NOVI GLOBUS

Nova era NATO-a: Hoće li istočno krilo Saveza postati Željezna zavjesa 21. stoljeća?

Dron koji je pao u Zagrebu velika je pljuska NATO-u, koji sad mora pokazati da se takve stvari, nazovimo ih incidentom, ne smiju ponoviti

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg

 John Macdougall/AFP

"NATO se od vojno-političkoga više pretvorio u politički savez, a Ukrajina je kolateralna žrtva preslaganja europske sigurnosne strukture. NATO će, u svakom slučaju, ubuduće više voditi računa o sigurnosti svoje istočne granice, a i zemlje članice morat će mnogo više ulagati u svoju obrambenu snagu jer sloboda se mora čuvati i to košta. Dron koji je pao u Zagrebu velika je pljuska NATO-u, koji sad mora pokazati da se takve stvari, nazovimo ih incidentom, ne smiju ponoviti“, kaže dr. sc. Vilko Klasan, brigadir HV-a u mirovini, koji je 39 godina proveo u Ratnom zrakoplovstvu kao stručnjak za raketne sustave. Bio je hrvatski vojni ataše, a danas je analitičar i volonterski član Instituta za istraživanje hibridnih sukoba te ravnatelj Razvojne agencije Karlovačke županije.

Klasan podsjeća da je nakon pada bespilotne letjelice u Zagrebu zatajila komunikacija s javnošću. Prvo je predsjednik Zoran Milanović izjavio da je riječ o incidentu, pa je premijer Andrej Plenković taj događaj nazvao prijetnjom, a potom je jedan brigadir HV-a rekao da je posrijedi oružani napad. Klasan upozorava da nije svejedno kako taj događaj nazivamo i koji se pojam koristi jer svaki ima drugačije posljedice, zbog čega je i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izjavio da to nije oružani napad jer bi se u slučaju napada na državu članicu NATO-a aktivirao članak 5. koji obvezuje Savez da štiti sve svoje članice.

„To može biti incident, može biti i prijetnja, ali nije napad. Pitanje je bi li se to smatralo napadom i da je u Zagrebu poginulo sto studenata? Govorimo o posljedici, a preskačemo činjenicu da je ta letjelica 50 minuta letjela preko tri NATO-ove članice i nitko ne postavlja pitanje odgovornosti zašto se nije postupilo po propisanim procedurama po kojima se moralo postupiti. Za to su odgovorne sve tri države iznad kojih je letjelica prošla, kao i sam NATO. Za ovaj dio Europe nadležan je NATO-ov Combined Air Operations Centre (CAOC) pokraj Madrida, koji u realnom vremenu dobiva radarske slike iz svih zemalja članica. Na kraju su svi priznali da su vidjeli letjelicu. Po čemu su procijenili da je ona bezopasna? Ona je trebala biti srušena. Rumunji možda za to nisu imali dovoljno vremena, ali Mađari jesu. Donald Trump imao je pravo kad je europskim članicama NATO-a rekao da će biti štićene onoliko koliko budu ulagale u obranu. Države su godinama smanjivale vojne budžete. Treba otvoreno priznati da je NATO zapravo SAD plus ostale članice. SAD preko NATO-a ostvaruje svoje nacionalne interese. Sigurnost košta. Na ovom će primjeru valjda svi shvatiti da besplatne sigurnosti nema i da, ako nisi sposoban sam sebi štititi, neće te zaštititi ni dragi Bog“, kaže Klasan.

Smatra da europske članice NATO-a nisu Putinu zanimljive kao vojna meta.

„Putin je 2017. u Münchenu izjavio da je protiv monopolarnog svijeta. Još je 1999. dolaskom na vlast rekao da će Rusiji vratiti narušeni ponos. Na NATO-ovu samitu u Bukureštu 2008. u članstvo su pozvane Ukrajina i Gruzija. Tada je Putin ustvrdio da je to ogromna strateška pogreška i direktna prijetnja Rusiji koja će imati ozbiljne konzekvencije na sigurnost Europe. Slijedi Putinov blickrig u Gruziji i zauzimanje Abhazije i Južne Osetije, uz objašnjenje da Rusija tamo štiti ruski narod. NATO ni tada ne staje sa širenjem i pozivanjem Ukrajine u članstvo. Gorbačov je pristao da Njemačka ujedinjena uđe u NATO, a američki državni tajnik James Baker obećao mu je 1990. da se NATO neće širiti na istok. Sada je granica NATO-a debelo povučena crvenim flomasterom. Stoga Moldavija i Ukrajina nikada neće ući u Savez, ali vjerojatno ni Švedska i Finska jer bi i to Rusija smatrala prijetnjom. Što rat u Ukrajini duže traje, nepovjerenje između dviju strana sve je veće. No tiha diplomacija radi i svi se ratovi završe za zelenim stolom za kojim svi u početku postave maksimalističke ciljeve. Ruska ideja da neke od sadašnjih članica izađu iz članstva u NATO-u spada u takve ciljeve, i to se neće dogoditi. Nepodijeljena Ukrajina trebala bi biti vojno neutralna tampon-zona, ali gospodarski povezana i s EU i s Rusijom jer to svima odgovara. Stupanj autonomije Krima i Donbasa također će biti predmet pregovora. Ukrajina je napravila dvije strateške pogreške. Prvu što se 1994., iako u najboljoj namjeri, odrekla nuklearnog oružja jer je nitko ne bi napao da ga ima. Druga je kada je 2014. dan nakon rušenja Janukoviča pučem, Petro Porošenko odmah rekao da Ukrajina ide u NATO. Ta izjava je Ukrajinu koštala Krima“, komentira Klasan.

Kada bi Ukrajina postala tampon-zona između NATO-a i Rusije, znatno bi se, smatra, smanjila vjerojatnost za slučajne incidente u zraku, primjerice da ruski avion pogreškom zaluta u zračni prostor neke NATO-ove članice ili da dođe do prebliskog kontakta, što se već događalo.

Cijeli članak možete pročitati u tiskanome izdanju novog broja Globusa

image

Naslovnica najnovijeg Globusa

Pretplatite se, donosimo Globus sigurno do vašeg doma!

01/22 55 374

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 05:32