HDZ-u ne treba ni Škoro ni Most: Plenkoviću dovoljni zastupnici manjina, Čačić i narodnjaci

Iako su stranke desnije od HDZ-a na ovim izborima osvojile više mandata nego ikada prije, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković može formirati vladajuću većinu i bez Škorina Domovinskog pokreta, a pogotovo bez Mosta. Analitičari s kojima smo razgovarali u izbornoj noći prilično su sigurni da će Plenković upravo to i učiniti.

Izvanredni profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Gordan Čular smatra da bi Plenković imao najčistiju situaciju ako formira Vladu s manjinskim zastupnicima te ponekim HNS-ovcem i Čačićevim reformistom, ako ovi potonji do končanog prebrojavanja glasova uspiju ući u Sabor.

Pomak u centar

- Sumnjam da će u formiranju većine ići prema Škori jer nije racionalno većinu previše širiti na stranke koje mu ne trebaju - rekao nam je sinoć, dok svi glasovi još nisu bili do kraja prebrojani, Čular. Plenković je, dodaje, otpočetka zauzeo centristički smjer i uspio pomaknuti stranku prema centru. U tome je imao problema koje je naslijedio iz Karamarkova vremena, jer nijedan od HDZ-ovih predsjednika, ni Tuđman ni Sanader, nije tako snažno kao Karamarko davao placet desnim političkim partnerima. Međutim, Plenković je, ističe Čular, nekako isplivao iz toga. Premda je u kampanji plašio birače tvrdnjom da Škoro želi SDP dovesti na vlast kao što je na predsjedničkim izborima doveo Milanovića, vidimo da se to nije dogodilo. Stranke desnije od HDZ-a jesu ojačale, ali nisu dovele na vlast SDP i HDZ je postigao odličan rezultat tvrdi, Čular. Napominje, međutim, da je izborni uspjeh HDZ-a vjerojatno djelomice i posljedica niske izlaznosti na ovim izborima.

Heterogena grupa

Čular ipak ostavlja malu mogućnost da će Plenković uz manjinske zastupnike te poneki mandat s centra, HNS-a ili Reformista (ako uspiju ući u Sabor) možda uzeti i ponekog sa Škorine liste. Ta je lista, ističe, vrlo heterogena i čine je ljudi koji su iz najrazličitijih motiva ušli u politiku. Hasanbegović, primjerice, ima svoje dosljedne ideološke razloge, ali dio njih je na toj listi jer se žele domoći položaja u vlasti, tvrdi ovaj politolog.

Sličan pogled na formiranje vladajuće većine nakon ovih izbora vidi i sociolog Dragan Bagić, profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. - Ako bi HDZ i nakon konačnog prebrojavanja glasova ostao na gotovo 70-ak osvojenih mandata, onda nema razloga ići s bilo kojim jakim partnerom u koaliciju. Mislim da je u tom slučaju Plenkoviću najracionalnija opcija formirati Vladu sa zastupnicima manjina i ova dva do tri ‘slobodnolebdeća zastupnika’ ako u Saboru osvoje po mandat HNS ili Reformisti. U tom slučaju Plenković može sastaviti Vladu koja bi faktički bila u cijelosti HDZ-ova i koja će u potpunosti provoditi politiku HDZ-a te u kojoj neće morati pregovarati s bilo kakvom opcijom - kaže Bagić. Plenković, zaključuje naš sugovornik, nema razloga ulaziti u bilo kave razgovore s Miroslavom Škorom ni s Mostom jer zašto bi trpio da mu netko nameće svoje politike ako na to nije prisiljen.

Na pitanje bi li formiranje Vlade samo s manjincima i ponekim zastupnikom s političkog centra samo dodatno dalo vjetar u leđa ionako jakoj desnici, Bagić odgovara da prigovor koji Plenkoviću dolazi s dijela radikalne desnice, da vlada s manjinama, očito nije naštetio HDZ-u. - Zašto bi on išao rješavati problem koji postoji u nekim glavama, ali ne u glavama HDZ-ovih birača. Plenković je vrlo umjerenom centrističkom kampanjom dobio jedan od najboljih rezultata općenito. Sjetimo se da je u vrijeme Sanadera HDZ u kampanji koristio standardnu desnu retoriku i desne simbole i poruke, a nakon dolaska na vlast provodio je centrističke politike.

Bez dodvoravanja

Ovo su prvi izbori na kojima se HDZ nije dodvoravao desnom krilu svojeg biračkog tijela i birači su to honorirali - kaže Bagić. On smatra da pozicija oporbe neće ojačati, nego oslabiti Domovinski pokret Miroslava Škore. Škorin je pokret, ističe Bagić, puno više od desnice jer je pokupio i dio protestnih birača Živog zida i ostalih propalih protestnih opcija. Protestni birači su glasali za Domovinski pokret zahvaljujući Škori, a s vremenom će, smatra Bagić, ti birači otpasti. Vrlo je upitno, tvrdi, i hoće li Škoro, ako nije u vlasti, uopće ostati u politici. - Moram priznati da ga ne vidim četiri godine u oporbenim klupama u Saboru, a ako nema njega, nema ni priče koja je biračima bila mamac. Oporbena će situacija učiniti da neki od njih ispare - kaže Bagić. Ipak, ne svi, jer neki će oporbenu situaciju koristiti za svoje pozicioniranje, ali pitanje je, nastavlja, hoće li ponoviti ovakav uspjeh na sljedećim izborima.

Bagić smatra da Plenković neće morati nagovarati dio Škorinih zastupnika da daju podršku njegovoj Vladi. Neko od njih će, tvrdi, sami “pasti u krilo”, ali tiho, kad već bude formirana većina. Plenkoviću će to dobro doći da podeblja većinu kako bi HDZ-u bilo lakše čuvati kvorum i petkom izglasavati zakone.

Pljuska ljevici

Na pitanje što će se događati na ljevici i Bagić i Čular se slažu da su izborni rezultati pljuska Bernardiću i velika opomena SDP-u. Izborni rezultat, ističu, traži dubinsku promjenu te stranke i što hitniji izbor novog vodstva. Ako SDP ne bude spreman na tu promjenu, očito je da će nastati nove lijeve alternative koje će zamijeniti poziciju SDP-a. Čular ističe da je dio SDP-ovih birača uzela platforma Možemo, a dio vjerojatno i koalicija Stranke s imenom i prezimenom, Pametnog i Fokusa. Bagić ne isključuje ni mogućnost da se, ako se SDP ne konsolidira i ne promijeni svoje politike, lijevi blok podijeli na dva segmenta. To bi dugoročno, upozorava, bilo loše za političku ravnotežu u Hrvatskoj jer bi cijepanje ljevice na dva bloka HDZ-u osiguralo stalnu prednost i poziciju koja bi mu olakšavala sastavljanje većine nakon budućih izbora.