Tihomir Orešković talac je kompliciranog odnosa Domoljubne koalicije i Mosta. U prvih mjesec dana mandata nije se uspio profilirati kao odlučan premijer niti nametnuti ekonomiju kao dominantnu temu nove vlasti.
Na sjednicama Vlade nije donesena ni jedna ozbiljna odluka, u saborsku proceduru nije poslan ni jedan zakon, a svi natječaji i reforme stoje.
Umjesto njih početak Oreškovićeva rada obilježile su afere ministara i povratak na ideološke teme. Veliki investicijski prasak koji je priželjkivao izgubljen je u kakofoniji žestokih svađa o ustašama i partizanima.
Ne pomažu mu ni previranja u dvije najveće stranke. Zorana Milanovića i Tomislava Karamarka u naredna tri mjeseca u SDP-u i HDZ-u očekuju neizvjesni unutarstranački izbori, što se izravno odražava na rad Vlade, a dodatni je uteg otvaranje fronte s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović u slučaju Lozančić. Iako su u početku predstavljani kao prirodni saveznici, predsjednica se nametnula jednostranim potpisom za razrješenje šefa SOA-e, a Orešković do utorka, 16. veljače, navečer kad je završen ovaj tekst, dakle 11 dana kasnije, još nije donio odluku.
Sve to ukazuje na njegovo političko neiskustvo i neodlučnost.
Ovako prvih 30 dana Tihomira Oreškovića u Banskim dvorima opisuju Globusovi sugovornici iz politike, iz opozicije, ali i koalicijski kolege i suradnici.
"Ovo ne izgleda dobro, ne zvuči dobro i reakcija javnosti je loša", govori za Globus Juro Martinović, saborski zastupnik Mosta. Iako je i on dio vladajuće većine, zagrebački odvjetnik smatra kako se brže i odlučnije trebalo reagirati kod smjene Crnoje, ali i u slučaju Lozančić.
"Odluke se donose presporo, ti procesi moraju se ubrzati. Kako? To je na Tomislavu Karamarku, Boži Petrovu i premijeru Oreškoviću da dokuče. Moraju se dogovoriti da budu efikasniji", kaže Martinović.
Njegov bivši kolega Drago Prgomet, danas neovisni saborski zastupnik i čelnik Hridi, kaže da Orešković mora shvatiti kako nije samo prvi među jednakima, nego da je najvažnija politička osoba u Hrvatskoj.
"Premijer konačno mora postati premijer, ono za što je postavljen. Od njega se očekuje da donese teške političke odluke i presijeca situacije koje su rezultat političkih nesporazuma stranaka na vlasti", smatra Prgomet.
Uobičajeno je da se prve ocjene nove vlasti daju nakon prvih sto dana rada, ali i sam Orešković je kod izglasavanja povjerenja u Saboru rekao je da takvu poštedu ne očekuje.
"Moj tim i ja radit ćemo od prvog dana", najavio je. Međutim, prve ankete pokazuju da i građani nakon samo dva tjedna gube povjerenje u taj tim.
Crobarometar pokazuje kako samo 37 posto građana smatra kako će Oreškovićeva Vlada biti bolja od Milanovićeve, što je osjetni pad u odnosu na 58 posto onih koji su vjerovali da će Milanović biti bolji premijer od Jadranke Kosor. Agencija Promocija Plus za isti period novoj Vladi izračunala je prosječnu ocjenu 2,41, dok je Milanovićeva Vlada prije četiri godine u prvim tjednima dobila ocjenu 3,10.
Razlog tome je prije svega neefikasnost.
"Vlada još nije ekipirana, iako je Orešković mandat za sastavljanje dobio prije 60 dana. Nije donesena ni jedna ozbiljna odluka, svi natječaji stoje, gospodarstvenici se već žale. Ni jedan reformski paket još nije uobličen, a kamoli da je pripremljena zakonska regulativa za njegovo provođenje.
Na žalost, još ni jedan zakon nije poslan u saborsku proceduru", nabraja Prgomet.
Smatra da dio krivnje leži i u odnosu HDZ-a i Mosta koji se u toj koaliciji ponaša trenutak kao partner, a onda kao oporba u vlastitoj Vladi. Slično razmišlja i Radimir Čačić, bivši prvi potpredsjednik Vlade u mandatu Zorana Milanovića.
"Još nismo krenuli, a već je puno toga loše izvedeno. Orešković malo toga može učiniti da se ovakvo stanje popravi", kaže, ali smatra da tome nisu razlog premijerov karakter ili autoritet.
"Koncept Vlade takav je da je Orešković ovisan o partnerima. Sustav je postavljen da bude spor, puno je nemira i komplikacija, a ideološki sukobi događat će se i dalje jer oni nisu slučajni i koriste se uvijek kad političari nemaju rješenja za bolje sutra", objašnjava Čačić.
No nije li upravo Orešković naglasio kako će on biti taj koji će imati moć odlučivanja i presijecanja dilema? Što se čeka? Vlada ni u četvrtom tjednu od konstituiranja još nije popunjena.
"Vlada nije kompletirana, jer Vlada nisu samo ministri nego i njihovi zamjenici i pomoćnici, a oni još nisu imenovani", kaže Globusov izvor iz HDZ-a. Na tom polju primat od Oreškovića preuzelo je Vijeće za suradnju HDZ-a i Mosta s čijih višesatnih zasjedanja često dopiru podbadanja i međusobna optuživanja.
"Da bismo mogli početi raditi normalno, moramo se kompletirati. Ali to predugo traje, a sve dotad je izgubljeno vrijeme."
Po čemu ćemo onda točno pamtiti Oreškovića u 60-ak dana otkad mu je Kolinda Grabar-Kitarović 23. prosinca prošle godine povjerila mandat za sastavljanje Vlade?
Po neuvjerljivom baratanju hrvatskim jezikom u prvom javnom nastupu, po putovanju s guvernerom Borisom Vujčićem u Kitzbühel gdje je razgovarao s vlasnicima hrvatskog duga te po Powerpoint prezentaciji na izglasavanju povjerenja Vladi u Saboru 22. siječnja.
Do tog trenutka uživao je u relativno mirnom periodu i simpatijama javnosti, a kad je na prve od ukupno stotinjak razgovora u kadroviranju nove Vlade pozvao bivše ministre Vrdoljaka i Lorencina, politolozi su se složili da je pokazao širinu.
Medije je ionako više zanimalo njegovo podrijetlo, život u Kanadi, rad u Plivi i Tevi te baratanje hrvatskim. Tad je još bio doživljavan kao nestranački čovjek koji će nametati teme reformi i ekonomije.
A onda je puklo u Saboru.
Prvi na udaru na toj maratonskoj sjednici 22. siječnja koja je trajala više od 13 sati bili su sporni ministri Mijo Crnoja i Zlatko Hasanbegović, što se odmah proširilo na teme koje su nas vratile u Drugi svjetski rat. Uzalud je na kraju sjednice Orešković zavapio: "Da je moja bivša firma ovoliko sati potrošila na ustaške i komunističke teme, odavno bi propala."
Kao čovjek iz svijeta visokog biznisa, hladni menadžer koji razmišlja kroz brojke, nije bio ni svjestan što ga sve čeka u sljedećim tjednima kao premijera.
"Afera Crnoja najgori je mogući početak za ovu Vladu. Sve ekonomske teme, reforme i oživljavanje gospodarstva zaboravljene su, a da stvar bude gora, danima se titralo po živcima građana odugovlačenjem odluke o njegovoj smjeni. Tu je Orešković izgubio prvu priliku da presiječe višesatne sastanke u Banskim dvorima i dokaže se kao odlučan premijer", kaže naš izvor. Mediji su aferu otvorili 25. siječnja, a Crnoja je iz Vlade otišao tek nakon tri dana, tvrdeći da nije kriv. Jedan od sastanaka o njegovoj sudbini trajao je punih 11 sati.
Ali slučaj ministra branitelja otvara još jedan problem.
Orešković je govorio kako će HDZ i Most samo predlagati kandidate za ministre, ali da će konačnu odluku donijeti on. Ispostavilo se da je samo statirao. Jer kako je inače moguće da nije na vrijeme reagirao na Crnojinu ideju o Registru izdajnika koja datira prije njegova ustoličenja? Slično je i s ministrom Hasanbegovićem, koji se proziva zbog mladalačkog koketiranja s ustaškim pokretom. Na dan kad je objavljena fotografija mladog Hasanbegovića u kapi nalik na ustašku, Orešković ga je u eteru HRT-a opisao kao uvjerenog antifašista. K tome, ministra gospodarstva Tomislava Panenića, koji bi mu trebao biti najjači saveznik, mediji su danima prozivali zbog bizarnog slučaja sa stiroporom.
Zar Orešković doista nije vidio te balvane na putu?
"Nije to slučajno. Nesretna je okolnost, u kojoj se Orešković našao skupa sa svima nama, što nam slijede izbori za vodstva dvije najveće stranke. Milanović koji je bio stabilni vođa SDP-a sada je u ozbiljnoj političkoj utakmici, a Karamarko za kojeg se očekivalo da je sigurni novi premijer i čisti pobjednik parlamentarnih izbora, u tome nije uspio. Obojica grade unutarstranačku kampanju na međusobnim sukobima, što je promašeno i utječe na cijelu zemlju", kaže Globusu Radimir Čačić. Umjesto da se kadroviranje završi, kaže, stanje stabilizira i krene se s ozbiljnim radom, svjedočimo sukobima i svađama sa svih strana.
"Milanović i Karamarko posvetili su se onome što je njima bitno, ali je manje bitno za državu. Zaoštravanje političke situacije i ideološki ratovi odgovaraju samo njima u unutarstranačkoj borbi, ali ona ne smije biti iznad dobrobiti Vlade i države", govori Prgomet. U međuvremenu je na kraju siječnja stigao i hladan tuš iz agencije Fitch koja je zadržala negativnu prognozu hrvatskog kreditnog rejtinga i propitkivala političko iskustvo Tihomira Oreškovića.
"Bitni su rezultati", odgovorio im je premijer, jer bivša Vlada imala je četiri godine i političko iskustvo pa je rejting pao dva puta. Međutim, taj istup nije mogao oprati gorak okus, posebno nakon najava da će razgovorima u Kitzbühelu Orešković rejting sigurno popraviti.
No to što nova Vlada još stoji u mjestu, njega ne bi trebalo sprečavati da nameće ekonomske teme koje bi mu trebale biti forte, misle naši sugovornici.
"Zašto mu ministri najavljuju projekte, a on šuti i oko ničega se ne izjašnjava? Novi ministar turizma primjerice priča o ulaganjima i spominje rezanje PDV-a. Takve projekte Orešković mora javno podržati", smatra naš sugovornik, iskusan politički konzultant. Uostalom, kaže nam on, premijerova zadaća je da stalno u javnom prostoru naglašava investicije i poduzetničku klimu. "A on šuti, malo smo o tome od njega čuli", kaže.
Slično je i na sjednicama Vlade. Dosad su održane samo tri i na njima nije donesena ni jedna ključna odluka.
Prvu je 28. siječnja Orešković otvorio s nespretnim prijevodom engleske uzrečice 'Keep calm and govern on' (preveo je to kao 'ostani miran i vladaj na'), a odluke su bile sljedeće: odobrilo se milijun eura humanitarne pomoći Siriji, Karamarko i Petrov uvršteni su u drugu kategoriju štićenih osoba, odlučeno je o nekoliko imenovanja, a ministri su uglavnom naglašavali kako im u resorima nedostaju kadrovi, što je javnost protumačila kao najavu zapošljavanja u državnoj upravi i dočekala na nož. Trebali su proći dani da se poruka ispravno prenese građanima.
Druga sjednica trajala je samo desetak minuta i na njoj su šest dana kasnije donesene samo odluke tehničke prirode: za migrante je odobreno dodatnih 1,8 milijuna kuna, prihvaćena su dva nacrta prijedloga zakona te prijedlog uredbe o načinima plaćanja povjerenicima u postupcima stečaja potrošača. Na trećoj su izglasani predstavnici Vlade u GSV, a raspisani su i prijevremeni izbori za zamjenika župana Šibensko-kninske županije te zamjenika općinskog načelnika Općine Jagodnjak.
Teško da će išta od toga izazvati preokret u zemlji.
Jedini dobar javni nastup Orešković je imao 10. veljače na Adria Hotel Forumu gdje je briljirao na engleskom i potvrdio konkretne investicije u zračno pristanište Mali Lošinj, hotel s pet zvjezdica u Rovinju, Resort Costabella i Resort Frapa u Medinama. Ministar turizma Anton Kliman najavio je iznos od 676 milijuna eura ulaganja u ovoj godini. Tu se Orešković pokazao kao kompetentan, upućen i jasan govornik, tvrde Globusovi sugovornici, i vidjelo se da je na svom terenu i pun optimizma.
"Već sad postoji pet ili šest ključnih, strateških projekata koje možemo odmah pokrenuti, i da sam na Oreškovićevu mjestu detaljno bih ih pripremao u tišini, čekao da se smire sve rasprave i onda snažno izašao u javnost i zatražio podršku za njih", smatra Radimir Čačić. Nabraja fiskalnu disciplinu i razvojni proračun kao ključne. Proračun će biti nešto lakše donijeti, kaže Čačić, jer su cijene nafte rekordno niske, kao i cijena kapitala, BDP nam raste, a prošla turistička sezona bila je rekordna.
"Da se razumijemo, sve to nije posljedica dobrog rada prošle Vlade ali novoj ide u korist pa drastični rezovi možda neće biti potrebni. Ali s problemima koji mu se sad događaju mora se bolje nositi", zaključuje. Oreškovićev problem nije samo evidentno političko neiskustvo.
"Njegov autoritet već je narušen načinom na koji je odabran, a još nismo vidjeli ni sve one vrijednosti korporativnog upravljanja koje bi on kao vrhunski biznismen morao posjedovati", zaključuje Prgomet.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....