Klisović: ‘Briga o obrazovanju u Zagrebu ne postoji, Kampus Borongaj godinama stoji‘

Sustavna briga o obrazovanju u Zagrebu ne postoji, projekt Kampusa Borongaj stao je i godinama stoji, a to je rezultat načina na koji je postavljen v.d. pročelnika za obrazovanja, izjavio je u nedjelju kandidat za zagrebačkoga gradonačelnika Joško Klisović (SDP).

Škole u Zagrebu svojim kapacitetom ne zadovoljavaju potrebe naših sugrađana i u tom kontekstu zauzimamo se za jednosmjensku nastavu, rekao je Klisović u nedjelju za posjeta osnovnoj školi u Španskom.

Podsjetio je ta škola radi u tri smjene te istaknuo kako je zato dio njegova izbornog programa i program njegova tima izgradnja deset novih škola, od toga pet u ovom mandatu. Riječ je o školama u Gornjoj Dubravi, Čulincu, Prečkom, Novom Zagrebu i Španskom, priopćio je Klisovićev izborni stožer.

Klisović je svim građankama i građanima Zagreba čestitao Dan pobjede nad fašizmom i Dan Europe, dodavši kako zahvaljuje svim antifašistima koji su dali svoje živote i onima koji su još živi, što su, kako kaže, 'omogućili današnjoj modernoj Hrvatskoj da uzdignuta čela uđe u Europsku uniju'.

Inkluzivnost, pet novih vrtića, interesi lokane zajednice...

Rekao je i da će kao gradonačelnik sa svojim timom posebno poticati inkluzivnost, voditi brigu o djeci s teškoćama, onima s invaliditetom i ukloniti fizičke prepreke kako bi oni mogli nesmetano pohađati školu.

Kandidat SDP-a za gradonačelnika dodao je i da će izgraditi i pet vrtića, od ukupno deset koliko ih namjeravaju izgraditi, a njihovo će radno vrijeme uskladiti s radnim vremenom roditelja.

Kandidatkinja na listi za Gradsku skupštinu i profesorica matematike i fizike Tanja Đaković, istaknula je da obrazovanje u Hrvatskoj mora biti jednako dostupno i jednako kvalitetno za sve koji se žele školovati. Upozorila je kako nije normalno da škole rade u tri smjene.

Smatra da Grad Zagreb mora omogućiti da obrazovanje bude obuhvatnije nego dosad, počevši od vrtića do cjeloživotnog obrazovanja, te da treba što više djece uključiti u sustav predškolskog obrazovanja što, ustvrdila je, nažalost nije moguće s ovim kapacitetima i cijenama vrtića.

Đaković je rekla kako svaka škola radi na temelju školskoga kurikuluma koji obuhvaća i izvannastavne aktivnosti i razne projekte koji ne spadaju u redovnu nastavu. S tim u vezi, ustvrdila je da su u tome potpuno neprepoznate mogućnosti koje pruža školski kurikul i uloga Grada Zagreba, a sustav je postavljen tako da Grad može imati utjecaj, jer školski kurikul donosi školski odbor u kojemu sjede ljudi koje je imenovao osnivač, odnosno, Grad Zagreb.

Đaković kaže da im je zato cilj u školske kurikulume ugraditi interes lokalne zajednice preko kurikula međupredmetnih tema, kao što su građanski odgoj, zdravstveni odgoj, poduzetništvoi primjena tehnologija.

Podsjetila je kako je spomenute međupredmetne kurikulume donijela države ocijenivši da se u Zagrebu ne vodi briga kako će se oni na sustavan način uvoditi u školske kurikule.

Upozorila je da Grad Zagreb i dalje kasni s isplatama za redovito materijalno održavanje i prehranu učenika rekavši da su posljednje isplate bile u siječnju i veljači.

Đaković je podsjetila da Grad nema pročelnika za obrazovanje nego već nekoliko godina v.d. pročelnika, utvrdivši da je tomu tako jer čovjek koji vodi obrazovanje ima kaznenu optužnicu pa ga se periodično imenuje v.d.-om.