TIHI SPORAZUM PANTOVČAKA I ZRINJEVCA: 4 uvjeta šefice države Vesni Pusić

Iako je prvi krug za izbor novih hrvatskih veleposlanika prošao glatko, usaglašavanje Pantovčaka i Banskih dvora za veleposlanika u Moskvi traje već tjednima. Činilo se da je najozbiljniji kandidat Veselko Grubišić, dosadašnji šef hrvatske diplomatske misije u Kanadi i bivši obavještajac koji je obavještajnu zajednicu napustio kada je Tomislav Karamarko došao na čelo SOA-e, ali se preko noći prestalo o njemu govoriti. Iz tjedna u tjedan mijenjaju se imena, spominje se i veleposlanik Željko Kuprešak, a stav je da u Rusiju treba poslati profesionalca s bogatim iskustvom.

Prije nekoliko dana predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović potpisala je vjerodajnice za četiri nova hrvatska veleposlanika, Vesnu Cvjetković koja ide u Austriju, Danijelu Barišić, novu veleposlanicu u Makedoniji, Hrvoja Marušića koji ide u Norvešku i Ivana Mašinu, novog veleposlanika u Irskoj. Prije toga predsjednica je razgovarala sa svima njima.

Kako je riječ o kadrovima “iz kuće”, koje predsjednica poznaje, nije radila nikakve probleme, iako lista nije sastavljena u dogovoru s njom. Naime, još u ljeto prošle godine Vlada je predložila novu listu hrvatskih veleposlanika, koja je usuglašena s tadašnjim predsjednikom Ivom Josipovićem, a četvero novih veleposlanika dobili su i agremane zemalja u koje odlaze. Sada je na redu izbor veleposlanika koji će ići u Albaniju, na Kosovo, u Tursku, Irsku, Brazil, Egipat, Svetu Stolicu i Kanadu.

Za razliku od Josipovića, koji je uoči prošlih izbora stopirao listu koju je predložio HDZ, tvrdeći da su na njoj i stranački ljudi, nova predsjednica nije željela politizirati izbor veleposlanika. Ali, jasno je dala naslutiti da će aktivnije sudjelovati u izboru novih, bez obzira što je SDP-ova vlada već na drugoj sjednici u svom mandatu, početkom 2012., donijela odluku o postupku imenovanja veleposlanika, za koju javnost gotovo ništa nije znala. Po toj je odluci predsjednik, u to vrijeme Josipović, bio zapravo razvlašten, jer nisu bile predviđene ni pisane konzultacije, već je prvi čovjek Pantovčaka samo trebao potpisivati prijedloge Zrinjevca.

Globus je u posjedu ekskluzivnog materijala iz kruga Kolinde Grabar-Kitarović u kojem su četiri točke na kojima će predsjednica inzistirati pri budućim dogovorima za liste novih veleposlanika, šefova diplomatskih misija i konzularnih ureda Hrvatske u inozemstvu. Posebno se naglašava da izuzetke treba svesti na najmanju moguću mjeru. U Hrvatskoj bi tako karijerni diplomati bili u prvom planu, osim ako se radi o ciljanom kandidatu za određenu državu.

U prvoj točci načela za koja će se zalagati predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je odabir “ljudi iz kuće”. To znači da će se prije svega upućivati diplomati iz službe vanjskih poslova, s odgovarajućim diplomatskim iskustvom i zvanjem. Stav je da ne bi trebalo upućivati ljude bez iskustva i one diplomatskog ranga nižeg od savjetničkog.

Druga točka predviđa “nova lica”, davanje prednosti diplomatima mlađih generacija pred onima koji su stalno u rotaciji, a posebno pred onima koji su u mirovini. Stav je da ne bi trebalo upućivati u diplomatske misije ljude koji ispunjavaju uvjete za mirovinu.

Treća točka tiče se “poznavanja države koju predstavljaju”, pa bi jedno od važnih načela u budućnosti trebalo biti i to da netko ne ostaje u diplomatskoj službi godinama. Provesti u slijedu više od dva mandata, osam do devet godina, dovodi u pitanje sposobnost istinskog predstavljanja vlastite države.

U četvrtoj točci je prijedlog da se postave uzusi koje treba slijediti najveći broj službi vanjskih poslova zbog obiteljskih i praktičnih razloga. Tako bi po tom prijedlogu ljude na rad u diplomatske misije trebalo slati 15. kolovoza ili 1. srpnja, a povlačiti 30. lipnja ili 15. srpnja, nakon obilježavanja Dana državnosti.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i šefica diplomacije Vesna Pusić redovno se sastaju, a dosadašnji tijek razgovora, bar kada je bila riječ o usaglašavanju kandidata za veleposlanike, prošao je relativno harmonično. “Postupak ide kako i treba ići, nema nikakvih trzavica tipa ‘hoću moga, neću tvoga’”, kažu u Ministarstvu vanjskih poslova. To međutim ne znači da Pantovčak olako prihvaća sve što dolazi iz Banskih dvora i sa Zrinjevca, već se o svakom imenu detaljno raspravlja.

Ipak, u vrijeme kada se između dva centra političke moći u Hrvatskoj često razmjenjuje paljba, izbor veleposlanika i najistaknutijih ljudi u našim diplomatskim misijama prolazi daleko harmoničnije nego što je to bilo u vrijeme Ive Josipovića pri kraju mandata HDZ-ove vlade. Kada je Gordan Jandroković nekoliko mjeseci pred izbore predložio novu listu, na kojoj su bili Marija Pejčinović koja je trebala ići u Pariz, Damir Vidiš koji je trebao biti veleposlanik u Washingtonu, te novinar Bruno Lopandić za Finsku, Josipović je izbor glatko odgodio dok ne prođu izbori. “Bio je to politilčki skandal jer se Josipović direktno svrstao u predizbornu kampanju na strani SDP-a”, kažu i danas u HDZ-u.

Kolinda Grabar-Kitarović je pokazala više odlučnosti da sudjeluje u procesu izbora – iza zatvorenih vrata, pa javnost i ne zna kada se sastaje s Vesnom Pusić kako bi razgovarale o novim veleposlanicima. “Kada je riječ o novoj listi, prvo predsjednica, premijer i ministrica vanjskih poslova moraju sjesti i dogovoriti se oko imena. Onda neće biti potrebno da predsjednica naknadno razgovara s ljudima, jer će aktivno sudjelovati u cijelom procesu”, kaže nam visokopozicionirani djelatnik MVP-a.

U MVP-u tvrde da sve do sada prolazi vrlo harmonično. Sada slijedi nova tura, a na Zrinjevcu kažu da se isključivo gleda kako bi izbor pao na najbolje ljude i da se oko toga slažu i Banski dvori i Pantovčak. Pitanje je hoće li i dalje sve ići baš tako harmonično, pogotovo što se ipak bliže izbori, a i odnosi Kolinde Grabar-Kitarović i Vesne Pusić nakon HDZ-ovog manevra s predlaganjem Amira Muharemija za kandidata za glavnog tajnika UN-a mogu biti bitnije pokvareni.

Zna se da Pantovčak ne gleda blagonaklono na kandidaturu Vesne Pusić za mjesto glavne tajnice UN-a, zamjerajući joj što se “sama predložila”.

Dobro je u svemu što se Pantovčak i Zrinjevac, a naravno pod tim se misli i na Banske dvore, slažu da ubuduće najvažnija mjesta u hrvatskoj diplomaciji trebaju voditi profesionalci i karijerni diplomati. “Mi smo mala zemlja i treba znati da nije uvijek lako naći najbolja rješenja”, kažu u MVP-u, uz napomenu da je i vrlo teško očekivati da će za neko mjesto biti pet, šest kandidata jednakih kvaliteta. “Iskreno, u našem sustavu nikad nije bilo onih koji su ‘pali s Marsa’. Posljednjih godina nije bilo takvih slučajeva.” Zrinjevac blagonaklono gleda i na dosadašnji tijek usuglašavanja Kolinde Grabar-Kitarović i Vesne Pusić. “Nitko nema pojma ni kada se one sastaju i razgovaraju, nitko ne čeka na Pantovčaku da vidi kada će to biti. Sve ide normalno”, tvrde na Zrinjevcu. A Pantovčaku je važno naglasiti da predsjednica vrlo aktivno sudjeluje u tom procesu. “Znate, čim se nitko ne može sjetiti kada je neki veleposlanik otišao, to znači da je sve dobro, da se dobro radi. Nema derneka i potresa. Nismo toliko loši koliko nam neki to žele pripisati”, kažu u Ministarstvu vanjskih poslova.

Nakon Tuđmanovog vremena kada je bilo mnogo političkih imenovanja u diplomaciji Hrvatska se odlučila za model u kojem su u prvom planu karijerni diplomati, kakav vlada u većini zemalja u svijetu. Na početku stvaranja hrvatske diplomacije naslijeđeni su karijerni diplomati iz bivše Jugoslavije koji su pomogli u uspostavi naše diplomacije, ali su posao učili i mnogi mladi ljudi. Sada je mnogo manje političkih imenovanja, iako ih ima, ali su na važnim mjestima za Hrvatsku ipak najčešće karijerni diplomati.

Svaka promjena vlasti donosi promjene i u sastavu veleposlaničkog kadra, jer je posve normalno da su i karijerni diplomati simpatizeri jedne ili druge političke opcije. Jedan istaknuti hrvatski diplomat kaže da to nije ništa čudno, “jer i mi smo ljudi od krvi i mesa”. Zato je i logično da opcija koja je na vlasti radije stavlja na istaknuta veleposlanička mjesta sposobnog čovjeka koji je sklon trenutačnoj političkoj opciji, pogotovo u zemlje koje su važne za odnose s Hrvatskom. Nije to hrvatski izuzetak, tako je i u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Austriji. U Njemačkoj sada za veleposlanika u Francusku ide savjetnik Angele Merkel za europsku politiku Nikolaus Meyer-Landrut, koji je u velikoj mjeri kreirao njemačku politiku u Europi posljednjih nekoliko godina. Riječ je o čovjeku iz stare njemačke obitelji, a njegov djed dva je puta bio veleposlanik u Sovjetskom Savezu.

Za Nijemce je logično da Angela Merkel želi jakog čovjeka za Francusku, a sigurno se neće odlučiti, ako na to može utjecati, za nekoga s ljevice. Bilo je i prije primjera da Angela Merkel nije željela kandidate za istaknuta veleposlanička mjesta s ljevice, pa tako ni savjetnika bivšeg kancelara Schrödera koji je na kraju završio u Indiji. Nije, naprosto, bio njena opcija!

Ipak i u Europi, pogotovo u Americi, ima i političkih imenovanja. U Njemačkoj je ministrica Anette Schavan, bliska Angeli Merkel, imala nekih problema s doktoratom i nedavno je otišla za veleposlanicu u Vatikan, što je bilo čisto političko imenovanje. Ali kada je prije nekoliko godina trebalo uslijediti i političko imenovanje njemačkog veleposlanika u Washingtonu, to nije moglo proći, zbog važnosti diplomatske misije. U Americi također prednost imaju karijerni diplomati, ali postoji i tradicija da predsjednici, kao sada Barack Obama, mogu nagraditi i na važna mjesta postaviti ljude koji su ih podržavali u kampanji.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA: