekla da će u idućih 18 mjeseci dokazivati tko je kriv. To je kolektivna odgovornost za koju sam mislio da je relikt prošlosti i nekih autoritarnih državno-političkih uređenja. Prošlo je desetak dana, ali još ne znamo što je točno tko napravio. Kod nas takva prijava ne bi mogla proći. Ne znam koji bi to sudac istrage u Hrvatskoj temeljem takve prijave poslao ljude u pritvor. Da je Hrvatska to napravila stranim navijačima, svi bi digli frku. To bi već bilo na CNN-u i BBC-u. Ne možeš optužiti za isto djelo nekoga tko je bio u blizini ili u susjednoj ulici i nije sudjelovao u neredu na mjestu gdje je osoba poginula. Možda je bio nesretni slučaj. I onda se još govori da su hrvatski navijači nacisti i fašisti, što im potencijalno ugrožava sigurnost u pritvoru”, kaže Cvrtila. Po njegovu mišljenju, očito je našoj vlasti netko sugerirao da treba ozbiljnije povesti računa o sigurnosti hrvatskih pritvorenika u Grčkoj.
„Mislim da je dobro što je politički vrh otišao u Grčku i bilo bi poželjno da netko od ministara posjeti naše ljude u pritvoru i tako da do znanja da će im Hrvatska pomoći. Neka ih se procesuira, ali se stvari moraju individualizirati i temeljiti na dokazima u skladu s europskim propisima, a ne kriviti ljude samo zato što su se tamo zatekli. Ako njihova policija nije uspjela spriječiti nered usprkos svim informacijama koje je dobila od Hrvatske i Crne Gore, neka se potrudi provesti istragu”, naglašava Cvrtila.
Odvjetnik Ljubo Pavasović Visković također nam kaže da je Hrvatska svakom državljaninu dužna pružiti konzularnu pomoć koja se svodi na logistiku, a diplomatskim se kanalima mora vršiti određeni pritisak.
„Nedvojbeno je riječ o kaznenom djelu, ali imamo uhapšenih sto ljudi iako je jasno da to kazneno djelo nije napravilo sto ljudi. Nitko ne pravda ono što su napravili, ali sankcija mora biti primjerena i u skladu s europskim standardima. Toplo se nadam da će biti jasno i nedvojbeno utvrđeno što se dogodilo poginulom grčkom navijaču jer se tek nakon tog trenutka može očekivati da se postupak vrati u neke normalne okvire u kojima će svatko odgovarati za ono što je doista napravio, pa će se ispostaviti da je većina BBB-ovaca napravila isto ono što i navijači AEK-a - sudjelovala u unaprijed dogovorenoj tučnjavi. U svemu tome treba jako paziti i na integritet i dostojanstvo žrtve i njegove obitelji. Grčka policija treba odraditi svoj posao do kraja”, ističe Pavasović Visković te dodaje da je teško očekivati da će se itko od uhićenih hrvatskih državljana vratiti u Hrvatsku dok policija ne utvrdi što se točno dogodilo. A to može potrajati.
Cijeli članak možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa
Pretplatite se, donosimo Globus sigurno do vašeg doma!
01/22 55 374
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.