Kako broj zaraženih koronavirusom u Kini, ali i u sve više drugih zemalja iz dana u dan progresivno raste, a stručnjaci još ne znaju kako se pojavio ni kako liječiti oboljele, cijeli svijet sve više strahuje od velike smrtonosne epidemije. Posljednjeg dana 2019. kineske su vlasti izvijestile Svjetsku zdravstvenu organizaciju o pojavi neobične upale pluća da bi 7. siječnja bilo objavljeno da je izoliran novi koronavirus nazvan 2019-nCoV za koji se pretpostavlja da su ga ljudima prenijele životinje u gradu Wuhanu. U naredna tri tjedna, do 27. siječnja u 14 je zemalja oboljelo gotovo 2800 ljudi, od koji je 81 osoba umrla, ili skoro 3 posto. Klinička slika bolesti je slična gripi, no dok je gripa smrtonosna u 0,1 posto slučajeva, koronavirus, prema prvim procjenama, uzrokuje smrt kod 2 do 4 posto oboljelih.
U pokušaju da spriječe širenje zaraze, vlasti u Kini su napravile karantenu od grada Wuhana, odakle je bolest krenula i u kojem živi 11 milijuna ljudi, no tek će dani i tjedni koji su pred nama pokazati koliko je ta mjera efikasna. Svjetski epidemiolozi kao i njihovi hrvatski kolege s kojima smo razgovarali slažu se da je veoma nezahvalno procjenjivati kojom će brzinom rasti broj zaraženih i umrlih. Prvi slučajevi zaraze već su potvrđeni u Europi, među ljudima koji su doputovali iz Kine. Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) ustvrdio je da je izgledno da će se nova bolest na globalnoj razini širiti, ali i da je umjerena vjerojatnost da će se zaraziti državljani Europske unije koji borave u kineskoj provinciji Hubei te da će se virus širiti u državama, uključujući i članice EU, čiji su građani nedavno putovali u taj dio Kine.
Dok najcrnje prognoze koje nemaju za sada stručnog temelja govore da će do kraja veljače broj zaraženih premašiti pet milijuna, znanstvenici širom svijeta pokušavaju dati realne procjene u kojima se uglavnom slažu samo oko jednog, a to je da velika većina oboljelih još ne zna da su nositelji virusa koji se poput gripe u kapljicama zrakom prenosi s čovjeka na čovjeka. Također se zna da virus mogu prenijeti i ljudi koji ne znaju da su zaraženi jer im se još nisu pojavili simptomi bolesti.
Od stručnjaka iz relevantnih institucija u procjenama je najdalje otišao britanski ekspert za zarazne bolesti dr. Jonathan M. Read sa Sveučilišta u Lancasteru, koji ukratko predviđa da će se vrlo brzo zaraziti više stotina tisuća ljudi, prvenstveno u Kini, ali i u drugim krajevima svijeta. Studiju, koja još nije prošla brojne stručne revizije, napravio je u suradnji s kolegama s Instituta za biologiju Sveučilišta Florida te Centra za istraživanje virusa Sveučilišta u Glasgowu. Utvrdili su da je u gradu Wuhanu do sada otkriveno i medicinski obrađeno samo 5,1 posto zaraženih osoba, što znači da čak 95 posto nositelja i potencijalnih širitelja virusa još ne zna da ga imaju u svom tijelu.
Znanstvenici okupljeni oko dr. Reada, koji godinama istražuje viruse, uvjereni su kako će već 4. veljače bolest samo u Wuhanu biti zabilježena kod više od 190.000 ljudi, a njihova preciznija procjena govori da bi do tog dana broj zaraženih morao narasti i na 273.000 osoba. To bi značilo da bi u samo osam dana – od 27. siječnja do 4. veljače, broj evidentiranih slučajeva mogao porasti čak sto puta. Ako se istom dinamikom bude povećao i broj umrlih, on će se popeti na najmanje 8000 što ni za kineske prilike nije zanemarivo.
Koliko se možemo pouzdati u te procjene, pitanje je koje smo postavili voditelju Službe za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. Bernardu Kaiću, koji smatra kako to – nije nemoguće. Pretpostavlja da će se mijenjati brojka o stopi smrtnosti zaraženih, no koliko će ih biti – nitko ne zna.
“I za SARS se govorilo da će umrijeti milijuni ljudi pa nisu. Postoje funkcionalni mehanizmi da se smanje rizici i na vrijeme otkriju oboljeli, ali kako će se bolest širiti i što će se dalje događati, to samo Bog zna”, prokomentirao je za Globus dr. Kaić.
Prema spomenutoj britansko-američkoj studiji, nova velika žarišta koronavirusa bit će kineski gradovi Šangaj, Peking, Guangzhou, Chongqing i Chengdu, a pod velikim su rizikom i Tajland, Japan, Tajvan, Hong Kong i Južna Koreja u koje će zaraza stići zračnim prometom. Naime, autori studije smatraju kako sve poduzete mjere, uključujući i blokadu cestovnog, zračnog i željezničkog prometa u gradu Wuhanu, mogu smanjiti epidemiju za samo 24,9 posto. Zaključuju kako će epidemija novog virusa biti veća od SARS-a, sličnog virusa kojim se 2002. i 2003. u 37 zemalja zarazilo nešto više od 8000 ljudi od kojih je 12 umrlo.
Da je situacija ozbiljna, potvrdio je i kineski ministar zdravstva Ma Xiaowei rekavši kako će broj umrlih rasti i da je epidemiju teško zaustaviti. Statističari s londonskog Imperial Collegea su na temelju prvih 18 dana izračunali da svaki zaraženi čovjek virus prenese na 1,5 do 3,5 drugih, dok znanstvenici s Kineskog sveučilišta u Hong Kongu smatraju da je virus zarazniji nego što se čini i da s jedne osobe u prosjeku prelazi na 3 do 5 novih. Robin Thompson sa Sveučilišta Oxford pak predviđa da su šanse jedan na tri, odnosno 33 posto, da će zaražena osoba u Velikoj Britaniji nekome prenijeti opasan virus.
Globusovi sugovornici, hrvatski liječnici i znanstvenici, podsjećaju kako je SARS pokazao da izvan Azije nije bilo epidemije, no još je prerano zaključiti da će i novi virus biti lokalnog karaktera jer se za sada pokazao nepredvidljivim. Upozoravaju i na činjenicu da ni toliko godina nakon pojave SARS-a nije ponuđeno cjepivo koje bi ljude štitilo o tog virusa. Razloga za veću zabrinutost ćemo, ističu, imati ako od nove smrtonosne bolesti počnu umirati mlađi ljudi ili oni srednjih godina budući da su među prvim žrtvama bili pretežno stariji ljudi koji boluju od niza drugih kroničnih bolesti te i u epidemiji gripe spadaju u rizičnu skupinu. Naime, u velikoj epidemiji svinjske gripe 2009. je širom svijeta život izgubilo i podosta mladih i do tada zdravih ljudi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....