Strah od cjepiva veći nego strah od korone: Hoće li Hrvati masovno bojkotirati cijepljenje?

Na samom kraju ljeta Hrvatska se suočava s dosad najvećim rastom broja zaraženih od koronavirusa pa u nepovoljniji dio godine ulazimo s velikom brojem aktivnih slučajeva. Novi izazov u već nepovoljnoj epidemiološkoj situaciji ponovni je povratak učenike u škole, pa sve to nekako stvara svojevrsni kaos kod građana.

Dok jedni negiraju opasnost od covida-19, drugi su vrlo uplašeni. Nadalje, dok mnogi s nestrpljenjem očekuju cjepivo protiv koronavirusa, koje bi se na tržištu moglo naći u proljeće iduće godine, nemali broj ljudi putem društvenih mreža širi strah od cijepljenja. Na rast antivakcinalističkog raspoloženja u Hrvatskoj upozorava i anketa što ju je u srpnju provela tvrtka za ispitivanje javnog mišljenja Valicon. Prema toj anketi, da se neće cijepiti, potvrdilo je 43 posto ispitanika, od kojih 21 posto sigurno neće, a 23 posto vjerojatno. Cijepiti se planira 35 posto građana, i to 11 posto sigurno, a 24 posto vjerojatno, dok 22 posto građana nije sigurno što bi učinili.

Anketa je pokazala da su Hrvati znatno skeptičniji od ostalih Europljana jer istraživanje u sedam zemalja EU: Danskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Portugalu, Britaniji i Nizozemskoj pokazuje da će se cijepiti čak 74 posto građana. Najmanji broj onih koji se žele cijepiti, 64 posto, ima Francuska.

- Antivakcinalističko raspoloženje u hrvatskoj javnosti dosta je ukorijenjeno, a šire ga udruge i pojedinci koje se bave teorijama zavjere. Ovaj antivakserski pokret u Hrvatskoj dobio je vjetar u leđa sa političkom strankom koja je u jednom trenutku bila treća politička snaga u državi i zbog činjenice da su aktivisti koji šire antivakcinalističke stavove u medijima dobivali neprimjereno puno prostora. Cijepljenje zaista može izazvati blažu neugodu, rijetko i teže nuspojave, no unatoč tome, korist od ovog postupka nemjerljivo je veća od štetnih učinaka. Na koncu, nekritičko prihvaćanje ovakvih stavova posljedica je nepovjerenja u znanost, relativizacije znanstvenih činjenica te opće loše informiranosti naše populacije - smatra Zlatko Trobonjača, redoviti profesor u trajnom zvanju na katedrama fiziologije, patofiziologije i imunologije Medicinskog fakulteta u Rijeci. Ističe kako su antivakcinalistički stavovi stari gotovo kao i postupak cijepljenja.

Uobičajeni razvoj novog cjepiva traje desetak godina, no pandemija koronavirusa paralizirala je cjelokupno svjetsko gospodarstvo te izazvala brojne medicinske, društvene i političke probleme. Stoga se krenulo u ubrzani razvoj cjepiva, a znanstvenici se nadaju da će sigurna i učinkovita vakcina protiv covida-19 biti dostupna početkom iduće godine, a u najboljem slučaju već potkraj ove. Sadašnja utrka za cjepivom bez presedana je u povijesti. Nova bolest covid-19 pojavila se krajem 2019. u Wuhanu, a 9. siječnja kineske vlasti potvrdile da je njezin uzrok novi koronavirus. Već 10. siječnja objavljen je prvi draft genoma novog virusa SARS-CoV-2, a 16. ožujka američka biotehnološka kompanija Moderna počela je prvu fazu kliničkog ispitivanja s mRNK cjepivom protiv koronavirusa.

- Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije od 20. kolovoza, sada ima 30 kandidata za cjepiva koja su u kliničkoj te 139 koja su u pretkliničkoj fazi istraživanja. Od tih tridesetak cjepiva u kliničkoj fazi, njih sedam je u poodmakloj, trećoj fazi kliničkih ispitivanja. To znači da su pretkliničke te prva i druga faza kliničkih istraživanja, provedene na nekoliko stotina do nekoliko tisuća ispitanika pokazale da su ta cjepiva učinkovita te da nema značajnijih nuspojava. Tih sedam cjepiva sad se testira na desecima tisuća ljudi po cijelom svijetu. Očekuje se da će krajem studenog za nekoliko cjepiva biti okončana treća faza te će biti registrirana. Nakon toga bi uslijedila masovna proizvodnja i distribucija iduće godine - rekao je epidemiolog prof. Branko Kolarić, redoviti profesor Medicinskog fakulteta u Rijeci te član Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije koronavirusa Vlade RH.

Iako zamjećuje antivakcinalističko raspoloženje u hrvatskoj javnosti koje se najsnažnije manifestira na društvenim mrežama, Kolarić smatra da će ono slabjeti kako se budemo približavali konačnom cjepivu. - Mislim da će u početku veći problem biti manjak cjepiva protiv koronavirusa nego nedostatak interesa. Na to nas upućuje ovogodišnji interes za cjepivo protiv gripe. Moguće je da čak ove jeseni nećemo imati dovoljno cjepiva protiv gripe kolika će biti potražnja.

Cijeli članak možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa

Pretplatite se, donosimo Globus sigurno do vašeg doma!

01/22 55 374