ŠEFICA HNS-a

VESNA PUSIĆ: Karamarkoruši autoritet predsjednici, a Kolinda mora stati iza svojih odluka

Kolinda Grabar-Kitarović na mjesto predsjednice došla je iz HDZ-a i uz pomoć HDZ-a. Nadam se da zaista namjerava biti predsjednica svih građana, ali do toga još nismo došli
 Dragan Matić/CROPIX

Čini se da je Vesna Pusić prelomila. Premda je bila vrlo sklona da s Ivom Josipovićem na lijevom centru gradi neku novu koaliciju, na koncu će po svoj prilici ostati sa Zoranom Milanovićem. Ali sve ima svoju cijenu. Šefica HNS-a inzistira da se pred birače izađe s čvrstim programskim obećanjima. Ne prihvaća ni Milanovićevu namjeru da načinom krojenja izbornih lista praktično prepolovi broj HNS-ovih zastupnika u Saboru. Premda je rejting njene stranke vrlo nizak, a budućnost zapravo posve neizvjesna, cijenu joj podiže činjenica da je SDP-u ostala kao jedini siguran partner. Ne, nije to brak iz ljubavi, nego iz interesa, kako je uostalom i sama Vesna Pusić za vrijeme intervjua više puta konstatirala.

Je li u vladajućoj koaliciji konačno pala odluka kada će se na izbore?

-Još se ne zna. U listopadu ove ili u veljači iduće godine. Osobno preferiram jesen, ali nemam ništa ni protiv toga da odradimo mandat do kraja.

Niste se još dogovorili?

-Nismo. Još sučeljavamo mišljenja. Sigurno je samo da izbori oko Božića, kako je bilo dosad, nisu najpametnije rješenje. Građanima to ide na živce. Ne vole da im se blagdani inkomodiraju i kvare politikom.

Je li HNS definitivno odlučio da na parlamentarne izbore ide u dosadašnjoj konstelaciji, u koaliciji sa SDP-om?

-Stranačka tijela trenutačno smatraju da je to, s obzirom na sve okolnosti, najracionalniji model. Ali sa SDP-om formalno ništa još nismo dogovorili ni potpisali. Očekujem da ćemo do ljeta postići i definitivan dogovor te ga kao izborni ugovor staviti na papir. U stranci smo vrlo otvoreno razgovarali o dvije moguće solucije: o tome da na izbore idemo kao dio jedinstvene koalicije lijevog centra i centra ili da se na tom prostoru formiraju dvije koalicije, kako je to bilo na izborima 2000. godine. Obje varijante imaju svoje pozitivne i negativne strane. Nekad je bolje sve staviti na kup, pogotovo s obzirom na učinak famoznog D’Hondtova sustava, a nekad je bolje raširiti političku lepezu kako bi se mogao zahvatiti što veći spektar građana.

HNS-ov međimurski župan Matija Posavec javno zagovara napuštanje koalicije sa SDP-om i izbornu suradnju s bivšim predsjednikom Ivom Josipovićem, koji je najavio osnivanje stranke. Je li to izdvojeno mišljenje ili namjerno ostavljate otvorena vrata za mogućnost promjene stava?

-Odluka da na izbore idemo sa SDP-om postupno je sazrijevala. Možda smo čak na početku razgovora bili skloniji ideji o dvije koalicije, ali kako su se mijenjale političke okolnosti, tako je u HNS-u prevladavao stav da to možda i nije najbolje rješenje. Naša je odluka vrlo racionalna, nije ni emotivna ni fanatična. Nije bila jednoglasna, ali je to sada u HNS-u svakako dominatan stav.

Je li istina da ste imali istraživanje koje je pokazalo da bi s dvije koalicije izborni rezultat ljevice bio bolji?

-Istraživanje je pokazalo da bi u tom slučaju rezultat bio zanemarivo bolji. Koliko bi se dobilo s dvije koalicije toliko bi se izgubilo zbog D’Hondta.

Znači li to da ste definitivno odustali od saveza s bivšim predsjednikom Josipovićem o čemu ste - kako kruži legenda - počeli razgovarati još u izbornoj noći, čim je bilo jasno da on neće dobiti novi mandat?

-Nemojte vjerovati legendama. Unatoč glasinama, u izbornoj se noći ništa nije dogodilo. O bilo kakvim razgovorima takvog karaktera niti što znam niti sam u njima sudjelovala. Samo političari Kissingerovih dimenzija, dakle velike prefrigane lisice, što nitko od nas nije, mogu u takvim situacijama istoga časa aktivirati neke rezervne ili sasvim neplanirane opcije.

Dobro, ako ne u izbornoj noći, ali kasnije je pouzdano bilo razgovora?

-Naravno, više sam puta o tome razgovarala i s Ivom Josipovićem i sa Zoranom Milanovićem. S obojicom sam razgovarala o potpuno istoj temi: kako se organizirati da bismo na izborima postigli što bolji rezultat. Ni u jednom trenutku, ni s jednim od njih dvojice, nije to bilo pitanje intrigiranja iza leđa, nego otvoreno pretresanje različitih mogućnosti kako bi se došlo do najproduktivnijeg rješenja. Međutim, situacija se u državi razvija tako da više gotovo ne ostavlja mjesta dilemama. Hrvatska se politička scena u međuvremenu dodatno polarizirala i de facto rascijepila na dvije polutke. U takvim okolnostima ljudi se svrstavaju na jednu ili drugu stranu, pluralizam se reducira, nema prostora za nešto između, ni za finese. Zato je, mislim, logičnije da na naredne parlamentarne izbore ljevica i lijevi centar idu zajedno, u jednoj grupaciji.

Tumačim li dobro da ne vidite šanse za bilo kakav Josipovićev uspjeh?

-Imam sve simpatije za njegova razmišljanja i nastojanja. Ali, gledajući iz pozicije jedne organizirane i etablirane stranke, kao što je HNS, i iz vlastitog dosta dugog političkog iskustva, uključujući tu i lidersku funkciju, mislim da mogu prilično jasno prepoznati znakove vremena. Uvjerena sam da će na sljedećim izborima doći do potpune, blokovske podjele biračkog tijela. Šanse da u takvoj situaciji samostalnim izlaskom na izbore neka nova opcija postigne bilo kakav respektabilan rezultat vrlo su male.

Je li bivši predsjednik Josipović u postizbornom periodu sam napravio neke greške koje mu marginaliziraju šanse?

-Što je bilo, bilo je...

Vidi li se u Kukuriku-savezu bilo kakva mogućnost suradnje s Ivom Josipovićem i njegovom strankom, koja je, prema najavama, u osnivanju?

-Ne znam. To sad nije na dnevnom redu. Ako se poslije izbora pokaže da su nešto uspjeli napraviti, smatram sasvim logičnim da njihovi eventualni zastupnici generalno pripadaju lijevoj grupaciji. Ali ne bih htjela govoriti u ime Ive Josipovića. Sam će odlučiti što će.

Kako objasniti drastično polariziranje političke scene o kojem govorite?

-Iskreno rečeno, mislim da je to rezultat HDZ-ove radikalizacije. U HDZ-u se svojedobno, za vrijeme Ive Sanadera, događala određena transformacija, koja je za tu stranku, a ja mislim i za cijelu zemlju, bila pozitivna. Tragedija je HDZ-a i njegovog nekadašnjeg lidera da je taj proces pretvaranja u jednu normalnu konzervativnu stranku bio kontaminiran nevjerojatnom, mahnitom korupcijom. Stranka je u međuvremenu potpuno izgubila tu dimenziju političke uljuđenosti i maksimalno se radikalizirala. Sustavno uvodi ekstremizam u javni govor i u metode političke borbe. Danas se i ljudi u HDZ-u boje vlastite stranke i njenih postupaka.

Ali drastična polarizacija odgovara i vašoj, Kukuriku-koaliciji?

-Odgovara, ali samo pod uvjetom da se svi stavimo na jedan kup.

Svi na jedan kup? Na koga sve pritom računate?

-Svakako računamo na četiri stranke koje i sada čine parlamentarnu većinu, dakle SDP, HNS, IDS i HSU. Postoji mogućnost ojačavanja koalicije još nekim članovima, ali ne mogu o tome detaljnije govoriti sve dok stranke o kojima je riječ ne donesu definitivne odluke.

Sigurni ste da sve članice Kukuriku-koalicije idu zajedno na izbore? Čini mi se da stav IDS-a nije baš tako nedvosmislen?

-Vjerojatno se i u drugim strankama, kao što je to bilo i kod nas, raspravlja o raznoraznim mogućnostima, a sve s ciljem da se postigne što bolji izborni rezultat. Nije to pitanje ljubavi i vjernosti, nego želje za maksimiziranjem uspjeha. Ako IDS procijeni da će sam napraviti bolji rezultat nego u koaliciji, onda će na izbore vjerojatno ići izvan Kukuriku-saveza, što osobno ne bih smatrala nikakvim problemom. Ali ni u tom slučaju naše postizborno zajedništvo nije u pitanju. Sigurna sam da nakon izbora IDS ostaje s nama.

Imate li neke uvjete za koaliciju i zajednički izlazak na izbore sa SDP-om?

-Imamo. Imamo uvjete u smislu programskih ciljeva i liste prioriteta za koje smatramo da ih u sljedećem mandatu treba posložiti drukčije i shvatiti mnogo obaveznije nego dosad.

Malo konkretnije, koji bi to bili programski zahtjevi?

-HNS već ima gotov program za novi mandat, koji sada samo pokušavamo malo sažeti. Radili smo ga u posljednjih godinu i pol dana. Ako bih s liste prioriteta nešto trebala izdvojiti, onda je to u prvom redu podrška hrvatskom gospodarstvu, posebno vezana uz cijeli energetski sektor. Zatim, reforma lokalne samouprave i teritorijalnog ustroja zemlje za koju bi se unaprijed moralo reći da će trajati desetak godina, ali je odmah treba započeti. Onda, reforma školstva po finskom modelu, budući da su mnogi problemi koje imamo, nasilje i ekstremizmi među mladim ljudima, jako povezani s našim zapuštenim sustavom obrazovanja.

Je li istina da bi se reforme s vaše liste prioriteta ultimativno morale početi realizirati u prvih šest mjeseci do godinu dana?

-Poučeni iskustvom iz dosadašnjeg mandata inzistiramo da se lista prioriteta dogovori unaprijed, s preciznim rokovima. Jer, i dosad smo ih znali raditi, na primjer, bili smo dogovorili čitav set mjera koje su trebale rezultirati poboljšanjem investicijske klime, ali su nas stalno neki drugi novoiskrsli problemi odvlačili od realizacije tog plana.

Ako ste i dosad imali liste reformi, ali ih niste realizirali, kako kanite uvjeriti javnost da ovoga puta mislite ozbiljno?

-Naša je Vlada provela više refomi nego ijedna dosad. Državu, koja bez obzira na formalni završetak pregovora nije bila ni blizu Europskoj uniji, uveli smo u Europu. Iz zemlje koja energetski nije postojala napravili smo jednu od ključnih energetskih točaka Europe. Od 15 prioritetnih energetskih projekata EU pet ih je u Hrvatskoj. Nakon šest godina duge recesije, konačno imamo rast…

To ćemo još vidjeti…

-Već vidimo. U dva kvartala bilježimo rast BDP-a, rastu izvoz, industrijska proizvodnja, riješili smo brodogradnju uspješnije nego itko drugi u Europi…

Dobro, ali uzmemo li vaš predizborni Plan 21, jako je malo realiziranoga. Vlada se općenito smatra kabinetom neispunjenih obećanja.

-Nije istina! Možda se u javnosti stvara takav dojam, ali po mom mišljenju to je u prvom redu posljedica jedne promašene odluke s početka mandata. One da se državnoj administraciji zabrani angažiranje PR agencija. Što je automatski sve njih okrenulo protiv Vlade. Dakle, ako ćemo govoriti o Vladinom lošem imidžu, to je rezultat našeg loše obavljenog komunikacijskog posla. Ali, ako ćemo o stvarnom sadržaju, onda nema vlade koja je na sebe preuzela toliko zadaća i koja je toliko problema uspješno riješila. S takvim saldom neki bi naši prethodnici trijumfirali.

Zašto nam onda iz Bruxellesa stalno dolaze packe?

-Iz Bruxellesa nam ne dolaze packe. Nema nikakvog razloga da se Hrvatska gura u neku podređenu, vazalsku poziciju prema Bruxellesu. Ministarska vijeća, Europsko vijeće čine najviši dužnosnici država članica, uključujući i Hrvatsku. Europsku komisiju čine službenici koje i mi plaćamo. Financiramo ih da nam odrade neki posao. Nije Bruxelles nama nadređen. Mogu imati neko mišljenje, dati savjete i preporuke, ali i mi formiramo i obrazlažemo svoje stavove. Svoje rezerve prema konceptu isključivo štednje i rezanja, u koji se mi donekle, ali ne u potpunosti uklapamo, iskazujemo unutar briselskih institucija, gdje ga u skladu s vlastitim stavovima pokušavamo i mijenjati.

Ministar financija Lalovac upravo je spremio novi paket mjera kojima odgovara na zahtjev Bruxellesa za dodatnim kresanjem proračuna zbog prekomjernog deficita?

-To je njegov posao.

Ima li HNS nekih zahtjeva prema SDP-u što se tiče zastupljenosti na izbornim listama?

-Imamo neke procjene o kojima ćemo prvo razgovarati sa svojim koalicijskim partnerima.

Niste o tome još razgovarali?

-Nismo dovoljno konkretno.

U SDP-u misle da ste s obzirom na rejting HNS-a nadzastupljeni?

-Mi bismo to isto mogli reći za SDP. U svakoj se stranci misli isto: da je vlastiti ulog podcijenjen, a partnerov precijenjen. Ali, objektivno, HNS bez daljnjega može i sam na izbore. Sigurno bismo i u tom slučaju dobili prolaz u Sabor.

Mogli biste sami na izbore, premda s trenutnim rejtingom ne možete dobaciti do izbornog praga?

-Apsolutno možemo. Nemamo s tim nikakav problem. Ako se dogovorimo sa SDP-om, idemo zajedno, ako se ne uspijemo dogovoriti, možemo i sami. Treba li podsjećati da smo dosad na parlamentarne izbore češće izlazili samostalno nego u koalicijama, pa smo svejedno u Saboru 2003. imali 11 zastupnika, 2007. sedam.

Dosta ste dobro prošli na nedavnim prijevremenim lokalnim izborima, čak je HNS opet uspio osvojiti mjesto gradonačelnika Dubrovnika?

-Ništa iznenađujuće. Te smo izbore vrlo ozbiljno odradili, kao što ćemo na isti način odraditi i svake sljedeće izbore. Na predsjedničkim se izborima vidjelo da je Ivo Josipović ostvario odlične rezultate upravo na mjestima za koja je HNS bio zadužen. To je pitanje organizacijskih kapaciteta i sposobnosti da proizvedeš rezultat. Uvjerena sam da svatko ozbiljan u SDP-u ili u bilo kojoj drugoj stranci naše koalicije jako dobro razumije koju razliku čini HNS, koju je razliku dosad činio i koju će uvijek činiti.

Zagrebu također prijete izvanredni izbori. Kako komentirate situaciju sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem koji je jednom nogom u Remetincu, a drugom u zagrebačkom poglavarstvu?

-U Zagrebu je već neko vrijeme situacija potpuno kaotična i novi su izbori jedino razumno rješenje. Sve ostalo potpuna je katastrofa.

Ako se u Zagrebu zaista dogode izbori, jesu li u tom slučaju SDP i HNS konkurenti ili partneri?

-Konkurenti! Svatko ima svog kandidata za gradonačelnika. Naravno, jako bih voljela da SDP podupre našu Anku Mrak-Taritaš, jer smatram da je ona savršeno rješenje za gradonačelnicu Zagreba.

Kuloarima se proširila informacija da bi HNS ipak mogao podržati SDP-ova kandidata?

-Upravo obrnuto. Zoranu Milanoviću predložila sam da oni podrže našeg kandidata, pa neka razmisle.

Je li Milanović sklon takvom rješenju?

-Nije tako izgledao.

Spomenuli ste oštru polarizaciju političke scene. Može li nova predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović utjecati na prevladavanje takve situacije?

-Ne znam, trebat će neko vrijeme da se pokaže želi li ona uopće imati takvu ulogu. Nadam se da zaista namjerava biti predsjednica svih građana, ali do toga još nismo došli. Zasad znamo samo to da je na mjesto predsjednice države došla iz HDZ-a i uz pomoć HDZ-a. Tek treba dokazati da nije samo predstavnik HDZ-a u Uredu predsjednika.

Je li predsjednica otvorila proces svoje emancipacije od HDZ-a?

-Nemam dovoljno informacija da bih to mogla procijeniti. Mogu reći samo ono što znam iz vlastitih razgovora s predsjednicom Republike. Razgovarale smo u tri navrata, vrlo korektno i razumno, ali isključivo vezano uz naš posao, pa to smatram normalnim i očekivanim.

Znači li to da se promijenilo vaše mišljenje o gospođi Kitarović, jer, koliko se sjećam, u izbornoj ste noći dali neke nazubljene izjave?

-Nije bilo nazubljenih izjava. Bila je izjava koju do zadnjeg detalja potpisujem i danas: HDZ-ova je predsjednička kandidatkinja vodila jednu vrlo stranačku kampanju, pa će sada morati mijenjati svoju retoriku, naravno, želi li postići ono što je s obzirom na ustavnu definiciju uloge predsjednika nužno, a to je stvaranje osobnog autoriteta. Gledamo li Ustav, predsjednik Republike najkompliciranija je funkcija u državi. Zbog neposrednih izbora posjeduje veliki legitimitet, a praktično jako male i slabo definirane ovlasti. Može djelovati prije svega vlastitim autoritetom, što se ne stječe funkcijom. U politici se često misli da položaj sam po sebi garantira određene karakteristike i stvara autoritet. Potpuno pogrešno! Funkcija samo daje šansu da ih razviješ. Činjenica da je netko imenovan za ministra, ne znači da će zaista i biti ministar, ako nije u stanju ispuniti svoju ulogu. Hoće li predsjednica postupno izgraditi autonomnu poziciju, to u ovom trenutku ne mogu procijeniti. Ali, želi li svoj posao raditi punim plućima, što bi za zemlju svakako bilo dobro, onda bi na tome trebala i poraditi. Nije to lako ni jednostavno postići, jer joj, s jedne strane, treba vremena kako bi dobila povjerenje i onih koji za nju nisu glasali - a može ga dobiti samo uspije li se predstaviti kao korektna i pravedna osoba - dok s druge strane, može očekivati neslaganje i otpor onih od kojih bi se trebala emancipirati.

Jeste li se na nedavnom sastanku Vijeća za obranu zaista uspjeli dogovoriti oko proslave Oluje? Prvo je u javnost procurila informacija da je predsjednica države, uz uobičajenu proslavu u Kninu, podržala održavanje vojne parade u Zagrebu, onda se šef HDZ-a Tomislav Karamarko oglasio protiv tog dijela plana, pa je nakon toga i s Pantovčaka slijedilo reteriranje i tvrdnje da ništa još nije dogovoreno?

-Nisam imala dojam da se nismo dogovorili. Moj je dojam upravo suprotan, da su svi podržali prijedlog ministra obrane Kotromanovića, koji nije od jučer, o održavanju vojne parade u Zagrebu. Raspravljalo se samo o tome koje bi vrijeme bilo najpogodnije, jutro ili kasnije popodne, s obzirom na očekivane ljetne vrućine. Šefu HDZ-a svaka čast, ali ne znam što bi on imao s odlukom o načinu proslave Oluje. Ako predsjednica sada reterira, onda je to upravo situacija o kojoj sam govorila. To si ne bi smjeli dozvoliti, ni ona ni on. Tomislav Karamarko ne bi joj smio rušiti autoritet, a predsjednica bi morala stajati iza svojih riječi i dogovora.

Dobili ste podršku predsjednice države za kandidiranje na funkciju glavnog tajnika UN-a?

-Da, dobila sam podršku za kandidaturu, s ocjenom da je to dobro za zamlju. Ljubazno od predsjednice da je to rekla. Ali čini mi se to potpuno logičnim. Uopće ne mogu zamisliti da bi moglo biti drugačije. Ne vidim kako bi netko tko vodi računa o interesima zemlje mogao ne podržati takvu priliku. Čak ako se to na koncu i ne realizira, već je samo kandidiranje fantastična prilika, velika čast i promocija za cijelu državu. Ali, iskreno rečeno, u ovom me trenutku mnogo više zanimaju naši izbori i naša domaća situacija.

Što se događa u HNS-u? Navodno opet neki sukobi i previranja? Predrag Štromar, prvi čovjek vaše stranačke organizacije u Varaždinu, upravo je najavio namjeru da se nakon parlamentarnih izbora natječe za mjesto predsjednika stranke.

-To je odličan kandidat, pametan i smiren, i vrlo vjerojatno ne jedini.

Što je s Ivanom Vrdoljakom, koji je dosad slovio kao najvjerojatniji kandidat za vašeg nasljednika?

-Isto odličan čovjek, ozbiljan i pametan, vrlo vjerojatno kandidat i vrlo vjerojatno ne jedini. Ako je suditi po komentarima, čini se da nikad nije dobro! Ako je samo jedan kandidat - nema unutarstranačke demokracije! Čim je više kandidata - sukobi i previranja! HNS je izgradio snažnu novu generaciju i to će biti velika prednost u godinama koje su pred nama.

Gdje vidite svoje mjesto nakon narednih izbora?

-Što se mene tiče, očekujem da ću nakon izbora sjediti točno ovdje gdje sam i sada. U hrvatskoj Vladi! Naravno, radit ću aktivno i u stranci. No nova generacija mora preuzeti svoj dio posla. Smatram da je sada red na novim ljudima. Sve ima svoje vrijeme. Nisam se umorila, puna sam planova, želim raditi još trideset godina, ali nešto primjerenije svom znanju i iskustvu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 19:20