ZAKON O STEČAJU POTROŠAČA: SPAS ZA DUŽNIKA ILI NOVA AGONIJA? Osam pitanja o osobnom bankrotu

Plati 300 kuna i pokušaj se nagoditi

Da bi potrošač mogao sudu podnijeti prijedlog za otvaranje stečaja potrošača, prethodno mora pokušati sklopiti izvansudski sporazum u izvansudskom postupku kojeg vodi Finin posrednik. On je dužan posvetiti osobitu pažnju zaštiti potrošača kao slabije strane da se osigura poštivanje njegovog osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti.

Također, posrednik mora pomoći potrošaču sastaviti plan ispunjenja obveza. Zaposlenici Fine bit će imenovani posrednicima i obavljat će poslove u izvansudskom postupku savjetovanja građana koji se odluče ići u stečaj. U organizaciji Ministarstva pravosuđa provedena je edukacija zaposlenika koji će obavljati poslove savjetovanja. Kako bi se proveo izvansudski postupak savjetovanja, potrošač treba savjetovalištu podnijeti zahtjev i platiti predujam od 300 kuna. U savjetovalištu se potom održava sastanak dužnika i njegovih vjerovnika. Ako postignu dogovor, sklapa se izvansudski sporazum i smatra se da je postupak uspio. Ako ne uspiju, dužnik može u roku od 3 mjeseca pokrenuti sudski postupak stečaja.

Zahtjeva već ima, ali posrednika još nema

Financijska agencija je već prvog radnog dana u 2016. godini, u ponedjeljak 4. siječnja, zaprimila prvih 5 zahtjeva za pokretanje izvansudskog postupka – 2 u Zagrebu i 3 u Osijeku. Međutim, u Fini kažu da još nisu doneseni pravilnici kojima će biti propisani sadržaj i oblik obrazaca, kao niti o uvjetima za dobivanje dozvole za obavljanje poslova savjetovališta te da radnici Fine još nisu dobili dozvolu za obavljanje poslova posrednika. Stoga će prve radnje Fina poduzeti nakon što pravilnici stupe na snagu. Potrošači koji do tada dostave zahtjev, bit će pozvani na dopunu svog zahtjeva i uplatu predujma.

320 tisuća blokiranih duguje 36 milijardi kuna

Jedan od inicijatora novog zakona, predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević, ističe kako se o njemu počelo raspravljati još 2009. kada je premijer bio Ivo Sanader i nastavilo za vrijeme vladavine Jadranke Kosor, da bi bio donesen tek na samom kraju mandata Zorana Milanovića. U tom se razdoblju, ističe, broj blokiranih građana povećao za dva i pol puta na sadašnjih više od 320.000, a ukupan dug građana se utrostručio s 12 na 36 milijarde kuna. “Za tvrtke postoje stečajevi i predstečajne nagodbe, dok su građani, kada upadnu u financijske probleme, bez ovog zakona prepušteni na milost i nemilost. Upadnu u dugove, blokira im se račun, oduzima imovina... Zato zakon mora biti proveden i ne vidim razloga da nova vlada bude protiv toga jer ga je HDZ podržao i dok je bio u opoziciji. Ne mogu vjerovati da se udruga Blokirani tome protivi. Da spasimo jednog čovjeka, napravili smo puno. Poznajem samohranu majku koja živi bez struje i vode kod prijateljice, ima primanja, ali ovrhe i rate kredita joj sve pojedu. Zato jedva čeka ovaj zakon jer će joj barem ostati neki minimum s kojim će sebi i djetetu moću priuštiti koliko toliko pristojan život”, kaže Matijašević.

Panika u Fini: Nemamo dovoljno ljudi

Velika poteškoća u primjeni novog zakona mogao bi biti nedostatak povjerenika kojih u Fini nema dovoljno. Nedostaje čak i stečajnih upravitelja za tvrtke. Sindikat rješenje vidi u obuci mladih i nezaposlenih pravnika i ekonomista, no po tom pitanju nije ništa učinjeno. Također neki ističu kako će velik broj stečajnih postupaka završiti na sudovima koji su i sada mahom pretrpani predmetima zbog čega će oni s pravom tražiti više novca za zapošljvanje novih sudaca i ostalog osoblja. U Ministarstvu pravosuđa pak smatraju da općinski sudovi imaju dovoljno kapaciteta da podnesu nove postupke jer je priljev predmetaod 2012. smanjen za više od 14 posto te je počelo prebacivanje zaposlenih s manje opterećenih sudova na sudove kojima je potrebno pojačanje.

Očekuje se najviše 30 tisuća bankrota

S obzirom na velik broj građana s blokiranim računima, na temelju inozemnih iskustava ne očekuje se da će se za osobni bankrot odlučiti njih puno više od 20.000 ili najviše 30.000, odnosno ni 10 posto kroničnih dužnika. Sindikalac Matijašević razloge slabog odaziva vidi u sivoj ekonomiji koja je u Hrvatskoj jaka pa mnogi do tih dužnika ima prihode koji nisu evidentirani.

Stečajni postupak traje pet godina

Zakonom nije precizno određeno koliko je građaninu pod stečajem svaki mjesec potrebno novca za namirenje osnovnih životnih potreba i troškova stanovanja. Iznos sredstava za primjereni životni standard određivat će sudac. Tijekom pet godina, koliko će trajati stečajni postupak, dužniku će se sve što zaradi više od određenog iznosa oduzimati za podmirenje dugova.

Udruga Blokirani: To je ponižavanje dužnika

U udruzi Blokirani tvrde kako je ovaj zakon samo nastavak agonije blokiranih građana na još pet godina. “Dužnika, najčešće nezaposlenog građanina se nastavlja na najgori mogući način ponižavati. U ovom zakonu je dobro samo to što stečajni postupak može pokrenuti samo dužnik, a ne i vjerovnik. Zakon ima puno nepoznanica. Hrvatska nema institut savjetovališta, nema posrednike, ne zna se koliki je minimalan iznos koji će dužniku biti ostavljen za život. Špekuliralo se o sramotnom iznosu od 800 kuna na mjesec. Treba zaustaviti besramno legalizirano kamatarenje, a ovim se zakonom to nije napravilo i za blokirane građene one ne predstavlja novi početak”, govori glavni tajnik udruge Blokirani Mario Strinavić. Pravo rješenje vidi u izmjeni ovršnog zakona. “Ako se već mora ići u osobni stečaj, onda treba izjednačiti građane i tvrtke, kao u Sloveniji, da se građanima otpiše nenaplativi dio duga, a onaj koji je naplativ da se reprogramira, uz nižu ratu na duži rok”, ističe Strinavić.

Udruga Franak:To je dobar zakon

U udruzi Franak podržavaju novi zakon jer će olakšati život mnogima koji imaju kredite u švicarskim francima, a koji ih niti nakon konverzije u euro neće moći otplaćivati. Mnogi od njih su, objašnjava istaknuti aktivist udruge Denis Smajo, i nakon pet i više godina otplate banci dužni više nego što mogu dobiti za svoj stan kada bi ga sutra prodali jer je u međuvremenu pala vrijednost nekretnina. Stoga će se neki od njih zasigurno odlučiti na prodaju stana i petogodišnju otplatu preostalog dijela duga nakon koje će im dio, koji ne uspiju otplatiti, biti otpisan. U konačnici neće imati stan, ali niti dug. Smajo pretpostavlja da ni nakon konverzija 20 posto CHF dužnika i dalje ne može vraćati kredit. “Vjerujem da će ovaj zakon zaštititi poštene potrošače. Nakon zadnjih 4-5 godina mnogima je dosta da se banke igraju s njihovim životima i poželjet će izaći iz tog začaranog kruga. Bilo bi bolje da umjesto pet stečaj traje tri godine jer će u tom razdoblju ljudi jako teško živjeti”, kaže Smajo koji smatra da nije dobro što se zakon odnosi samo na one čiji je dug veći od 30.000 kuna jer ima i ljudi kojima i 10.000 kuna predstavlja bogatstvo.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA: