SKRIVENI SVIJET MOSTA Tko su im tri moćna financijera, tko čini pet suprotstavljenih frakcija, što je istina o odnosu dvojice lidera?

Božo Petrov izlazi iz sjedišta Mosta u Smičiklasovoj 19, u tamnom odijelu, stavlja sunčane naočale i bira broj na mobitelu.

Ponedjeljak je, 14 sati, dan nakon izbora, i upravo je završila sjednica Nacionalnog vijeća Mosta.

Petrov zove Prgometa.

Ostatak poslijepodneva news portali bavit će se tajnom kave koja je uslijedila. Dvojica vođa Mosta popili su je na terasi kafića na Iblerovu trgu.

Točno ispred sjedišta SDP-a.

“Da mi je netko rekao da ću morati paziti gdje ću sjesti na kavu, kako se zove trg na koji sam došao i u čijem sam kafiću, ne bih mu vjerovao”, kaže mi dan poslije Božo Petrov, u trenucima kad su spekulacije kome će se Most prikloniti zagušile medijski prostor, a glasine o prvim sukobima s Dragom Prgometom proširile kuloarima.

“Petrova ucjenjuje Crkva”, “Prgomet je sve dogovorio s Milanovićem”, “Most se raspao, sve je gotovo”... Mobiteli im ne prestaju zvoniti, kamere ih ne prestaju pratiti.

Ovakve glasine, propitkivanja i stalni sastanci ispunili su prva 82 sata Mosta, vjerojatno najteža u njihovoj povijesti, još od osnutka u studenom 2011., kad su se kao pokret otpora Stipi Gabriću Jambi u tajnosti okupljali po privatnim kućama u Metkoviću.

U ta su se tri dana, od objave službenih rezultata izbora u nedjelju u ponoć pa do srijede u 10 sati ujutro kad su se konačno svi zajedno s popisom uvjeta za sastav Vlade okupili u sjedištu stranke, razotkrile sve potencijalne slabosti i problemi Mosta.

Nisu do kraja organizirani.

Ne poznaju se.

Nisu se dogovorili žele li biti samo saborski zastupnici ili dio izvršne vlasti.

Sve su glasnije priče o nekoliko struja unutar stranke.

Većina ih nema puno iskustva u politici.

Uz to, postavljaju se tri ključna pitanja: tko su ljudi u Mostu, kako se dijele i oko čega se spore.

A opet, nisu se ni raspali.

Kažu mi da su nikad jači.

Čim smo završili razgovor, Petrov na svom Facebook profilu objavljuje novi status.

“Pritisci na Most jačaju. Koalicije nema. Ni s SDP-om ni s HDZ-om. Pregovore o suradnji otvaramo sutra. Ne zanimaju nas fotelje ni pozicije, one nisu naš motiv za bavljenje politikom. HDZ i SDP već su nas jako dobro provjerili i utvrdili s kim imaju posla. Bilo kakav pritisak mogao bi biti kontraproduktivan”, piše Petrov.

U naredna tri sata taj status dobiva 3500 lajkova i 182 šera. Čelnici Mosta su, posve je jasno, majstori komunikacije s javnošću. Jasne i kratke poruke, gard nepotkupljivosti i forsiranje teza protiv koalicije i fotelja.

Priča se o reformama, ali na kraju objavljuje da je neistinito sve što je dosad o njima objavljeno.

Most zapravo kupuje vrijeme.

“Što god pričali, ovako dobar izborni rezultat šokirao ih je. Njihove slabosti su jasne, ma koliko ih se trude sakriti. Riječ je o ljudima koji se ne poznaju dobro i ne znaju mogu li vjerovati jedni drugima u potpunosti. Većina ih je politički neiskusna, nisu uštimani, koordinacija javnih istupa je problematična, teško ih je okupiti da budu na istom mjestu, a mediji ih doslovno bombardiraju pažnjom. Za to nisu spremni”, kaže mi čovjek iz stožera Mosta koji je s njima prošao cijelu izbornu kampanju.

Evo primjera. U utorak ujutro Petrina u svom bombastičnom stilu kaže da odlazi ako se bude koaliralo s Karamarkom. Prgomet u intervjuu izjavi da je Petrov razgovarao s Karamarkom.

Petrina kaže da ne poznaje sve ljude koji su dobili mandate. U utorak navečer Ivan Lovrinović, glavni ekonomski strateg Mosta, u televizijskoj emisiji također ne može imenovati sve mostovce koji idu u Sabor. Pogodio je 11 od 19.

“U redu, ne poznajemo se svi dobro”, priznaje.

Prgomet na televiziji kaže da će Most ponuditi mandatara i da to neće biti ni Karamarko ni Milanović, a Robert Podolnjak odmah poslije kaže da on to nije čuo. Petrov u izbornoj noći kaže da nikakvih ponuda nije bilo, Prgomet iste večeri kaže da je bilo puno zanimljivih ponuda. Petrov u razgovoru za Globus u utorak spušta loptu na zemlju.

“Mogu se samo nasmijati na takve spinove. Među nama nema raskola niti se prave struje unutar Mosta. Ako ih malo proučite, sve su naše izjave iste. Petrina je temperamentan, ali samo je poručio da ne može zamisliti koaliciju s HDZ-om. A to tvrdim i ja. Isto je rekao i Prgomet: Karamarka i Milanovića ne podržavamo kao novog premijera. A mediji onda to prenesu kako prenesu”, govori mi.

Dan prije službenog otvaranja pregovora provodi s obitelji, suprugom i troje djece. U sjedištu stranke nema ni Prgometa. Isti dan razgovaram s Ljubicom Ambrušec, načelnicom Gradca, jednom od onih kojima se Lovrinović ne može sjetiti imena. Kaže da su si uzeli vremena da razbistre glave.

U sedam ujutro krenula je put Zagreba na sastanak, i priznaje kako se teško okupljaju za istim stolom. Nije stvar u svađi, nego u organizaciji.

“Dosad smo djelovali tako da su nas pozivali dva sata prije sastanka. Za nas načelnike i gradonačelnike to je teško, gotovo nemoguće, jer imamo puno posla u svojim lokalnim jedinicama. No, za ovaj veliki sastanak, prvi pravi, obavijestili su nas mailom dan ranije”, govori Ambrušec.

Načelnik Tompojevaca Tomislav Panenić, koji je Ambrušec i predložio da se pridruže Mostu, slično razmišlja. “Nisam bio u Zagrebu na prvim pripremnim sastancima, imam puno posla ovdje. Vjerujte, kad je ozbiljno, svi smo spremni raditi”, kaže mi.

Ne prihvaća tezu o neiskustvu. “Mi ne možemo voditi velike resore?! Ako maknemo sve zastupnike koji su potekli iz lokalnih jedinica, u Saboru će ostati tri čovjeka. Oprostite, ali ako ja mogu sjediti u upravnom odboru međunarodne organizacije, onda očito nisam neki lokalni seljak.”

Naš izvor naglašava kako Most zapravo prolazi turbulentni proces prerastanja u pravu političku stranku. “Tek moraju usvojiti pravila igre. I zato kupuju vrijeme”, objašnjava.

Što to točno znači?

Most nezavisnih lista, otkriva njihov statut donesen prije točno tri godine, prijavljen je kao politička stranka i kao takav je upisan u registar. Sada na nacionalnoj razini ta stranka funkcionira kao jezgra koja oko sebe okuplja niz nezavisnih lista i tada funkcioniraju kao, kako se sami nazivaju, platforma ili kišobran. Jezgra te jezgre je Nacionalno vijeće Mosta, koje funkcionira kao predsjedništvo stranke, u kojem sjedi 13 ljudi. Oni odlučuju o svemu. Te se odluke onda u obliku smjernica, savjeta i preporuka prosljeđuju nezavisnjacima koji imaju, kažu u Mostu, potpunu autonomiju u odlučivanju i ponašanju, pa ih ne moraju prihvatiti.

Tako je bilo i prije izbora kad je svaka izborna jedinica samostalno vodila svoju kampanju, a za Nacionalno vijeće to je odrađivala PR agencija Grizli, relativno mlada agencija iz koje su im isprva pristupili kao simpatizeri, a onda kao klijenti. Njihova kreativna rješenja dijelila su se ostalima, ali samo kao smjernice.

Ali i ta jezgra Nacionalnog vijeća u sebi ima treću jezgru. To su Nikola Grmoja, profesor povijesti i jedan od prvih osnivača, Božo Petrov, psihijatar po struci i gradonačelnik Metkovića (a do pojave Prgometa i jedini vođa stranke), te Ivan Kovačić, gradonačelnik Omiša i sveučilišni profesor.

Kako je Most, da bi imao listu u svim izbornim jedinicama, oko sebe počeo okupljati nezavisne liste iz drugih dijelova zemlje, njihove čelnike, ako su to željeli, ti tzv. osnivači imenovali su u Vijeće.

Iz pokreta Promijenimo Hrvatsku stigli su im Ivan Lovrinović, ekonomski stručnjak sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, plastični kirurg Zlatko Vlajčić, zagrebački odvjetnik Juro

Martinović, poduzetnik Bruno Iljkić te profesor ustavnog prava Robert Podolnjak.

U Vijeću su i Tomislav Panenić, načelnik Tompojevaca, i Ružica Vukovac, načelnica Velike Kopanice. Uz njih članovi su Drago Prgomet koji se pridružio kroz svoju platformu Hrid, zatim Miroslav Šimić iz osječke nezavisne liste GoGo i Slaven Dobrović, profesor FSB-a koji je dosad najpoznatiji po sukobu s Milanom Bandićem zbog spalionice u Resniku.

I to su ljudi koji odlučuju o pregovorima s SDP-om i HDZ-om.

Barem bi tako moralo biti. Medijski tim dan prije početka pregovora nije mogao odgovoriti tko su imenom i prezimenom članovi Nacionalnog vijeća. Zašto?

“Zato što se čekaju dugoročne odluke, kao i novi saziv Vijeća”, odgovaraju. A to znači da u Vijeće ulaze svi oni koji su osvojili mandate. No, neće se mijenjati, obećava Božo Petrov, način na koji se donose odluke. “Nema glasanja, ni javnog ni tajnog”, kaže mi.

Odlučivanje ovako funkcionira: tema o kojoj se odlučuje iznese se na sastanku, svi s pravom odlučivanja iznesu svoj stav pa se diskutira dalje. Ako ne dođe do konsenzusa, kaže Petrov, odluka se ostavi za dan ili dva poslije.

To je to bistrenje glava o kojem govori Ambrušec. “Tek nakon toga, ako smo u vremenskom škripcu, a moramo nešto prelomiti preko koljena, na redu je glasanje. Ali dosad nam se to ni jednom nije dogodilo. Niti će”, tvrdi. U tom slučaju njegov glas ne bi vrijedio više od ostalih.

“To je moja odluka, jer želim da mi suradnici budu korektiv. Tako smo funkcionirali u Metkoviću, i znalo se dogoditi da sam ostao u manjini i poslušao ljude oko sebe koji su bili u pravu.”

Panenić smatra da formalni ustroj Mosta nije problem.

“Mi smo formalno stranka, iako nismo svi članovi stranke Most. Što nam se više ljudi priključi, mi ćemo jačati, ali da ćemo imati tradicionalnu stranačku strukturu, nećemo. Ja prvi neću iz Sabora kreirati lokalne liste. To nije u skladu s onim što zastupam”, kaže.

No, mostovci se razlikuju po još dvije vertikale. Prije svega, lista za Sabor sastavljena je od dva tipa ljudi: uspješnih gradonačelnika poput Petrova i Kovačića i hvaljenih načelnika poput Panenića, Vukovac i Ambrušec.

S druge strane okupljeni su stručnjaci: profesori, znanstvenici, ekonomisti i poslovni ljudi. Sljedeća i najvažnija razlika nije između onih koji podržavaju lijeve ili desne (na kojoj inzistiraju mediji), nego onih koji žele u izvršnu vlast i onih koji u Saboru žele biti korektiv Vladi koju će naknadno podržavati ili rušiti. To je podjela između realista i fundamentalista. Ona je trenutačno najveći izvor razmirica, tvrde nam upućeni.

Kako doznajemo od izvora bliskog Mostu, realisti su se okupili oko Drage Prgometa, koji otvoreno govori da Most mora dati premijera, i Lovrinovića, koji tvrdi da Most mora preuzeti ključna ministarstva (najčešće se spominju financije i uprava). S druge strane Petrov, koji je i u svom posljednjem televizijskom intervjuu izbjegao konkretan odgovor, navodno je bliži ideji da bi Most trebao samo podržati Vladu koju odaberu i onda u Saboru mjeriti njihovo provođenje bez upletanja u izvršnu vlast. To bi za njega značilo svojevrsnu koaliciju protiv koje je čak ovjerio i izjavu kod javnog bilježnika. Prgomet je ostvario odličan rezultat u Zagrebu. Uzeo je tri mandata, s time da niti jedan od njih nije Nikola Grmoja, osnivač Mosta, koji se postavio na zadnje, 14. mjesto.

“Jeste li vidjeli moju listu u I. izbornoj jedinici? To je izvrsna lista”, rekao mi je Prgomet uoči izbora. Na njoj su profesorica s PMF-a Gordana Rusak i Irena Petrijevčanin Vuksanović, profesorica hrvatskog i informatičarka iz NSK koja je poznata kao voditeljica Centra za otvoreni kod koja je prozivala Vladu da može uštedjeti na licencama za softver. One su s njime ušle u Sabor, a na listi su bila i dvojica prometnih stručnjaka Marijan Rajsman i Ana Dudić te Marija Durakovich i Ante Lučić, povratnici iz inozemstva koji imaju tvrtku A-Link za stručno usavršavanje.

U Mostu postoji i treća struja koja je sve glasnija, a to su ljudi koji su u javnim istupima počeli zazivati Vladu nacionalnog jedinstva u kojoj bi bili SDP, HDZ i Most.

To su u danu prije početka pregovora istaknuli i Stipe Petrina i Robert Podolnjak.

“Koliko je meni poznato, nikakvih podjela nema”, kaže mi u utorak dobro raspoloženi Petrov. “Nitko nije ucijenjen niti kupljen, a to da Crkva utječe na mene, to možete zaboraviti. Odavno sam jasno definirao tko smije donositi političke odluke i Crkva tu ne može utjecati na mene”, tvrdi.

Naglašava da s Prgometom ima dobar odnos.

Međutim, dobro obaviješteni izvor iz Mosta kaže da stvari nisu tako idealne kao što se predstavljaju javnosti.

“Proradile su taštine. Izgleda da Petrov osjeća da nakon javnih istupa Prgometa i Lovrinovića gubi važnost i mjesto neupitnog Mostova broja jedan u javnosti. Odradio je razgovor s Karamarkom, ali ne i s Milanovićem. S Prgometom je prvo dogovorio da će kod Kolinde ići zajedno pa je kasnije takvu ideju odbio. Zato je i prvi pripremni sastanak trajao tri sata, a sljedeći je odgođen za jedan dan da se ohlade glave”, kaže taj izvor i dodaje da u Mostu jedni žele manjinsku Vladu SDP-a, jedni nove izbore, a dio HDZ.

Ako brzo ne odluče, moglo bi doći do pucanja.

Dok o brojnim teorijama pričam s Petrovom, on ponavlja: “Na takve stvari mogu se samo nasmijati.” Očito je da se Most propitkuje na sve moguće načine.

Postavilo se pitanje kako je moguće da je Most od HDZ-a izgubio izbore u Metkoviću i Omišu (za koje mi je prilikom prošlog razgovora Grmoja rekao da su im najvažnija mjesta u kratkoj povijesti stranke), a iz tih su gradova uostalom i krenuli. Damir Kajin proziva ih kao predstavnike krupnog kapitala iza kojih stoje tajkuni.

Kao donator u kampanji pojavio se Branko Roglić, imućni vlasnik Orbica, otvoreno ih podržava I poduzetnik Vicenco Blagaić, član Uprave splitske Profectus grupe, koja je s poreznim dugom od 4,7 milijuna kuna od studenog lani u stečaju, a trebala je sudjelovati u gradnji velebnog turističkog projekta Hrvatski san pored Dubrovnika.

Uostalom u NO Profectusa bio je Bruno Iljkić, inače poduzetnik iz Orašja koji je išao u poslovne pothvate s Agrokorom, a javno se hvalio svojim vezama s HDZ-om.

Naime, 2011. godine HDZ 1990 i HDZ BiH nakon dugih pregovora potpisali su međustranački sporazum o suradnji u Posavskom kantonu. Uz čelnike Dragana Čovića i Božu Ljubića na potpisivanju je između ostalih bio i Iljkić koji je kasnije objasnio da nije stranački čovjek ali ima prijatelje u oba stožera I bilo mu je zadovoljstvo pomoći. Iljkić je danas član Nacionalnog vijeća Mosta, a Blagaić gorljivi Facebook zagovornik Mosta.

“Znam sve ljude, neke više, neke manje, ali sam sigurna da nitko od njih nije kupljen i da se nitko nije promijenio jer se sada kao dijele fotelje. Nikad nismo bili homogeniji”, objašnjava mi Ambrušec.

Otvoreno će reći da ljudi s mandatima ne slijede slijepo ni Petrova ni Prgometa, ali nema zavisti.

“Nitko ne smatra da je Prgomet učinio nešto loše zato što se priključio kasnije, a preuzeo većinu konaca. Svi mi imamo različite stavove, ali zato postoje razgovori. Čvrsto stojim iza ovog: u Mostu nema podjela ni svađa.”

Ambrušec na kraju ističe da na “Igre prijestolja” o kojima se priča u medijima ne želi trošiti ni energiju ni vrijeme.

“Ali da moramo brzo odlučiti, moramo. Nema smisla rastezati. Ili ćemo se dogovoriti ili, Bože moj, novi izbori. Ako ne bude dogovora, onda je i to dobra opcija”, zaključuje.

Još su dva problema oko Mosta spomenuli naši sugovornici. Jedan su prilično ekstremni ekonomski pogledi Ivana Lovrinovića, a drugi sporna ovjera kod javnog bilježnika i kako ju je javnost ustvari shvatila.

Lovrinović je i ranije bio u fokusu medija kao savjetnik Udruge Franak, usprotivio se privatizaciji HEP-a, žestoki je oponent bankarskom lobiju, zalagao se za fleksibilni tečaj kune što bi naštetilo uvoznicima, a kritizirao je i ulogu HNB-a. Kažu da je takav nepoželjan velikim koalicijama, a njegova se promišljanja nazivaju opasnima za stabilnost gospodarstva.

O svemu ovome pitam Lovrinovića samog.

Odgovor mu je kratak i odrješit.

“Ako u SDP-u i HDZ-u misle da su njihovi programi ti koji su dobri, onda neka oforme svoju koaliciju i nastave provoditi te svoje programe na ‘dobrobit’ svojih građana. Njima očito promjene ne trebaju. Gospodarstvo i građani zbog toga će ‘uživati’. Mislim da sam dovoljno rekao”, odgovara mi kratko.

Iste večeri, dakle dan prije početka pregovora, na televiziji kaže kako ne može govoriti o tome koji su to uvjeti za SDP i HDZ jer još nisu dovršeni. Drugog člana Nacionalnog vijeća Tomislava Panenića pitam je li Petrovljev predizborni potez ovjeravanja antikoalicijske izjave danas teret Mostu prilikom pregovora?

I što uopće on znači?

Koalicija ne, osim s onim koji pristanu na reforme?

“Volio bih da se javnosti pokažu detalji koalicijskih sporazuma s prethodnih izbora. To su ugovori u kojima se dijele ministarstva i odlučuje se tko će dobiti koliko novca i gdje će se smjestiti čiji ljudi. Mi to ne želimo i nećemo napraviti. Umjesto toga nudimo niz reformi koje se moraju provesti. Takvim reformskim sporazumom želimo stvoriti kvalitetni kontrolni mehanizam. Znači li to da moramo imati premijera i ministre ili ćemo samo biti saborski zastupnici, još je prerano reći”, kaže Panenić kojeg je posebno zasmetala tvrdnja da su mostovci razjedinjeni.

“S druge strane saborski zastupnik HDZ-a iz Pleternice Franjo Lučić kaže da oni imaju bolnije rezove od naših i da ih građani više ne pitaju tko će im graditi ceste i kanalizaciju. Dakle, ucjenjuje ih. To je HDZ s kojim ne možemo postići dogovor. Ako je to službeni stav HDZ-a, onda smo s njima završili razgovor. Ako nije, onda oni imaju problem s kontrolom svojih članova, a ne mi koji smo, kao, razjedinjeni i različiti”, objašnjava mi.

A tada još u izbornoj noći, nakon objave izlaznih anketa u RougeMarinu se pojavio nasmiješeni Petrov.

Okružen prijateljima iz Mosta.

Samo koji sat kasnije uz njega su se diskretno pojavila dva tjelohranitelja u civilu.

Počela je nova era.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA: