“Od Knina ću napraviti turistički grad u kojem će svatko imati plaću od barem pet i pol tisuća kuna i iz kojega se nitko neće iseljavati”

Odvažna Josipa Rimac nije tek tako zaradila nadimak kninska kraljica. U jednom je trenutku bila akumulirala toliku političku moć da se potvrđivanje legitimiteta na izborima činilo pukom formalnošću. Klanjali su joj se i domicilni Hrvati i Srbi, jeli iz ruke i doseljeni sa svih strana, a ponajviše oni iz Bosne. Josipa je dugo bila glavna HDZ-ova politička manekenka u Dalmaciji, a onda je stigla kriza, a s njom nekako i afere vezane uz imovinu Rimčeve, koja je, tvrdilo se, u nerazmjeru s primanjima - i među “podanicima” je počelo kuhati.

Razbjesnila je bila raju skupim torbicama i krpicama, to više što je kraljevski Knin zapravo grad sirotinje, jer svaka četvrta obitelj preživljava od socijalne pomoći.

“Ništa suspektno”

I premda DORH, što se Josipe Rimac tiče - nije pronašao ništa suspektno, sama činjenica da je bivša ravnateljica Uprave za područja posebne državne skrbi Ana Marija Radić na Županijskom sudu u Zagrebu proglašena krivom za zloupotrebu položaja i ovlasti jer je nezakonito pogodovala njezinu suprugu - stajala ju je poraza na izborima.

Birači nisu povjerovali da je samo državna službenica Radić kriva što je suprugu Josipe Rimac, kao hrvatskom branitelju, umjesto jednog, omogućila dodjelu dva stana u Kninu.

Nekome dva, a nekome nijedan. Tako, naime, ispada kad vam novi kninski gradonačelnik dr. Marko Jelić, koji je uvjerljivo porazio svoju nekadašnju blisku suradnicu u drugom krugu - a njegova je pobjeda proglašena i najvećim izbornim iznenađenjem u Dalmaciji - ispriča svoju dramu s domaćom birokracijom.

Vladimir Dugandžić / CROPIX

Ovaj 41-godišnji doktor molekularne biologije i biokemije i bivši dekan Veleučilišta u Kninu omiljen je među studentima. Diplomirao je na PMF-u u Zagrebu, nakon toga 2000. godine otišao u Kiel, na Sveučilište “Christian Albrecht”, kod profesora Jürgena Solla, a nakon toga 2002. prebacio se u München na “Ludwig Maximillian”, jedno od najboljih sveučilišta na svijetu, gdje je i doktorirao. Vratio se iz Njemačke rukovođen, između ostalog, i ponudom da će mu kao vrhunskom kadru u rodnom gradu riješiti stambeno pitanje. Otac četvero djece podigao je četiri kredita i počeo uređivati kuću koja mu je 2005. dodijeljena na korištenje, jer je prvotnog vlasnika država prethodno isplatila.

- Kuća je bila u poluraspadnutom stanju i ja sam je uredio, makar, eto, krov još nije saniran, i vraćat ću kredite još nekoliko godina a da se nisam upisao kao vlasnik. I kad mi moji sugrađani dođu na vrata s tim problemom, to je prvo što im kažem: evo, ja sam gradonačelnik, sva mi se vrata po tom principu otvaraju, a još to nisam riješio. I tu ja čak ne okrivljujem nikoga. Sustav koji je uspostavljen jednostavno nije dovoljno operativan. I to ljude tjera odavde. Jednostavno je sve presporo - priča dr. Jelić, kojem je stambeno zbrinjavanje u njegovu Kninu dobro zagorčalo život, a sada bi ga taj problem mogao pratiti i na mjestu gradonačelnika, jer je - ali i ne samo zbog toga - grad i okolicu u posljednjih nekoliko godina napustilo oko šest tisuća ljudi. Država je u grad, što se vidi na prvi pogled, utukla kao i u Vukovaru novac u infrastrukturu, spomenike, crkve..., ali ispod te se fasade kriju teške sudbine ljudi, i pravih i “navrnutih” Kninjana čiji je standard znatno ispod nacionalnog prosjeka.

- Problem je što ljudi žive u tim nekretninama, održavaju ih, plaćaju najamninu, a njihovo vlasništvo nije definirano. I to se mora riješiti da bi se znalo na čemu smo. U mom konkretnom slučaju, meni je krivo izračunata cijena kuće, pa onda krivo navedeno ime u ugovoru, a takve se greške događaju jer su ljudi u državnim uredima zatrpani kojekakvim predmetima, premalo ih je, i stvari onda ne funkcioniraju.

Kupovanje glasova

Ako na državnoj razini zapinje, što je s lokalnom vlašću koju je u Kninu preuzeo ambiciozni Jelić? Novi gradonačelnik kaže da je, što se gradskih financija tiče, zatekao stanje koje bi ocijenio s mršavih plus dva. Na primopredaji između staroga gradonačelnika Nikole Blaževića (HDZ) i Jelića ispostavilo se da su potraživanja i dugovi Grada gotovo poravnati, no onda su se pojavili skriveni troškovi. I zato je pozvao u pomoć bivšeg potpredsjednika kninskog HDZ-a Šimu Šimića, ovlaštenog računovođu, da “uđe u problem”.

Vladimir Dugandžić / CROPIX

Šimo Šimić

- Marko je meni rekao: Šimo, bivši gradonačelnik Blažević je smanjio gubitak Grada u proračunu s dvanaest na pet milijuna kuna, dok mu nisam ukazao na činjenicu da mu je to samo tako predstavljeno. Problem je u tome što Grad još računa na novac na ime duga od komunalne naknade, a koji je star i po deset godina. E, sad, bivša je vlast, da bi se održala, gledala kroz prste neplatišama komunalne naknade i tako dobivala izbore. Međutim, kad je država zatražila da se kao uvjet za knjiženje vlasništva nad stanovima koji su dodijeljeni doseljenicima riješe dugovi prema njoj, a to su bile cifre po deset-petnaest tisuća kuna, tu je zapelo, jer to je za kninske prilike ogroman novac.

I onda, da se dobiju glasovi, Josipa je to sve opraštala tako da je postavila svoga direktora komunalnog poduzeća koji je na te dugove žmirio. Eto tako se svih ovih godina pobjeđivalo u Kninu - kaže Šimić, Hrvat iz BiH, koji je trinaest godina bio direktor gradskog poduzeća “Tržnica”, a od 2008. i tvrtke koja se brinula o komunali.

- Zakon je jasan da za takvu vrstu duga zastara nastupa u roku od godinu dana i, kad sam ja bio direktor, to se tako i radilo - ne platiš li, ide opomena pa ovrha. Kako to moj nasljednik, očito, nije radio, dugovi su otišli u zastaru i oni se danas novom gradonačelniku Jeliću ne mogu prikazivati kao potraživanje Grada i tako na umjetan način pumpati gradske financije - objašnjava Šimić zbog čega se dobar dio stanovnika Knina - mahom doseljenika - našao ni na nebu ni na zemlji, što je u konačnici dovelo do toga da je kritična masa u drugom krugu izbora dala glasove nezavisnom Jeliću i u političku ropotarnicu poslala Rimac.

Nepoćudni

A Šimića i Jelića upravo povezuje to što su obojica nekada bili kolege Josipe Rimac, koja je drmala gradom punih dvanaest godina, i što su obojica otpali jer nisu željeli plesati po njezinim notama. Šimo Šimić je, nakon što mu se sin Dario kandidirao na izborima protiv nedodirljive Josipe, najuren s mjesta direktora komunalnog poduzeća, a jedan je od zaslužnih što centar Knina izgleda vrlo pristojno.

- I mali mi je zbog Josipe ostao bez posla u Gradu i danas radi u Šibeniku. Što se kaže, dobili smo otkaze na pravdi boga - prisjeća se Šimo dana kada je pao u političku nemilost. Marko Jelić je bio nestranački član gradske vlade, a kasnije i prvi čovjek Veleučilišta, no razišao se s kolegama iz HDZ-a kad je javno podržao Milana Kujundžića u utrci za predsjednika države umjesto Kolinde Grabar-Kitarović.

- U mojoj se kući u progonstvu osnivao HDZ, ali ja sam s politikom raskrstio još 1996. Nije mi se sviđalo što se unutar stranke ne može imati autonomno mišljenje, što se inzistira na tome da se svaka odluka bespogovorno prihvati - kaže Jelić, koji se, unatoč tome što su se političke prilike stubokom promijenile i što se njegov favorit Kujundžić našao u Plenkovićevoj Vladi - ne misli vraćati u HDZ.

- Ni u HDZ ni u bilo koju drugu stranku. Ja sam sa strankama definitivno raskrstio. One nisu za mene - reći će čovjek zbog kojeg se u Kninu, nakon što su grad trbuhom za kruhom napustili ljudi u najboljim godinama - probudio optimizam, no apsurdno je da danas ne bi bio gradonačelnik da se nije, baš na poziv Josipe Rimac - aktivirao u politici. No, čim je njezina politička zvijezda počela gubiti sjaj - njegova je zasjala, jer se, svi će vam to u Kninu reći - tražio politički kandidat bez repova koji može okupiti glasače koje interesima nisu vezali HDZ-ovci i SDSS-ovci, koji dugo paktiraju u Kninu, otvoreno ili ispod žita.

- Došlo je do promjene vlasti. Marko je u ljudima pobudio nadu, samo nije to sve lako promijeniti preko noći, posebno to znaju oni koji se bave gospodarstvom. Novoj vlasti jednostavno treba vremena. Dobre namjere se vide, samo ti su procesi dugi i teški. No jedno je sigurno: Marko Jelić će voditi Knin u pozitivnom smjeru. Isto tako, a to i on zna, nije se glasalo za njega - glasalo se protiv HDZ-a Josipe Rimac, i na kraju je to rezultat onog što je bilo započeto prije četiri godine kada je Josipa Rimac praktički bila poražena, ali oni su tada mome sinu, da vam pravo kažem - ukrali izbore. Pazite, ja sam u duši HDZ-ovac. I Marko je. Njezino imovinsko stanje i njezino ponašanje bilo je problem i ona je uzela par ljudi iz Bosne, neću reći klimatora, koji su nju podržavali, plaćali, kupovali. Da ne govorimo o srpskoj zajednici, šest dana bismo mogli pričati o tome. Ja sam tu involviran u sve - u vezi s Mirkom Raškovićem, Josipom, Mirkom Marićem... Ovaj grad ima perspektivu ako se stvari postave na pravim osnovama - kaže Šimo Šimić, doseljeni Hrvat iz Kaknja, koji je već okruglih dvadeset godina u Kninu i kaže da ga nikad neće napustiti.

Vladimir Dugandžić / CROPIX

Jelićeva karta

A prave osnove za razvoj Knina su u turizmu. Za one koji odavno tu nisu bili to može izgledati kao tlapnja, no turisti se već muvaju po Kninu, po tvrđavi koja je uvijek bila, u strateškom smislu - ključ Hrvatske. Druga je po veličini to fortifikacijska utvrda u Europi, izrasla kroz tisuću godina graditeljstva, što govori o njezinu povijesnom ali i vojnom značaju za sve vlasti koje su tu stolovale. U blizini je i Nacionalni park “Krka”, koji bi za koju godinu mogao biti uz bok svjetski čuvenim Plitvicama. I to je karta koju misli odigrati Jelić; novac za pripremu projekta po kojem će novi ulaz u nacionalni park biti baš u Kninu - već je osiguran.

- Nacionalni park “Krka” okosnica je razvoja cijele županije i generator ogromnog broja radnih mjesta. Već smo napravili geodetsku podlogu za novi ulaz u NP “Krka” u bivšoj vojarni. Kroz vojarnu bi se ulazilo u nacionalni park tako da bi se koristila postojeća infrastruktura. Pregovara se s Upravom NP “Krka” da se tamo napravi etno selo koje bi imalo poveznicu prirode i živog svijeta. Tako bismo tu predstavili, recimo, debit i našu maraštinu, ali i dalmatinsku pramenku, dinarsku kozu, sve što je dio ovoga kraja jer ničega toga ne bi bilo da nije Krke.

Ljudi malo razmišljaju o tome da Krka izvire u Kninu, pod Dinarom, da je Dinara njezina majka, i logično je onda da NP “Krka” počinje i u Kninu i da se Dinara proglasi parkom prirode. Tako bi se povećao broj zaposlenih i proširilo područje nacionalnog parka koje je dostupno gostima, jer je na nekim područjima, poput poznatog Skradinskog buka, zbog zaštite prirode broj posjetitelja već ograničen. Mi bismo tu radili i kamp jer je Knin, što se smještajnih kapaciteta tiče - limitiran. Novac u EU fondovima za to postoji - kaže Jelić, koji se, ipak, ne razbacuje obećanjima kad će novi ulaz u NP “Krka” profunkcionirati i s kninske strane.

- Problem je što se na sve te suglasnosti predugo čeka i što smo mi, kao i kod problema knjiženja vlasništva nad stanovima, koji je dugo prisutan u Kninu - prenormirana zemlja, pa se za realizaciju ovog projekta, iako su početna sredstva osigurana od Grada i NP “Krka”, treba suočiti s brdom dokumentacije.

Podrška Srba

Osim glasova protivnika Josipe Rimac, bivših HDZ-ovaca, Jelić je dobro prošao i kod domicilnih Srba. Ugledni umirovljeni srednjoškolski profesor Dragoljub Čupković, disident SDSS-a i bivši dugogodišnji predsjednik kninske Prosvjete koji se razišao s Miloradom Pupovcem, iskreno vjeruje u Jelićeve dobre namjere.

Vladimir Dugandžić / CROPIX

Dragoljub Čupković

- Marko ima reference. Normalan je čovjek, obrazovan, vidio je svijeta, on kao Kninjanin shvaća naše probleme, a nije populist, za razliku od prethodnice. Svjestan sam da želi uspostaviti politički balans. Ja mu znam oca, prije uru sam mu bio kod matere jer sam išao na tehnički pregled, morao sam tamo nešto ovjeriti; znači, mi se znademo kao Kninjani, kao susjedi. Moji klinci i on su se mačevali, igrali kauboja i Indijanaca, družili se. I onda se ja koji put zezam, ono kao kod narodnog heroja Marka Oreškovića: Drug je Marko hrvatskoga roda, ali je majka srpskoga naroda. Međutim, za budale je on, zamislite, sada kada je postao gradonačelnik – četnik!? - zgrožen je Čupković bezobzirnim lijepljenjem etiketa koje su uobičajene u kninskoj političkoj komunikaciji.

U vrijeme kada je kao protukandidat Josipi Rimac na izbore za gradonačelnika izašao nezavisni Dario Šimić, sin hadezeovca Šime Šimića - također su ga, kaže profesor Čupković, udarali ispod pojasa.

- Šimići su Hrvati iz Bosne, ljudi su i vjernici, i pazi sad, oni su i tog mladog čovjeka vrijeđali da je - četnik?! - govori Dragoljub.

Kako Šimo Šimić, koji predstavlja pripadnike HVO-a nastanjene u Kninu i okolici, gleda na činjenicu da je Marko Jelić spreman otići i na parastos za civilne srpske žrtve u Oluji i nakon nje.

- To je njegova odluka, to njega morate pitati. Svaka je žrtva - žrtva, to niti ja mogu odlučivati niti mogu imati svoje mišljenje o tome, ali svakoj nevinoj žrtvi treba odati počast. Svakoga staviti gdje pripada - ako je nevin, bez obzira na to s koje strane dolazio, jer žrtva je žrtva. Bilo je Srba i branitelja, o njima se najmanje govori. Tko spominje te ljude? - kaže Šimić.

Plaća za ostanak

Iako je Knin zanimljiv turistima zbog odlično očuvane tvrđave, Oluja će i dalje, kaže gradonačelnik Jelić, biti pravi magnet i za domaće i za strance.

- Uvijek će prva asocijacija na ime Knina biti Oluja. Osim Oluje, treba uvažiti i povijesnu činjenicu da su Knin i njegova rijeka Krka tisuću i tristo godina srce hrvatske povijesti, ovdje je kolijevka hrvatske državnosti i nije slučajno da se selo pored Knina zove Biskupija. Pa, mi vučemo državotvornost od 7. lipnja 879. na Spasovdan, kada papa Ivan VIII. priznaje Branimira knezom Hrvata. Sve su to stvari koje se i u turističkom smislu mogu iskoristiti - kaže gradonačelnik, a na pitanje koje žulja današnje Kninjane - kad će se iz grada kojem je na čelu konačno prestati odlaziti - odgovara: “Meni je cilj da svatko u Kninu ima minimalno prosječnu državnu plaću, koja je oko pet i pol tisuća kuna neto, i kad tako bude, neće biti razloga da Kninjani napuštaju svoj dom i domovinu.”