'Za nekog poput Hasanbegovića u njemačkoj politici nikada ne bi bilo mjesta'

Jedini Hrvat u njemačkom Bundestagu Josip Juratović, rođeni Koprivničanin, član SPD-a, poznat je kao oštri sindikalni aktivist koji se uvijek zalagao za radnička prava. U Njemačku je došao s majkom odmah nakon završetka osnovne škole, radio je kao automehaničar i radnik u lančanoj proizvodnji, da bi postao član radničkog vijeća i osnovao mirovnu inicijativu Novi most pri sindikatu metalaca Njemačke. Posebno ga se Hrvati sjećaju iz vremena kada se Hrvatska borila za međunarodno priznanje, što je Juratović svesrdno pomagao.

U posljednje vrijeme vrlo je kritičan u odnosu na sve što se događa u Hrvatskoj, ali i na jugoistoku Europe. Nedavno je u Beogradu govorio o odnosima Hrvatske i Srbije pozvavši da se nesporazumi nagomilani godinama riješe razgovorima. Za Hrvatsku je prioritet da se zemlje Zapadnog Balkana što prije uključe u europske integracije, tvrdi Juratović, koji ujedno i sve češće i sve oštrije kritizira Hrvatsku da je dijelom iznevjerila očekivanja EU.

Prvi put otkako Hrvatska ima višestranačje vlada je pred padom. Kako komentirate ove događaje?

- Dovođenje premijera iz druge države, onoga koji nema izborni legitimitet, koji je u tri sata odlučio biti premijer, a kojeg je i sam HDZ postavio, potom odnos Mosta i HDZ-a koji je na sve sličio osim na koaliciju, pokazalo se kao ne baš sretan izbor. Od samog početka ova vlada nije imala zajedničku strategiju nego borbu za preuzimanje strateških ministarstva i tajnih službi. Sve to govori koliko se malo radilo na programima i reformama, a previše se trošilo vremena na međusobna prepiranja i internu bitku tko će zauzeti bolje pozicije. Most je sebi dao zadatak da će promijeniti kurs Hrvatske, međutim samozvana Domoljubna koalicija predvođena HDZ-om nastavila se ponašati ustaljenim načinom po onoj staroj “tko nam što može uvjetovati, mi smo najjača stranka”.

Most su mnogi hrvatski građani prepoznali kao treći put, koji budi nadu. Je li se to po vašem mišljenju, koji hrvatske događaje pratite iz Njemačke, potvrdilo?

- Ideja trećeg puta, koju je zamislio Most u želji stvaranja transparentne hrvatske politike, prijeko je potrebna za Hrvatsku. Most se pokazao kao hrabar i odlučan da ustraje u svom naumu, međutim kao skupina individualaca bio je preslab prema trgovcima foteljama kojima očito nije u cilju Hrvatska demokratskih vrijednosti i raščišćene prošlosti, nego Hrvatska autokratske demokracije.

Hrvatski politički eksperiment se pokazuje neuspješnim. Jeste li vi očekivali da će takva koalicija uspjeti?

- Teško je predviđati, međutim od samog početka odnosi unutar koalicije nisu štimali. Ovih dana se konstantno čuju pozivi na odustajanje od neuspjelog političkog eksperimenta, pozivajući se na savjest, odgovornost, nacionalni interes države. Most je pokušao drukčije voditi hrvatsku politiku, nastojeći HDZ dovest u red jedne demokratske konzervativne i proeuropske stranke, pri čemu cijelo vrijeme trpi nevidljivu hajku od većine starih uhodanih igrača koji standardno pokazuju da i obraz ima svoju cijenu. Hrvatska se trenutačno nalazi u svojevrsnoj političkoj anarhiji, u kojoj se Vladu pokušava održati na aparatima.

Iz Europe stalno stižu poruke da je najvažnije očuvati stabilnost Vlade zbog ekonomske krize. Koliko politička kriza pogoršava naše šanse za izlazak iz recesije?

- Politička nestabilnost će Hrvatskoj zasigurno donijeti teške ekonomske posljedice, jer ekonomija traži stabilne uvjete, stabilnu Vladu kako bi mogla kalkulirati. Hrvatska je pokazala pred kraj Milanovićeve vladavine da polako izlazi iz recesije, međutim ovakva politička situacija bi pogodila i puno uređenija društva, a kamoli krhko hrvatsko gospodarstvo koje se tek počelo oporavljati i bojim se da bi ova politička kriza mogla povući Hrvatsku na dno s kojeg će se teško podići.

U Hrvatskoj se naveliko spekulira o utjecaju tzv. stranog faktora na domaća politička kretanja. Koliko tu ima istine, a koliko pretjerivanja?

- Na žalost, u Hrvatskoj je politika urote tradicionalni izgovor za sve političke neuspjehe. Činjenica je da globalni procesi ne zaobilaze Hrvatsku jer je ona dio toga. Dobra i trezvena politika, umjesto trošenja vremena na traženje krivca izvana, trebala bi u ovakvoj situaciji imati cilj i sposobnost da u najkraćem roku učini najbolje za hrvatski narod.

Uskoro se, 1. srpnja, obilježava treća obljetnica ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Koliko su Hrvati iskoristili to novo, toliko priželjkivano političko i gospodarsko okruženje? Opći je dojam građana da im se život nije osobito poboljšao…

- Mislim da je taj osjećaj građana opravdan da im se život nije osobno poboljšao jer političke strukture Hrvatske, na žalost, nisu iskoristile sve mogućnosti koje im nudi EU. Ali, gledajući na trenutačnu situaciju u Hrvatskoj, jako sam sretan što je u EU pod okriljem vladavine prava i sloboda jer sve veća ideološka podijeljenost sve više razdvaja društvo.

Iz Hrvatske se već dvije-tri godine iseljava značajan broj mladih ljudi, a većini je odredište Njemačka. Govori se o više od 100 tisuća iseljenih. Je li taj broj alarmantan ili donekle očekivan, s obzirom na to da je Hrvatska od 2013. članica Europske unije, u kojoj se građani slobodno kreću i traže posao?

- Kad je Hrvatska pristupila u EU, odljev je bio očekivan jer smisao EU, između ostalog, nije samo slobodno kretanje robe, nego i ljudi. Na žalost, i hrvatska politika prepuna korupcije i osobnih interesa snosi odgovornost za to što su mladi izgubili povjerenje da se demokracijom i izborom društvo može mijenjati. Otići od doma je samo jedan od izbora i rješenja, ali ostati i zalagati se za društvene promjene i bolju budućnost je izazov. Na politici je da mladima da pozitivan primjer da vrijedi ostati i boriti se za bolju budućnost.

Kako se u Njemačkoj komentiraju događaji u Hrvatskoj, pokušaji skretanja udesno?

- Njemačka javnost je jako zabrinuta po pitanju kamo ide Hrvatska, pogotovo zbog čestih naslova u njemačkim medijima o otvorenom radikalnom desničarenju i pokušaju rehabilitacije hrvatskog fašizma. Njemačka je svjesna svoje prošlosti i da je počinila najveće zlo 20. stoljeća nad narodima Europe. Ona priznaje svoju krivicu i isto tako se distancira od bilo koje radikalne struje, a pogotovo radikalne desnice, što naravno očekuje i od Hrvatske. Upravo zbog tog vjerodostojnog distanciranja od fašizma i komunizma Njemačka je dobila ogromno povjerenje svih europskih naroda i s time postala najuspješnija demokratska zemlja EU kojoj se svi dive. Ja bih bio sretan kad bi i na hrvatskoj političkoj sceni prevladao taj isti duh.

Je li točan dojam da je ministar kulture Zlatko Hasanbegović u Europi najpoznatiji ministar ove Vlade?

- Na žalost, u njemačkoj javnosti u posljednje vrijeme najviše se spominje ministar Hasanbegović. Za nekog s takvom biografijom poput ministra Hasanbegovića u njemačkoj politici nikada ne bi bilo mjesta, bez obzira na to što je u pitanju prošlost. Međutim, konstantna prosvjedna pisma pojedinih Hrvata koja dobivaju renomirane medijske kuće poput Süddeutsche Zeitunga i Spiegela, koje su možda malo pretjerano, ali ipak opravdano kritizirale hrvatsku politiku samozvane domoljubne koalicije, privukla su još veću pozornost i nanijela nesagledivu štetu ugledu Hrvatske, ali i velikoj većini Hrvata koji žive u Njemačkoj.