ANALIZA GLOBUSA

KINESKI UDAR NA AMERIČKI GLOBALNI MONOPOL Peking najavljuje potpuno novu eru koja mijenja sve: Može li Trump zaustaviti Xijevu strategiju ekspanzije?

 
 Jonathan Ernst / REUTERS

Pripremajući se za put u Kinu posilni Donalda Trumpa dobili su nalog da ponesu i jedan videoklip. Ne bilo koji nego posvećen prikazivanju pred Xi Jinpingom i njegovom suprugom Peng Liyuan u trenucima odmora nakon napornih razgovora s američkim predsjednikom. Tako je kineski predsjednički par na velikom platnu slušao i gledao pjesmu koju je otpjevala šestogodišnja Arabella Kushner, unuka predsjednika Donalda Trumpa. Pjevala je i recitirala kineske pjesnike – na kineskom. Domaćini su se odužili izjavom da je izvedba bila vrhunska – prenio je New York Times na kraju svog reporta o razgovorima Xi – Trump u Pekingu.

Tom epizodicom ilustriraju da je susret dvojice od trojice najmoćnijih ljudi svijeta protekao u međusobnom laskanju pri čemu je američki predsjednik bio mnogo rječitiji. Ni traga od Trumpa koji sve od predizborne kampanje nadalje lupa po Kini i najavljuje da će im nagaziti na rep prvom prilikom. Kina uništava američko gospodarstvo svojim niskim cijenama i uživa povlašten položaj u međusobnoj trgovini, što za posljedicu ima propast američkih tvornica i američke radničke klase – uobičajene su fraze Donalda Trumpu adresirane na Peking. Uz verbalne izljeve idu i svakodnevna odmjeravanja mornaričkih snaga u Južnom kineskom moru tako da gotovo nema dana bez vijesti o bliskim susretima.

Protestors take cover behind their placards as they are water hosed by police during a rally against U.S. President Donald Trump, who is attending the Association of Southeast Asian Nations (ASEAN) Summit and related meetings in Manila, Philippines November 13, 2017. REUTERS/Erik De Castro - RC11DF08F3F0
Erik De Castro / REUTERS

Demonstracija moći

Cijela ta retorika i zveckanje oružjem naglo su prestali uoči razgovora Trumpa i Xija u Zabranjenom gradu. Trump je blagoglagoljio o velikom i moćnom domaćinu, a Xi ga je slušao nepromijenjena izraza à la Buda. Iz zaleđenog smiješka kineskog vođe, kao i obično, nije se dalo naslutiti što zapravo misli, ali nitko od promatrača nije uočio znake oduševljenja.

Trump i Xi već su se jedanput susreli u Americi, moćni Kinez bio je njegovim gostom i na Floridi, a za vrijeme tog susreta Trump je zapovjedio ispaljivanje 56 krstarećih projektila na Siriju. Ni ovoga puta nije izostala demonstracija vojne moći Amerike, pa je tako neposredno nakon razgovora u Pekingu počela velika vojna vježba američkih pomorskih snaga i saveznika nedaleko od obala Sjeverne Koreje. Tri nosača zrakoplova sa 180 letjelica, bezbroj pratećih brodova što američkih, što južnokorejskih, nepoznat broj podmornica naoružanih raketama sudnjeg dana, plus 20 tisuća vojnika zadnji put Washington je okupio prije deset godina, 2007. Uz jaku diplomaciju ovaj put i neuobičajeno jake vojne snage.

Kad je vježba počela, Trump je već bio u vijetnamskom ljetovalištu Da Nangu na summitu APEC-a, gdje se našao i Vladimir Putin. Iako je ruska diplomacija po vlastitu priopćenju bila spremna za susret šefova, do susreta nije došlo, osim što su se dvojica zapovjednika najjačih svjetskih nuklearnih potencijala sreli u prolazu. Trump je potapšao Putina po ramenu, a šefovi diplomacije Sergej Lavrov i Rex Tillerson kreirali su priopćenje o potrebi poštovanja teritorijalnog integriteta nesretne zemlje Sirije, iako je dobro poznato koliko se Moskva i Washington oko toga slažu.

U.S. President Donald Trump and Russia's President Vladimir Putin talk during the family photo session at the APEC Summit in Danang, Vietnam November 11, 2017. REUTERS/Jorge Silva - RC1A27CA6730
Jorge Silva / REUTERS
Vladimir Putin i Donald Trump

Tajnoviti sastanak

Nakon Vijetnama Trump je doletio na Filipine gdje su ga dočekali malo žešći demonstranti s porukom vladi “Otjerajte najvećeg terorista”. Nisu, dakako, mislili na Trumpova domaćina Rodriga Dutertea.

Budući da do razgovora Trumpa i Putina nije došlo, ključna točka dalekoistočne turneje američkog predsjednika bio je susret s Xi Jinpingom. O čemu se razgovaralo iza zatvorenih vrata, objavio nije nitko. Domaćini, kao što je poznato, nemaju običaj dijeliti pitanja visoke politike, a u skladu s njihovom tajnovitošću ponašali su se i gosti iz Washingtona, ogromna diplomatsko-gospodarska ekskurzija.

Ono što je poznato jest da su potpisani ugovori o gospodarskoj suradnji teški više od 250 milijardi dolara. Tako će Kina, navodi se, kupiti ogromnu količinu visokotehnoloških proizvoda. Na primjer potrošit će skoro 40 milijardi dolara na kupnju Boeingovih putničkih zrakoplova, čak 260 uskotrupnih i 40 širokotrupnih. Što takav posao znači za Boeing, nije teško pretpostaviti. Dioničari će dobro natrpati džepove. Više od deset milijardi Kinezi će potrošiti na kupnju telekomunikacijskih naprednih čipova, dok će najveća petrokompanija China Petrochemical više od 40 milijardi uložiti u poslove za eksploataciju plina na Aljasci.

Međusobne uvrede

Silne milijarde u budućim poslovima s Kinom Amerikance trebaju uvjeriti da nakon Trumpa gospodarski odnosi više nisu jednosmjerna ulica u kojoj kupuju Amerikanci, a prodaju Kinezi, nego dvosmjerna suradnja ravnopravnih partnera. U skladu s Trumpovim prijetnjama Kini zbog izrabljivanja Amerike. Što će od svega biti, tek treba vidjeti, no zasad su postignuti sjajni PR rezultati.

Osim međusobnih poslova moćnih kompanija, skoro ništa nije iscurilo o pregovorima koji ni inače nisu za javnost. Sjeverna Koreja i odnos tog kineskog štićenika prema Americi? Osim fraza o konstruktivnoj ulozi Pekinga, ništa konkretno. Kao i obično povodom velike Trumpove turneje Dalekim istokom, Trump i Kim Jong Un su se opet prigodno izvrijeđali. Sjevernokorejski vođa Trumpa je nazvao dotardom, ili senilnim starcem, a ovaj je pomirljivo reagirao riječima ­- zašto me vrijeđa, ja mu nisam rekao da je niski debeljko.

Pjongjang se, izgleda, ovaj put odrekao ispaljivanja najnovije i najsmrtonosnije rakete u povodu vježbi s tri nosača aviona nedaleko od svojih obala, vjerojatno po preporuci Pekinga. Dobro je poznato da Kina stoji iza Sjeverne Koreje i da će je zaštititi makar i po cijenu rata sa SAD-om. Nemojte se usuditi, Amerikancima su posve jasno poručili nakon što su ovi započeli seriju vojnih vježbi pod nosom Kim Jong Unu. Vrijedi podsjetiti da Sjeverna Koreja demonstrira silu najčešće kao odgovor na stalni pritisak s juga orkestriran od SAD-a. Sjeverna Koreja kolateralno je sredstvo pritiska na Kinu, ali Peking drugoj strani nikad nije otkrio sve karte odnosa s dinastijom Kim. Nitko ne zna u kojoj mjeri Peking kontrolira Pjongjang, no zna se da je gospodarska suradnja široka. Zanimljivo, Sjeverna Koreja, najzatvorenija zemlja svijeta, ima razvijen turizam zahvaljujući samo tome što onamo putuju uglavnom Kinezi.

Što će za Kim Jong Una značiti prividno otopljivanje SAD-a i Kine tek će se vidjeti, no ipak je sve manje vjerojatno da će Trump pokrenuti masivnu vojnu na diktatora i njegove podanike. Osim toga, čini se da vrijeme Washingtona kao jedinog i vrhunaravnog arbitra polako istječe. Upravo je Kina dobar primjer slabljenja moći euroatlantske osovine, a jačanja euroazijske.

Jesu li Xi i Trump razgovarali o još jednoj važnoj temi nije objavljeno, ali Kina upravo u ovoj godini pokušava učvrstiti juan kao platežno sredstvo za naftu. Juan sa zlatnom podlogom trebao bi biti poluga koja će barem djelomično istisnuti dolar s mjesta svjetske rezervne valute broj jedan i tako ugroziti jedan od dva američka monopola. Prvi je, naime, dolar, a drugi neprikosnovena vojna sila. U tom projektu, koji ne može biti ni brz ni sveobuhvatan, već ima i značajne partnere. To su bez iznimke zemlje na meti Amerike, Rusija, Iran i još jedna nova pobornica trgovine u juanima s drugog kraja svijeta – Venezuela, inače pritisnuta stalnim hibridnim napadima SAD-a.

Arabella Kushner, granddaughter of U.S. President Donald Trump, sings traditional Chinese songs in a video as part of Trump's toast as China's President Xi Jinping hosts a state dinner at the Great Hall of the People in Beijing, China November 9, 2017. REUTERS/Jonathan Ernst - RC1707FC97C0
Jonathan Ernst / REUTERS

Postavljanje uvjeta

Taj proces ide polako, ali se udio trgovine bez dolara kao platežnog sredstva kad je, recimo, riječ o Rusiji stalno povećava. Dvije velike zemlje dostigle su 16 do 18 posto razmjene u relaciji rublja – juan i taj će postotak vjerojatno stalno rasti. Iran, također veliki naftni izvoznik, trguje u juanu i drugim valutama uključujući euro.

Što je u toj priči glavna kineska poluga? Izvan svake sumnje glavna je poluga pozicija broj jedan na ljestvici svjetskih uvoznika energenata. Kao uvoznik količina koje rastu iz godine u godinu mogu postavljati uvjete zemljama izvoznicama. U prodoru juana na posvećeno mjesto dolara najvažnija je Saudijska Arabija kao zemlja koja Kini prodaje najviše energenata. Kako će se postaviti Saudi, najvjerniji saveznici SAD-a koji od 1974. naftu prodaju isključivo u dolarima, veliko je pitanje posebno kad Kina uskoro postane dvostruko veći kupac nafte od Amerike. Zasad nema naznaka da će pokleknuti pred kineskim zahtjevima, ali će u nekom doglednom vremenu ipak morati izaći na ruku svom najvećem kupcu, a taj ima izbor kupovine i od dobavljača koji pristaju na juan.

Kao i obično kad krene preispitivanje posvećenog mjesta dolara u svjetskoj trgovini strateškom robom energentima, svašta je moguće. Pokušao je Sadam Husein, pa je završio na užetu, pokušao je Moamer Gadafi, pa je linčovan od rulje koju su usmjerili britanski specijalci.

Novi rat na Bliskom istoku

Tako bi i aktualne igre moći mogle završiti novim velikim bliskoistočnim ratom u koji bi se uključili svi igrači. Saudijska Arabija i saveznici protiv Irana i saveznika, Izrael protiv libanonskog Hezbolaha, SAD i Rusija svaka na strani svojih saveznika, plus otvaranje fronta Ukrajina u mekom trbuhu Rusije. Opseg i moć potencijalnih sudionika ne isključuje ni nuklearni rat, barem u nekom ograničenom obliku.

Kakva bi u takvoj situaciji bila pozicija moćne Kine koja ubrzano gradi takozvanu flotu otvorenog mora i otvara vojne baze na pozicijama ključnim za kontrolu plovnih putova, poput Džibutija gdje je vojnike postrojio osobno Xi Jinping i održao im motivacijski govor? Hoće li ostati u čvrstom savezu sa svojim drugim najvećim naftnim i prvim opskrbljivačem visokotehnološkog oružja Rusijom ili će se možda približavati SAD-u? Ta druga opcija Moskvi je nezamisliva. Ali čini se i da Xi Jinping Trumpovim darovima vjeruje onoliko koliko je pristojno. Nakon što je Trump odletio, državni mediji su objavili seriju komentara na temu strateških odnosa sa – Rusijom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 06:54