SVJETSKO PRVENSTVO U LONDONU

Sandra i Sara favoriti su za zlato, a ono se nagrađuje sa 60 tisuća dolara. Postave li rekord, dobit će 100 tisuća

 
Ivan Horvat, Sara Kolak, Filip Mihaljević, Sandra Perković i Stipe Žunić
 CROPIX/REUTERS

Posljednji bljesak munje. U međunarodnoj javnosti to je najčešći radni naziv Svjetskog atletskog prvenstva koje će se u Londonu održati od 4. do 13. kolovoza.

Oproštaj Usaina Bolta, posljednje utrke u karijeri jednog od najvećih sportaša svih vremena nikoga ne ostavljaju ravnodušni.

Slaven Bilić i njegovi “čekićari” su iz tehničkih razloga na više od mjesec dana napustili svoj novi dom, a London će zauzvrat dobiti najposjećenije i najgledanije atletsko prvenstvo u povijesti.

Olimpijska bronca

Pred nama je i najveće natjecanje u povijesti hrvatske atletike. Kao u nekoj bajci, iz sve pustije i siromašnije zemlje izniču najljepše sportske biljke. Prvi put na SP stižemo s dvije olimpijske pobjednice, prvi put će na startnim listama biti dvoje hrvatskih predstavnika s najboljim rezultatima na svijetu u godini prvenstva. A još nismo ni u najjačem sastavu. Noga Blanke Vlašić još se nije oporavila od rizika koji je preuzela prije godinu dana kad je doskočila do olimpijske bronce u Rio de Janeiru, a bizarna ozljeda prekinula je i sezonu preponašice Andree Ivančević. Slomila je prst nakon što se udarila u kovčeg u koji je pakirala stvari za odlazak na pripreme. Zbog njezine ozljede jedini naši predstavnici u trčanjima bit će tri maratonke Bojana Bjeljac, Matea Matošević i Nikolina Stepan. Na stadionu nećemo imati nikoga.

No, i u tom pogledu hrvatska atletika raste i već za dvije godine, na Svjetskom prvenstvu u Dohi, očekujemo novog europskog juniorskog prvaka u utrci na 800 metara, 18-godišnjaka Marina Bloudeka. Ako se pitate zašto ga već sada nema, odgovor je jednostavan: njegovi rezultati još uvijek nisu na razini SP-a. Norma za London bila je 1:45.90, a Bloudekov osobni rekord iznosi 1:48.16. U nedavnom razgovoru najavio nam je da se već u 2018. godini planira spustiti na 1:46.

Rezultat godine

Od dva hrvatska zlatnika prva će na borilište Sara Kolak. Kvalifikacije bacanja koplja su u večernjim satima u nedjelju 6. kolovoza (21.30), finale dva dana kasnije (20.20). Atletsko čudo iz Ludbrega (Rijeke, Celja), najveća senzacija atletskog programa prošlih Olimpijskih igara, zapravo, više nije nikakvo čudo nego konstantna na svjetskoj, vrhunskoj razini. Kao od šale reda hice dulje od pobjedničkog iz Rija… Prvi i treći najbolji rezultat u 2017. godini u vlasništvu je Sare Kolak. Najveća suparnica bit će joj svjetska rekorderka 36-godišnja Barbora Špotáková. Čehinja je bacila drugi i četvrti rezultat godine.

Razlike su minimalne, Kolak ima 68,43 i 67,83 metra, Špotáková 68,26 i 67,40. Dovoljno da žensko koplje i dvoboj Kolak-Špotáková bude jedan od vrhunaca Svjetskog prvenstva, a posebna zanimljivost je da su ova četiri rezultata ostvarena na mitinzima u kojima su obje bacale. Jednom je pobijedila Hrvatica, sljedeći put Čehinja. Sarin trener Andrej Hajnšek i ove godine se uglavnom zagonetno smije što znači i da je za London, kao i za Rio, pripremljeno nešto veliko. Jedva čekamo. Blizu njih dvije po ovogodišnjim rezultatima su Turkinja Eda Tuğsuz (67,21), Kineskinja Šijing Liu (66,47), Bjeloruskinja Tatjana Haladovič (66,30) i Australka Kathryn Mitchell (66,12).

Sandra Perković je među onima koje će zatvoriti londonski spektakl, staviti posljednju žlicu šlaga na nezaboravnu atletsku tortu. Finale ženskog bacanja diska jedna je od posljednjih disciplina prvenstva, na rasporedu je u nedjelju 13. kolovoza u 20 sati.

Sandra i trener Edis Elkasević u sezonu su ušli sa samo jednim ciljem, vratiti krunu koju joj je prije dvije godine u Pekingu “otela” Kubanka Denia Caballero, uspeti se na jedini tron koji joj u ovom trenutku nedostaje.

Dvostruka olimpijska pobjednica, četverostruka europska prvakinja, jasno, želi ponovno oko vrata osjetiti teret svjetskog zlata. Uostalom, na najvišem mjestu pobjedničkog postolja joj je i mjesto. Posljednji argument da se naša rečenica ne smatra navijaštvom nego činjenicom stigla je prošli tjedan kada je sa 71,41 postavila novi hrvatski rekord. Najdulji hitac na svijetu od 1992. godine. “Usput” razbijajući stereotip da bacačice moraju biti krupnije građe. Nikada mršavija Sandra baca najdalje u životu.

Prvo, drugo i treće mjesto po ovogodišnjim rezultatima zauzima 27-godišnja Sandra Perković (71,41, 70,23 i 69,58). Jednako kao i peto i sedmo i deveto i deseto. Sedam od top 10 pozicija su u hrvatskim bojama, dovoljno da ju i cijeli svijet doživi i prihvati favoritkinjom broj jedan za zlato u bacanju diska. Prva prijetnja i ove godine stiže iz Kube, ali ne od aktualne prvakinje Caballero, nego od 26-godišnje Yaime Pérez, koja je bacala 69,19, 67,92 i 67,50 te dva puta pobijedila Sandru Perković. Ostale diskašice ove godine nisu prebacile 67 metara…

Najkvalitetnija muška disciplina u Hrvata ove godine je bacanje kugle. Impresivan je 26-godišnji Stipe Žunić, koji je peto mjesto na Europskom dvoranskom prvenstvu u Beogradu nadogradio s osam natjecanja na otvorenom na kojima je prebacio granicu od 21 metra. Lišen ozljeda, s trenerom Markom Mastelićem stvorio je prostor za napredak. Ogroman iskorak za bacača koji je prije ove godine samo jednom bacio preko 21 metra, i to još 2015. godine u dvorani.

Potrebni aduti

Ove godine samo je jednom bio slabiji (20,76). Žunićevu konstantu potvrđuje šest natjecanja u kojima je bacio između 21,27 i rekordnih 21,48 metara. Trenutačno je 13. bacač kugle na svijetu, ima sve potrebne adute da izbori finale muške kugle koje je na rasporedu 6. kolovoza u 21.35. A u njemu će biti spreman na žestoku borbu…

Tri pozicije ispod Žunića na svjetskoj ljestvici stanuje 23-godišnji Filip Mihaljević, koji je ove godine prvi put kuglu hitnuo preko 21 metra. Velika je stvar kad u jednoj disciplini imamo dva vrhunska atletičara koji tjeraju jedan drugog na sve bolje rezultate. Osvajač bronce na prošlogodišnjem Svjetskom dvoranskom prvenstvu u Portlandu početkom lipnja postao je američki sveučilišni prvak kad je spravu hitnuo do oznake od 21,30 metra.

Nekako u zatišju prolaze posljednji tjedni priprema sjajnog osječkog motkaša 23-godišnjeg Ivana Horvata i njegovog trenera Hrvoja Livančića. Zimsku sezonu obilježili s velikim skokovima preko 5,72, 5,75 i 5,76, a ljetnu sa 5,70 metara. Možda će netko pomisliti da bi ih trebali nazvati nebeskima, ali takve epitete čuvamo za trenutke kad se svjetski juniorski doprvak iz 2012. godine još više približi čarobnim šest metara, za što ima prostora.

Norma za London

Brojku od devet hrvatskih reprezentativaca na Svjetskom prvenstvu zaokružuje visašica Ana Šimić, koja od 1. lipnja prošle godine nije ispunila normu za London (194 cm), ali ju je IAAF naknadno pozvao jer u svakoj disciplini žele najmanje 32 natjecateljice.

Kad smo već kod ženskog visa, podvucimo da je ruska reprezentacija suspendirana i za London, ali pojedinci koji su se dovoljno puta testirali u inozemstvu i zadovoljili kriterije čelnika IAAF-a nastupit će kao “neovisni atletičari”. Među njima je i sjajna visašica Marija Lasickene (Kučina). Ne samo da je jedina letjela preko dva metra ovoga ljeta (11 puta) nego je nekoliko puta (svaki put sve bolje) napadala novi svjetski rekord od 210 cm nakon što bi natjecanja završavala s preskočenih 206, 205 ili 204 centimetra.

Što se tiče Usaina “Munje” Bolta, legenda sprinta opraštat će se na “stotki” (veliko finale je u subotu 5. kolovoza u 22.45) te u štafeti 4x100 metara. U završnoj sezoni odrekao se trčanja na 200 metara. Napada 12. svjetsko zlato iako nije vodeći na svijetu. Samo jednom, 21. srpnja, spustio se ispod 10 sekundi (9.95). Vodeći na svijetu su Amerikanac Christian Coleman (9.82) i Jamajčanin Yohan Blake (9.90).

Utrka hodačica

London je posljednji SP i fantastičnog dugoprugaša Britanca Moa Faraha (5000 i 10.000 m), a potpisnik ovih redova s najvećim guštom čeka mogući “double” fenomenalnog Južnoafrikanca Waydea van Niekerka na 200 i 400 m. S time da se u trčanju jednog kruga, disciplini u kojoj je na prošlim OI postavio svjetski rekord (43.03), nadamo prvoj utrci u povijesti ispod 43 sekunde.

Nakon što je u program uvrštena utrka hodačica na 50 kilometara, prvi put u povijesti na Svjetskom prvenstvu bit će jednak broj disciplina za atletičarke i atletičare. Ukupni nagradni fond iznosi 7,344.000 američkih dolara. Zlato u pojedinačnoj konkurenciji vrijedi 60.000 dolara dok će se postavljanje novog svjetskog rekorda premirati sa 100.000. Od disciplina iz programa SP-a ove godine samo su dvije atletičarke postavljale svjetske rekorde: Kenijka Mary Keitany u maratonu u kojem su nastupile samo žene istrčala je 2:17.01 (Paula Radcliffe je s muškarcima ostvarila 2:15.25), a Portugalka Inês Henriques je 50 km prehodala za 4:08.26.

Sandra Perković

(bacanje diska)

SVJETSKI REKORD

76,80 Gabriele Reinsch (Istočna Njemačka) 1988. godine

REKORD SVJETSKIH PRVENSTAVA

71,62 Martina Hellmann (Istočna Njemačka) 1987. godine

HRVATSKI REKORD

71,41 Sandra Perković

OSOBNI REKORD

71,41

NAJBOLJI REZULTAT U SVIJETU U 2017. GODINI

71,41 Sandra Perković

NAJBOLJI OSOBNI REZULTAT U 2017. GODINI

71,41 Sandra Perković (1. na svijetu)

RASPORED U LONDONU

kvalifikacije 11. kolovoza u 11.10

finale 13. kolovoza u 20 sati

Sara Kolak

(bacanje koplja)

SVJETSKI REKORD

72,28 Barbora Špotáková

(Češka) 2008. godine

SVJETSKI REKORD

23,12 Randy Barnes (SAD) 1990. godine

REKORD SVJETSKIH PRVENSTAVA

22,23 Werner Günther (Švicarska) 1987. godine

HRVATSKI REKORD

21,48 Stipe Žunić

OSOBNI REKORD

21,48

NAJBOLJI REZULTAT U SVIJETU U 2017. GODINI

22,65 Ryan Crouser (SAD)

NAJBOLJI OSOBNI REZULTAT U 2017. GODINI

21,48 (13. u svijetu)

RASPORED U LONDONU

kvalifikacije

5. kolovoza u 11 sati

finale 6. kolovoza u 21.35

Stipe Žunić

(bacanje kugle)

SVJETSKI REKORD

23,12 Randy Barnes (SAD) 1990. godine

REKORD SVJETSKIH

PRVENSTAVA

22,23 Werner Günther (Švicarska) 1987. godine

HRVATSKI REKORD

21,48 Stipe Žunić

OSOBNI REKORD

21,30

NAJBOLJI REZULTAT U SVIJETU U 2017. GODINI

22,65 Ryan Crouser (SAD)

NAJBOLJI OSOBNI REZULTAT U 2017. GODINI

21,30 (16. u svijetu)

RASPORED U LONDONU

kvalifikacije 5. kolovoza u 11 sati

finale 6. kolovoza u 21.35

Filip Mihaljević

(bacanje kugle)

SVJETSKI REKORD

23,12 Randy Barnes (SAD) 1990. godine

REKORD SVJETSKIH

PRVENSTAVA

22,23 Werner Günther (Švicarska) 1987. godine

HRVATSKI REKORD

21,48 Stipe Žunić

OSOBNI REKORD

21,30

NAJBOLJI REZULTAT U SVIJETU U 2017. GODINI

22,65 Ryan Crouser (SAD)

NAJBOLJI OSOBNI REZULTAT U 2017. GODINI

21,30 (16. u svijetu)

RASPORED U LONDONU

kvalifikacije 5. kolovoza u 11 sati

finale 6. kolovoza u 21.35

Ivan Horvat

(skok s motkom)

SVJETSKI REKORD

6,16 (dvorana) Renaud Lavillenie 2014. godine

HRVATSKI REKORD

5,76 (dvorana) Ivan Horvat

5,70 (otvoreno) Ivan Horvat

OSOBNI REKORD

5,76 (dvorana)

5,70 (otvoreno)

NAJBOLJI REZULTAT U SVIJETU U 2017. GODINI

6,00 Sam Hendricks (SAD)

NAJBOLJI OSOBNI REZULTAT U 2017. GODINI

5,70 (21. u svijetu)

RASPORED U LONDONU

kvalifikacije 6. kolovoza u 11.40

finale 8. kolovoza u 20.35

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 09:43