SVI ŽELE U EUROPSKI PARLAMENT, POČINJE UTRKA ZA 12 STOLICA Veliki Globusov izvještaj iz stranačkih središnjica gdje počinje kadrovska bitka

Za manje od godinu dana u Hrvatskoj će se održati izbori za zastupnike u Europski parlament kao prvi veliki test odmjeravanja snaga na turbulentnoj političkoj sceni, pa iako stranke nisu još definirale liste i teme koje će komunicirati u kampanji, jer većina misli da je jesen pravi trenutak za to, Globus je istražio tko kako kotira među stranačkim vodstvima, kako bi mogla izgledati kampanja i tko će sigurno dobiti priliku za izvrsno plaćen posao u sjedištu Europske unije.

Europski izbori posebno će biti važni za dvije najveće stranke, HDZ i SDP. Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković tu će testirati svoju snagu, a njegova oporba u stranci čekat će taj trenutak da vidi kako će proći i ukoliko rezultat bude nepovoljan za njega, moglo bi se dogoditi da krene žestoki obračun desne struje s centrističkim snagama koje predvodi Plenković.

S druge strane, bit će to i Bernardiću prvi izbori nakon lokalnih, na kojima je SDP jako loše prošao. Ako, naravno, preživi na čelu stranke dotad.

Most će prvi put izaći na te izbore, testirat će se i desnica u Hrvatskoj, ali i liberalne stranke.

Europski parlament zakonodavno je tijelo Europske unije i broji 751 zastupnika. Biraju ih građani EU izravno na izborima na mandat od pet godina, a posljednji su izbori održani u svibnju 2014. U ovom parlamentu zastupnici se grupiraju po klubovima političkih grupacija, a ne po nacionalnoj osnovi, tako da u zadnjem sastavu Europska pučka stranka, kojoj pripada HDZ, ima većinu s 219 zastupnika, a Klub zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata, kojem pripada SDP, ima 189 zastupnika. Tu su i Europski konzervativci i reformisti, u čijem klubu je Ruža Tomašić, Klub zastupnika liberala i demokrata za Europu, kojemu pripadaju Jozo Radoš (GLAS) i Ivan Jakovčić (IDS), Zeleni (Davor Škrlec), Ljevica, Klub zastupnika Europe slobode i demokracija, Klub zastupnika Europe nacija i sloboda, te nezavisni zastupnici.

Hrvatska s obzirom na svoju veličinu trenutno ima 11 zastupnika, ali nakon Brexita, dobili smo jednog zastupnika više pa će hrvatski birači 26. svibnja 2019. birati 12 ljudi koji će ih predstavljati u Europskom parlamentu.

HDZ je pobijedio na prošlim izborima sa svojom listom i osvojio šest mandata, s time da je Marijana Petir, koja je bila u HSS-u, sada nezavisna, a Ruža Tomašić je među konzervativcima, dok su HDZ-ovci Dubravka Šuica, Ivana Maletić, Željana Zovko i Ivica Tolić. SDP-ovci u parlamentu su Biljana Borzan i Tonino Picula, na njihovoj listi bio je i HNS-ov Jozo Radoš, koji se nakon raskola u stranci priključio GLAS-u, a na listi je bio i IDS-ov Ivan Jakovčić.

Ono po čemu će se razlikovati idući izbori od onih iz 2014., osim činjenice da biramo jednog zastupnika više, jest i to da velike stranke, HDZ i SDP, najvjerojatnije idu samostalno na izbore, bez koalicija.

Tako, primjerice, HDZ gotovo sigurno neće ići na ove izbore sa svojim koalicijskim partnerom na nacionalnoj razini, HNS-om, govori nam nekoliko izvora iz stranke, iako odluke nisu još donesene, niti se o tome počelo ozbiljno razmišljati. Stavovi nekolicine vodećih HDZ-ovaca su takvi da stranka mora ići samostalno na izbore, jednako kao što je izašla i na parlamentarne, uz iznimku HSLS-a i u pojedinim izbornim jedinicama HRAST-a.

- Nisam siguran da je realna koalicija HDZ-a i HNS-a. Mislim da je samostalan izlazak na EU izbore najlogičniji i da je to i zdravo za političku kulturu – kaže nam jedan visokopozicionirani HDZ-ovac, dok drugi potvrđuje da HNS nikada ni nije bio u kombinaciji za EU izbore.

Kada je pak riječ o ljudima na listi, ono što kažu u HDZ-u jest da je apsolutno prerano za definiranje izbornih lista, ali gotovo svi s kojima smo razgovarali slažu se da je sigurno da će Dubravka Šuica biti visoko na toj listi. Možda čak i nositeljica. Njena je prednost ta što je već iskusna u tom poslu, dokazala se sa svojim inicijativama u EU parlamentu, a nije nebitna ni činjenica da spada u najbliži krug Plenkovićevih suradnika. Mnogi je zapravo vide i kao potencijalnu kandidatkinju za povjerenicu Europske komisije, iako to nitko ne može sa sigurnošću reći.

Jednako tako većina naših sugovornika kaže da ne treba isključiti ni mogućnost da Ivana Maletić, potpredsjednica HDZ-a koja je Plenkoviću oporba u stranci, bude ponovno na visokom mjestu na listi. Njeno znanje o EU institucijama je neupitno, u EU parlamentu zanimaju je teme o financijama i proračunu, posebno u vidu namjere da se za Hrvatsku smanje dotacije iz fondova EU, a na taj način bi je Plenković zadržao što dalje od središnjice stranke i možebitnih previranja na Trgu žrtava fašizma.

Sama Ivana Maletić, govore nam HDZ-ovci koji su s njom o tome razgovarali, nije nezainteresirana da ponovi petogodišnji mandat u EU parlamentu, ali budući da ima i neke druge opcije koje joj se otvaraju, pozicija eurozastupnice nije nešto na čemu bi ona inzistirala.

- Njoj odgovara da bude na listi ako je budu željeli staviti, ali isto tako nije to nešto zbog čega bi protestirala i ako je se ne stavi na listu – kaže jedan HDZ-ovac.

Čak nije isključeno niti da Davor Ivo Stier bude ponovno na listi za EU parlament, koliko god to čudno zvučalo, budući da je on jasno iskazao ambiciju da jednog dana preuzme poziciju šefa stranke od dojučerašnjeg prijatelja i bliskog suradnika Andreja Plenkovića, s kojim je upravo s pozicije eurozastupnika rušio Tomislava Karamarka. No, pitanje je bi li ga nakon svega Plenković stavio na listu, ili bi razmišljao da je možda i bolje da i on bude što dalje od Trga žrtava fašizma. Nije isključena ni opcija da Stier, za kojeg u HDZ-u kažu da ima ambiciju ponovno biti u EU parlamentu, kroz neke druge desne opcije, poput Hasanbegovićevih Neovisnih za Hrvatsku, pokuša osvojiti mandat za konzervativce. Doduše, on sam je odlučio kroz HDZ djelovati kao oporba, tako da su sve opcije zasad otvorene.

Kao neko novo lice u HDZ-u koje bi se moglo naći na listi spominje se pak istaknuta splitska HDZ-ovka i predsjednica HGK Županijske komore Split, Mirjana Čagalj. Ona je i bila na listi za parlamentarne izbore, a bliska je Plenkoviću.

S druge strane, nitko ne želi ozbiljno ni nagađati tko bi bio hrvatski kandidat za povjerenika u Europskoj komisiji nakon što mandat istekne SDP-ovcu Nevenu Mimici, osim što neki smatraju da bi to mogla biti i Dubravka Šuica.

- Treba nam osoba koja će više sinergijski raditi s našim zastupnicima i koja će krčiti put prema Komisiji. Netko tko dobro razumije situaciju. To s Mimicom, nažalost, nije bio slučaj – kažu u HDZ-u.

U svakom slučaju, lista HDZ-a ovisit će prvenstveno o ishodu preslagivanja u stranci. Računaju u najboljem slučaju sa šest mandata, ali pet dobivaju sigurno, s obzirom na trenutne ankete koje se rade kao da je Hrvatska jedna izborna jedinica, što u EU izborima i jest slučaj. Teme u kampanji, kažu neki istaknuti HDZ-ovci, mogle bi biti vezane uz uvođenje eura, Schengen, migracije, odnose EU sa SAD-om i Rusijom, ali bit će zanimljivo i vidjeti debate proeuropskih i antieuropskih stranaka, poput Živog zida, koji se sve više zalaže i za oštriju politiku prema migrantima, a poznato je da bi oni Hrvatsku izveli iz Europske unije.

Kako će oni nastupiti na izborima, nije nam poznato, budući da uporno izbjegavaju komunicirati s novinarima iz naše kuće. No, sigurno je da će osvojiti barem jedan, ako ne i dva mandata, kao trenutno treća politička opcija u zemlji. Možemo samo pretpostaviti da će na listu staviti najjača imena – poput Ivana Vilibora Sinčića, Ivana Pernara i Branimira Bunjca.

U SDP-u su se ipak pomakli korak dalje u pripremama za EU izbore. Tako je stranka još prije dva mjeseca složila predizborni stožer kojeg vodi Rajko Ostojić. U njemu su i Biljana Borzan, Tonino Picula, Zlatko Komadina, Ranko Ostojić, Romana Jerković.

Jedino je sigurno, a to se slažu svi, da će Biljana Borzan i Tonino Picula ponovno dobiti priliku da budu u EU parlamentu. Borzan se, naime, istaknula u zaštiti hrvatskih potrošača, i sada je ljudi prepoznaju, dok se Picula angažirao u vanjskoj politici, ali i kod pitanja otoka. Borzan bi, kao jedna od najpopularnijih hrvatskih eurozastupnica, mogla i nositi SDP-ovu listu. Vrlo je vjerojatno i da će svi ostali iz stožera biti na listi. Izvjesno je tako da će visoko na listi biti i Rajko i Ranko Ostojić. Obojica su osvojila popriličan broj preferencijalnih glasova na parlamentarnim izborima, kao i Komadina, Borzan i Picula, pa će im to biti dobar zalog za borbu na EU izborima. Ranko Ostojić ima dodatan plus zbog toga što je kao ministar unutarnjih poslova dobro rukovodio migrantskom krizom, izbjeglicama je pristupio humano, a Hrvati gotovo da nisu ni osjetili da im rijeka ljudi prolazi kroz državu. Ne treba isključiti ni Bojana Glavaševića, koji se dosta bio angažirao oko EU izbora, pa je tako još u listopadu organizirao radionice na tu temu, a Zaklada Friedrich Ebert Stiftung uskoro mu izdaje manifestni programski tekst o socijaldemokratskoj viziji europskih politika iz čega bi se mogao napraviti i program za EU izbore. No, pitanje je bi li ga Bernardić stavio na listu budući da nije u njegovu krugu bliskih suradnika. Tu je i Domagoj Hajduković, koji je međunarodni tajnik SDP-a, pa ga zasigurno zanimaju EU izbori.

- Nakon što završe županijski izbori u SDP-u 21. srpnja, imat ćemo sastanak sa svim predsjednicima da im prezentiramo aktivnosti i program i zamolimo ih za suradnju. Cilj nam je osvojiti četiri mandata, a najmanje tri. Načelni je dogovor da idemo samostalno na izbore, no moguća je suradnja s manjim strankama, poput Naprijed Hrvatske i Nove ljevice, ili pak HSU-a. Tu bi onda mogli osvojiti više mandata, ali to ćemo procijeniti na vrijeme – kaže naš sugovornik iz vrha SDP-a.

No, kažu naši sugovornici, nije isključeno da se na listi nađu i neki nestranački ljudi. Ima dosta pobornika toj ideji u stranci. Kao mogući kandidat SDP-a spominjao se bio Boris Jokić, no on je to odmah odbio. Neki pak SDP-ovci kažu da im treba netko poput Dalije Orešković, bivše predsjednice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.

- O konkretnim imenima nismo razgovarali, ali postoji cijeli niz osoba koje bi mogle biti na listi. Ja sam pobornik te ideje – kaže jedan SDP-ovac iz vrha stranke.

Teme koje će SDP komunicirati u kampanji vezane su uz solidarnost u Europi. Ključno je, kažu očuvati tu solidarnost, s obzirom i na Trumpovu politiku u Americi i povlačenja niza sporazuma, poput Pariškog i različitih trgovinskih ugovora koji se povlače.

- SDP će zastupati temeljne politike socijaldemokracije – besplatno obrazovanje i zdravstvo, pošten rad, subvencije za stanove, jer samo obrazovan i zdrav radnik može biti produktivan. Na tom tragu bit ćemo oštro protiv prekarijata, zalagat ćemo se za granice bez žica i humani odnos prema migrantima – kažu u SDP-u.

Kada je pak riječ o euru, u SDP-u smatraju da ne trebamo žuriti s uvođenjem europske zajedničke valute i naglašavaju da to ima svoje prednosti i mane.

- Bit ćemo oprezni oko toga, ali ostanak u EU je uvjet za prosperitetnu Hrvatsku koja se mora maknuti s dna jer smo mi sada po svim pokazateljima veliki gubitnik tranzicije – kažu u vodstvu SDP-a.

Most će prvi put izaći na EU izbore i to samostalno. Moguće su neke manje koalicije s nezavisnim, lokalnim političarima. Most je možda jedna od najstabilnijih stranaka po rejtingu koji se kreće od sedam do više od osam posto. Dakle, jedan mandat je osiguran.

- Uz dobar rad na terenu možda možemo i više od toga – kažu u vodstvu Mosta.

Oni su tek imali jedan načelan sastanak na kojem su odlučili, s obzirom na svoj rejting, da sigurno izlaze na svoje prve izbore za Europski parlament, ali o imenima nisu još razgovarali. No, među njihovim članovima mogu se čuti ideje da na listu stave najjača imena. Tako se spominje Tomislav Panenić kao jedan od mogućih kandidata, jer ga zanima poljoprivreda, zatim tu je i bivši državni tajnik za energetiku Ante Čikotić, ali i njegova supruga Sonja Čikotić, koja se bavi fondovima EU. Sasvim je sigurno da će na listi biti i jedan od dvojice čelnih ljudi Mosta – ili Božo Petrov ili Nikola Grmoja kako bi pojačali listu i probali dobiti glasove preferencijalno.

- Bit će to kombinacija poznatih i jakih ljudi s nekim novim licima. Ali kako ćemo definirati tu listu, nismo još odlučili – kažu u Mostu.

Teme koje njih zanimaju su EU fondovi, poljoprivreda i politika Europske unije prema manjim zemljama, novim članicama. Kada je pak riječ o euru, Most se tu zalaže za referendum, a prije toga za široku javnu raspravu da se vidi što je dobro, a što loše u tome. Najavljuju i ozbiljan sastanak Glavnog odbora na kojem će raspravljati o pitanju migracija.

- Hrvatska mora pokazati humanost, ali mora štiti sigurnost i interes svojih građana – kažu u Mostu.

Bit će zanimljivo vidjeti i kojoj će se političkoj grupaciji Most priključiti jer su oni sami između sebe podijeljeni i stalno ističu da kod njih nema ideologije. Tvrde da o tome još nisu razgovarali, ali da su euro realisti i da će se zalagati za više nacionalnu državu, a ne centralizaciju EU institucija.

- Vidjet ćemo u koju ćemo grupaciju tek poslije izbora. Ne vidimo još kojoj bi grupaciji mogli pripadati, a svjesni smo da tako funkcionira EU parlament i da se dogovara na razini grupacija. Mi se i unutar sebe razlikujemo. Iako nas Plenković stalno gura u desnicu s Hasanbegovićem, glasanje o Istanbulskoj konvenciji pokazalo je da smo mi daleko od desničara – kaže jedan naš sugovornik iz Mosta.

HNS pak ne želi otkrivati karte, a navodno imaju tri scenarija za izlazak na izbore. No, budući da HDZ ne planira s njima koalirati, teško da će oni s rejtingom od oko dva posto moći samostalno prijeći izborni prag.

HSS također najvjerojatnije ide sam na izbore. SDP-u nije prihvatljiva koalicija s njima jer su trenutno članica Europske pučke stranke, kao ni liberalnom savezu koji se okupio, iako se i tu, nakon nove profilacije stranke u Hrvatskoj, očekuju promjene, pa bi oni mogli pripadati ljevici i zelenima. O listi će, kažu u HSS-u, odlučiti stranačka tijela, ali oni namjeravaju na listu staviti sve najpoznatije igrače i to redom saborske zastupnike. Krešo Beljak, kao predsjednik, bi trebao predvoditi svoj tim i biti prvi na listi.

- Najvjerojatnije idemo sami, ali nije još odluka donesena. Ići ćemo s najjačim imenima. Raspoloženi smo za suradnju sa strankama opozicije, ali 90 posto je da idemo samostalno – kažu neslužbeno u HSS-u.

U liberalnom savezu stranaka IDS, GLAS i Pametno pripreme za izbore već su počele, a na ljeto će se intenzivirati sastanci. Do 30. lipnja trebao bi biti definiran okvir za nastup na EU izborima. Njima će listu nositi ili Ivan Jakovčić, IDS-ov zastupnik u EU parlamentu, ili Jozo Radoš, bivši HNS-ov, a sada GLAS-ov europarlamentarac. Na listi će se naći i Anka Mrak Taritaš, ali tek na dnu, kako bi dala podršku i pokušala osvojiti što više preferencijalnih glasova, no sigurno neće ići u EU parlament. Uskoro će dogovoriti i suradnju s PGS-om, lokalnom strankom iz Primorsko-goranske županije, koja je i inače zajednički išla na izbore s IDS-om. U igri je i jedna lokalna stranka iz Međimurja, ali i neki istaknuti pojedinci koji nisu članovi stranaka.

Ove tri stranke zajedno prema zadnjim anketama imaju ukupno 6,2 posto, pa nije isključeno da prijeđu prag, a oni ciljaju i na dva mandata, što je ipak nerealno.

- Želimo poslati poruku o važnosti europskih izbora i da želimo više Europe u Hrvatskoj, više liberalne demokracije, a da manje Hrvati odlaze izvan Hrvatske. Želimo europske vrijednosti u Hrvatskoj, a ne da naši sugrađani traže te vrijednosti u Njemačkoj i Irskoj. Jednako tako želimo i da Hrvatska u jednom trenutku postane zemlja poželjna da netko drugi tu dođe i tako ćemo se i ponašati u kampanji za EU izbore. Računamo na jedan mandat, a naša ambicija ide prema dva mandata – kažu u ovom savezu stranaka.

Ovi će izbori biti i test za desnicu u Hrvatskoj. Tu su prvenstveno Neovisni za Hrvatsku koji ne žele još izlaziti s imenima kandidata, no nije isključeno da će i Bruna Esih i Zlatko Hasanbegović, kao najpoznatiji od njih, dati podršku listi kako bi osvojili preferencijalne glasove. S druge strane, i Ruža Tomašić će za svoje konzervativce pokušati osvojiti mandat, iako je već najavila povlačenje iz politike i prepuštanje mjesta nekom drugom, ukoliko osvoji mandat.

- Mi smo parlamentarna stranka i od nas se očekuje izlazak na EU izbore. Na zadnja dva Predsjedništva smo o tome razgovarali, ali s imenima ćemo izaći tek kad dovršimo cijelu strategiju i program za izbore – poručuju u Neovisnima za Hrvatsku.

Tu je još i stranka DESNO Ante Đapića, kao i HRAST Ladislava Ilčića, pa će očito opet biti gužva na desnici, bez neke šanse da svi zajedno nastupe na izborima za Europski parlament.